?dralovi
u seobi
Selicama
se nazivaju
?ivotinje
op?enito, koje pojedina
godi?nja doba
provode u razli?itim podru?jima. No, kako je ova pojava najpoznatija kod
ptica
, naj?e??e se pod ovim nazivom misli upravo na njih, nazivaju?i ih
pticama selicama
(za druge ?ivotinje, ?e??e se koriste izrazi izvedeni iz pojma
migracija
).
Procjenjuje se, da se godi?nje seli oko 50 milijardi ptica, od toga oko 5 milijardi između
Europe
i
Afrike
.
Mnoge ptice selice koje u podru?jima
Srednje Europe
provode
ljeto
,
zimi
odlaze u topliju
Ju?nu Europu
ili
Sjevernu Afriku
. Takve vrste nazivaju se selicama na kra?e udaljenosti. Druge odlaze u
Ju?nu Afriku
i smatra ih se selicama "dugopruga?ima". Pored toga, u podru?ja srednje Europe na zimovanje dolaze neke ptice iz
Skandinavije
ili
Sibira
. Tako mnoge
arkti?ke
vodene ptice
zimuju na obalama
Sjevernog mora
i uz njene pritoke. I mnoge
pjevice
Sjeverne
i
Isto?ne Europe
dolaze u topliju unutra?njost
Zapadne
i Srednje Europe. Vjeruje se, da se za orijentiranje koriste
magnetizmom
i konstelacijom
zvijezda
.
Jo? jedan razlog da ptice ljeti idu na sjever je i du?ina dnevne svjetlosti. Bitno du?e vrijeme insolacije omogu?uje im i du?e vrijeme za potragu za hranom neophodnom ?to je vrlo povoljno za podizanje mladunaca.
Za pra?enje seobe ptica koristi se
prstenovanje
, uklju?uju?i i dokumentaciju o tome.
U rujnu 2007. je izvije?teno, da je ?enka jedne vrste
?ljuka
(s oznakom "E7") preletjela 11.500 km dug put od
Aljaske
do
Novog Zelanda
bez zaustavljanja i odmora. Ptica je bila jedna od vi?e njih opremljenih s oda?ilja?em.
[1]
Time ova ptica dr?i, koliko je poznato, rekord u neprekidnoj du?ini leta ptica selica.
