Sheldon Lee Glashow
(
New York
, 15.prosinca 1932.), ameri?ki
fizi?ar
.
Doktorirao
na
Harvardovu sveu?ili?tu
1959., kamo se 1967. vratio kao
profesor
teorijske fizike
. U 1960-ima
Abdus Salam
i
Steven Weinberg
(Glashowljev kolega sa studija) neovisno oblikuju teoriju u kojoj su
elektromagnetizam
i
slaba nuklearna sila
samo dvije pojavnosti jedinstvene,
ujedinjene elektroslabe sile
. Teoriju, kojoj se rana ina?ica mogla primijeniti samo na
leptone
(grupu
elementarnih ?estica
kojoj pripada
elektron
sa svojim
neutrinom
), Glashow je pro?irio na
hadrone
(?estice građene od
kvarkova
). Pritom je uveo ?ar (
engl
.
charm
) kao novi kvark (novi kvarkovski
okus
), poslije potvrđen u
pokusima
. Za njihove komplementarne doprinose pri formuliranju elektroslabe teorije Glashow, Salam i Weinberg podijelili su
Nobelovu nagradu za fiziku
1979.
[1]
Elektroslaba teorija
je teorija ustanovljena pri poku?ajima formulacije konzistentne teorije slabih međudjelovanja, po uzoru na
kvantnu elektrodinamiku
. Konstrukciju takve teorije zapo?eli su u 1960-ima S. L. Glashow,
A. Salam
i
S. Weinberg
, temelje?i je na ?etirima prijenosnicima sile od kojih su dva nabijena, a dva neutralna. Eksperimentalna potvrda dodatne, neutralne slabe struje, koju ta konstrukcija predviđa, donijela je tim autorima Nobelovu nagradu za fiziku 1979. Za samu matemati?ku formulaciju te teorije, koja omogu?uje i njezinu iscrpnu eksperimentalnu provjeru, 1999. dodijeljena je jo? jedna Nobelova nagrada za fiziku
G. ’t Hooftu
i
M. Veltmanu
.
[2]
- ↑
Glashow, Sheldon Lee
,
[1]
"Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krle?a, www.enciklopedija.hr, 2016.
- ↑
elektroslaba teorija
,
[2]
"Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krle?a, www.enciklopedija.hr, 2016.
