Severinska buna
povijesni je događaj, koji se dogodio na prostoru
Vara?dinskog generalata
1755
. godine u krugu dana?njeg grada
Bjelovara
i cjelokupnog prostora biv?eg generalata. Događaji bune doveli su do uspostave novog urbano-vojnog centra u krugu podru?ja bune, tj. dana?nji Bjelovar.
Pobuna je po?ela nakon najave generalmajora
Franje Knesouitscha von Guicciardija
za obavezno sakupljanje 120.000 forinti od svih građana Vara?dinskog generalata za nabavu novih vojnih odora.
Istovremeno je kapetan
Petar Ljubojevi?
prosvjedovao protiv toga govore?i da nitko tu cijenu nebi platio.
Po?etkom
sije?nja
1755. godine komisija dolazi u
Kri?evce
ubrati novac te je nai?la na odlu?an otpor seljaka, te je ve? sredinom sije?nja do?lo do mjestimi?nih sukoba u okolnim selima.
Prvi zna?ajni ?in bune zbio se u
Zrinskom Topolovcu
, gdje je
poru?nik Echellhorn
, usprkos prigovorima i otporu kraji?nika, po?eo sakupljati novac. No pri poku?aju odlaska iz sela zaustavili su ga kraji?nici kada je ranjen i novac mu je oduzet.
Kada su vijesti napada na Echellhorna do?le do
pukovnika Brentana
, seljaci su iz Zrinskog Toplovca pobjegli u susjedno selo
Rovi??e
, gdje se u svrhu otpora novim mjerama i nasilnom pona?anju odr?alo vije?e op?eg otpora kraji?nika
17. sije?nja.
Istovremeno su u
Velikoj Trnovitici
,
Josip Kr?eli?
, i
Ignjacije von Leillersperg
, nakon rasprave objavili generalsku zapovijed. Nakon pregovora s Petrom Ljubojevi?em zaklju?eno je, da ?e se kraji?nici okupiti u selu
Severin
gdje se tada ?uvala ?krinja kraji?kih prava. U to vrijeme je u Severin bio zna?ajni vojni centar te je u njemu bilo postavljeno 17.000 naoru?anih kraji?nika.
Po odluci kraji?nici kre?u prema Severinu, s generalskom zapovijedi da sa sobom moraju dovesti svoje ?asnike. Navedeni ?asnici jesu povedeni, ali u isto vrijeme i mu?eni.
22
. i
23. sije?nj
a nekoliko je ?asnika ubijeno u Severinu i postavljeno na kolce kao opomena svima onima koji bi poku?ali uzvratiti pobunjenicima.
Dana,
25. sije?nja
kraji?nici putem
Philippa Lewin von Becka
?alju popis ?albi u 35 to?aka kojim se ?ob?ina generalije Vara?dinske“ (samoprogla?ena ?Severinska komuna“) obra?a izravno carici
Mariji Tereziji
.
Beck odmah kre?e u
Be?
, te ne?to kasnije za njim i kraji?ka delegacija na ?elu s kapetanom Petrom Ljubojevi?em. Potaknuta zahtjevima kraji?nika, carica
Marija Terezija
naredila je da carska komisija istra?i nastalu nelagodu.
Carska komisija po?ela je istragu
24. travnja
1755. godine u
Kani?i
.
Philipp Lewin von Beck bio je upu?en u Vara?dinski generalat kako bi uvjerio kraji?nike, da ?e se situacija rije?iti mirno i to bez te?kih posljedica za one koji su po?inili kakvo ka?njivo djelo.
U međuvremenu je kontingent carske vojske presjekao svaku vezu Vara?dinskog generalata sa
Slavonijom
. Uz Philippa Lewina von Becka je i kapetan Ljubojevi? slu?io u smirivanju kraji?nika, po uputama komisije.
Po odlazku u Kani?u, Petar Ljubojevi? je uhi?en.
Istraga komisije trajala je do sredine 1755. godine, te je odluka donesena
21. srpnja
iste godine. Kazneno je prijavljeno 101 osoba. Na degradaciju i tamnicu u trajanju od 10 godina osuđeni su; Petar Ljubojevi? te kapetani Kne?evi? i Vukovi?, od prve osuđeni na smrt. Desetorici osoba izdana je smrtna kazna, a najve?em dijelu osuđenika oduzeta je sva imovina.
Nakon događaja bune prestala je postojati stara narodna samouprava na podru?ju Vara?dinskog generalata. Te su i uklonjeni knezovi, narodni suci, te su ih zamijenili auditori pod direktnim nadzorom vojske, te su kraji?nicima oduzeta prava vlasni?tva nekretnina.
Događaji bune ukazali su na potrebu za novim upravnim sredi?tem pomo?u kojeg bi se provodila bolja kontrola nad narodom. Po odluci carice
Marije Terezije
i pod nagledom
Philipa Lewin von Becka
izgrađena je utvrda na visoravni okru?enoj mo?varama rje?ica
Bjelovacke
i
Plavnice
koje su pru?ale sigurnost, 11 kilometara od Severina. Izgradnjom grada Bjelovara, Severin gubi svoju vojno-strate?ku va?nost.
Bjelovar
|
---|
| povijest
| | | | građevine i znamenitosti
| | | gospodarstvo
| | | kultura i manifestacije
| | | obrazovanje
| | | promet
| | | ?port
| | | trgovi, parkovi i spomenici
| | | naselja i lokaliteti
| | | ?etvrti
| |
|