Schlieffenov plan je strate?ki plan njema?kog vrhovnog ?taba za borbu na zapadnom frontu protiv Francuske . U prvom mjesecu Prvog svjetskog rata plan je djelovao skoro do pobjede nad Francuzima . Međutim francuski protunapad na predgrađima Pariza u Prvoj bici na Marni okon?ao je njema?ku ofanzivu i osigurao je godine rovovskog ratovanja. Kontroverzni plan je ostao i danas tema sporova povjesni?ara i vojnih analiti?ara.

Pregled [ uredi | uredi kod ]

Schlieffenov plan nosi ime po svom autoru grofu Alfredu von Schlieffenu . Plan je pretpostavljao brzu mobilizaciju, zanemarivanje neutralnosti Belgije i Luksemburga i sna?an prolaz njema?kog desnoga krila kroz Belgiju i sjevernu Francusku u jugozapadnom smjeru. Za to vrijeme bi se odr?avala defanzivni polo?aj na sredi?njem dijelu i na lijevom krilu u Lotaringiji, Mozelu i Vogezima . Osnovni smisao plana je da se u ratu na dva fronta pobijedi tako da se najprije brzo pobijedi na zapadu prije nego ?to Rusija mo?e mobilizirati i dopremiti svoju vojsku do Isto?ne Pruske . Plan je predviđao 39 dana do pada Pariza . Pariz nije trebao biti zauzet, nego je desno krilo njema?ke vojske trebalo pro?i zapadno od Pariza . Ideja plana nije bila da se zauzmu gradovi ili industrija, nego da se zarobi ve?ina francuske vojske i Francuska prisili na predaju, ?to je ponavljanje strategije kojom je pora?ena Francuska u Francusko-pruskom ratu .

Plan je napravljen poslije sporazuma o Antanti između Francuske i Velike Britanije . Car Vilim II. je zahtijevao od na?elnika vrhovnog sto?era Alfreda von Schlieffena da osmisli plan o ratu na dvije boji?nice. Od prosinca 1905. von Schlieffen je predstavljao plan. Schlieffen i Helmuth Johannes Ludwig von Moltke bili su zavedeni mogu?nosti da eventualno izvr?e dvostruko okru?enje cijele francuske vojske desnim krilom, koje bi dolazilo sa sjevera i zapada i lijevim krilom s istoka. Inspiracija je bila ?uvena Hanibalova bitka kod Kane 216. pne. Schliffenov plan je na neki na?in bio strate?ko obnavljanje Hanibalove taktike koriste?i napredak komunikacija i prijevoza.

Politi?ki nedostatak plana je da je sadr?avao invaziju neutralnih dr?ava Belgije i Nizozemske . Plan je predviđao izuzetno sporu rusku mobilizaciju, zbog lo?ih ?eljeznica. Nakon brze pobjede nad Francuskom njema?ke snage bi prema planu bile preba?ene na isto?ni front. Po planu 91% vojske je trebao biti poslano u Francusku , a samo 9% u Rusiju . Cilj je bio da se Francuska pobijedi za 6 tjedana, za koliko je Rusiji potrebno da mobilizira vojsku. Poslije pobjede nad Francuskom vojska bi bila preba?ena na isto?ni front, prije nego ?to bi Rusija mogla zapo?eti napad.

Modifikacije plana 1911. [ uredi | uredi kod ]

Nakon umirovljenja von Schlieffena Helmuth von Moltke je postao zapovjednik njema?kog vrhovnog sto?era. Von Moltke je smatrao da je plan previ?e riskantan. Plan osmi?ljen 1905. postao je dijelom na?ina razmi?ljanja vrhovnog sto?era, tako da ga von Moltke nije mogao odbaciti. Umjesto toga odlu?io ga je prepraviti. Helmuth von Moltke je odlu?io da desnom krilu, koje je trebalo napasti Francusku sa sjevera ne da toliko vojske, nego da bude vi?e vojske u Alzasu i Lotaringiji i na ruskoj granici. Druga promjena je bila da njema?ka vojska ne prolazi kroz Nizozemsku , nego samo kroz Belgiju . Te promjene su postale predmet sukoba. L.C.F. Terner smatra da je tim zna?ajnim promjenama von Moltke osudio plan na propast, jer je oslabio glavni pravac djelovanja. Nije dao pravu priliku da se francuska vojska brzo porazi i zato se sve zaglibilo u rovovskom ratovanju. Po?to se nije i?lo kroz Nizozemsku stvorila se velika gu?va na njema?ko-belgijskoj granici.

Schlieffenov plan i njegov neuspjeh [ uredi | uredi kod ]

Postoji pet glavnih razloga neuspeha Schlieffenovog plana

• Belgijski otpor . Iako je Belgijska vojska bila deset puta manja od njema?ke usporila je njema?ko napredovanje prema Francuskoj .
• Prisustvo Britanskog ekpedicijskog korpusa . Poslije rata je otkriveno da mnogi njema?ki generali i politi?ari nisu vjerovali da ?e Velika Britanija u?i u rat. Ipak su u?li zbog straha od njema?ke ekspanzije i ugovora s drugim dr?avama. Iako je Britanski ekspedicijski korpus bio neprekidno u povla?enju tijekom kolovoza pru?io je dovoljno otpora njema?koj prvoj armiji pod komandom generala Alexandera von Klucka da je pomogao da von Kluck odustane od plana. Von Kluck je skrenuo jugoisto?no, ?to nije bilo predviđeno planom. Zbog toga je izlo?io svoje desno krilo i sve to je dovelo do ?uda u Prvoj bici na Marni .

• Brzina ruske mobilizacije . Rusi su se kretali br?e nego ?to se o?ekivalo, tako da su iznenadili Nijemce brzinom, kojom su se na?li u Isto?noj Pruskoj . Ta ruska prethodnica nije predstavljala opasnost, ali je Nijemce zabrinula brzina dopremanja ruskih trupa, pa su morali povu?i jo? vojske sa zapadnog fronta, da bi oja?ali isto?ni front. Ta vojska nije bila potrebna, jer su te trupe bile u prolazu preko Njema?ke tijekom bitke kod Tanenberga u kojoj je Njema?ka pobijedila. Ali to je oslabilo desno krilo zna?ajno za Schlieffenov plan.
• Francuske ?eljeznice . Zbog gubljenja vremena s Belgijancima i Britancima , Francuzi su dobili dovoljno vremena da prebacuju svoju vojsku iz Alzasa i Lotaringije. Nijemci su podcijenili francuske ?eljeznice i brzinu kojom mogu prebacivati vojnike. Kad je njema?ka vojska ulazila sa sjevera u Francusku ve? ih je ?ekao veliki dio francuske vojske.
• Promjena saveznika Centralnih sila . Italija i Rumunjska su se smatrale kao saveznici Centralnih sila, ali kad je izbio rat Italija i Rumunjska su ostale neutralne. Schlieffenov plan je ra?unao na njih kao saveznike.

Neuspjeh Schlieffenovog plana prikazao se u Prvoj bici na Marni u rujnu 1914. , zatim u rovovskom ratu sa stalnim linijama fronta i u ratu Njema?ke na dva fronta. Ono ?to se zapravo dogodilo je obratni Schlieffenov plan. Ruska vojska je mnogo lak?e slomljena od zapadnih saveznika, a Njema?ka je smatrala Rusiju opasnijom od zapadnih saveznika. Zapadni saveznici su bili bolje opremljeni od Centralnih sila i Rusije .

Kritike [ uredi | uredi kod ]

Postoje povjesni?ari kao David Fromkin, koji tvrde da Schlieffenov plan zapravo nije bio plan nego memorandum. Fromkin je tvrdio da memorandum iz 1905. nije nikad razrađen u operativni plan. Tvrdi da je zapravo von Moltke smatrao da je to puni operativni plan. Britanski vojni povjesni?ar John Keegan kritizira izostanak realizma o brzini kojom je njema?ko desno krilo trebalo pro?i kroz Nizozemsku i Belgiju i sti?i do Pariza na vrijeme. Smatra da bez obzira kamo se i?lo nije bilo dovoljno cesta za toliku vojsku, koja je trebala do?i do Pariza na vrijeme.

Dodatne ?injenice [ uredi | uredi kod ]

• Izostanak Helmuta von Moltkea sa zapadnog fronta bilo je presudno, iako nije odlu?an ?imbenik za neuspjeh plana. Komunikacije su bile lo?e, a njema?ka vojska je slala ne?ifrirane poruke, pa su Francuzi znali kamo ?e dalje Nijemci krenuti.
• Moltke se bojao slabosti na podru?ju Alzasa i mogu?nosti da Francuzi prodru kroz njema?ko lijevo krilo, ako ima malo vojske. To je ina?e bio dio Schlieffenovog plana, po kojem se moralo ?rtvovati malo njema?kog teritorija na kratko vrijeme, da bi se odlu?no pobijedila francuska vojska. Moltke nije ?elio riskirati, pa je povukao nekoliko divizija s desnoga krila na lijevo krilo.
• Krutost Schlieffenova plana je također predmet kritika. Plan je predviđao poraz Francuske za 42 dana. Po?to su imali precizan plan njema?ki vrhovni ?tab nije mogao improvizirati tijekom rata. S druge strane general von Kluck je napravio odluku da skrene jugoisto?no, umjesto da po planu nastavi kraj Pariza . Njema?ki generali su u?eni da misle sami za sebe, tako da je ta odluka imala ortodoksni vojni smisao, ali je time sprije?eno da Nijemci zapo?nu bitku opkoljavanja Pariza .

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Foley, Robert Alfred von Schlieffen's Military Writings. London: Frank Cass, 2003.
• Fromkin, David, Europe's Last Summer: Who Started the Great War in 1914? New York: Vintage Books, 2004. ISBN 0-375-72575-X
• Landa, Manuel de. War in the Age of Intelligent Machines. 1991.
• Mombauer, Annika, Helmuth von Moltke and the Origins of the First World War (Cambridge: Cambridge University Press, 2005).
• Ritter, Gerhard The Schlieffen plan, Critique of a Myth, foreword by Basil Liddell Hart. London: O. Wolff, 1958.
• Rothenberg, Gunther E. "Moltke, Schlieffen, and the Doctrine of Strategic Envelopment." in Makers of Modern Strategy Peter Paret (Ed.). Princeton: Princeton UP, 1986.
• Zuber, Terence, Inventing the Schlieffen Plan. OUP, 2002. ISBN 0-19-925016-2

Izvori [ uredi | uredi kod ]

• Foley, Robert Alfred von Schlieffen's Military Writings . London: Frank Cass, 2003.
• Foley, Robert T. "The Real Schlieffen Plan", War in History , Vol. 13, Issue 1. (2006), pp. 91?115.
• Fromkin, David , Europe's Last Summer: Who Started the Great War in 1914? New York: Vintage Books, 2004. ISBN 0-375-72575-X
• Hull, Isabel V. Absolute Destruction: Military Culture and the Practices of War in Imperial Germany . Ithaca: Cornell University Press, 2005. ISBN 0-8014-4258-3
• Landa, Manuel de . War in the Age of Intelligent Machines . 1991.
• Mombauer, Annika, Helmuth von Moltke and the Origins of the First World War (Cambridge: Cambridge University Press, 2005).
• Ritter, Gerhard The Schlieffen plan, Critique of a Myth , foreword by Basil Liddell Hart . London: O. Wolff, 1958.
• Rothenberg, Gunther E. "Moltke, Schlieffen, and the Doctrine of Strategic Envelopment." in Makers of Modern Strategy Peter Paret (Ed.). Princeton: Princeton UP, 1986.
• Zuber, Terence , Inventing the Schlieffen Plan . OUP, 2002. ISBN 0-19-925016-2