Sarosov period (prema gr?ki σ?ρο?  <  akadski ??r ) je razdoblje nakon kojega se Sunce , Zemlja i Mjesec nađu gotovo u istom razmje?taju te se istim redom ponavljaju Sun?eve i Mjese?eve pomr?ine . Traje 223 lunacije , to jest 18 godina i 10,3  dana , 11,3 dana ili 12,3 dana (ovisno o broju prijestupnih godina ), a primjenjuje se za predviđanje pomr?ina . ^[1]

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Plinije Stariji (lat. Naturalis Historia II.X) govori da je Hiparh pokazao da se Mjese?eve pomr?ine mogu pojaviti 5 mjeseci odvojeno, a Sun?eve pomr?ine 7 mjeseci (umjesto obi?nih 6 mjeseci). Također Sunce mo?e biti skriveno dvaput u 30 dana, ali viđeno od razli?itih naroda. Ptolomej raspravlja potanko o tome stolje?e kasnije u Almagestu VI. 6. Geometrija i grani?ni polo?aji Sunca i Mjeseca u kojima je mogu?a Sun?eva ili Mjese?eva pomr?ina obja?njeni su u Almagestu VI. 5. Hiparh je vjerojatno u?inio sli?na ra?unanja. Rezultat, da se dvije Sun?eve pomr?ine mogu pojaviti odvojeno u jednom mjesecu je va?no, jer se to ne mo?e temeljiti na promatranjima. Jedna pomr?ina je uvijek vidljiva na sjevernoj , a druga na ju?noj polutki, kako ozna?uje Plinije, a potonja je bila nedostupna Grcima . Predviđanje Sun?eve pomr?ine, tj. to?no kada i gdje ?e biti vidljiva, tra?i ?vrstu lunarnu teoriju i odgovaraju?e postupanje s mjese?evom paralaksom . Hiparh je zasigurno bio prvi, koji je uspio to napraviti. Strogi postupak tra?i sferi?nu trigonometriju , ali to je Hiparh mogao napraviti i s planarnom aproksimacijom. On je mogao raspravljati o tim stvarima u Peri tes kata platos meniaias tes selenes kineseoos ("O mjese?nom kretanju Mjeseca na ?irini"), djelo spomenuto u Sudi .

Plinije također ozna?ava da "je i on također prona?ao zbog kojeg to?nog razloga se u pro?losti jednom dogodilo da je Mjesec bio pomra?en na zapadu , dok su i Mjesec i Sunce bili vidljivi iznad Zemlje, iako sjena koja uzrokuje pomr?inu mora biti od izlaska sunca pa nadalje ispod Zemlje." Dokazuje se, da se to moralo odnositi na ogromnu potpunu Sun?evu pomr?inu od 26. studenog 139. pr. Kr. kada je preko ?istog morskog obzora , kao ?to se vidjelo iz grada Roda , Mjesec bio pomra?en na sjeverozapadu odmah nakon Sun?evog izlaska na jugoistoku. To bi bila druga pomr?ina u 345-godi?njem razdoblju koju je Hiparh koristio da potvrdi tradicionalna babilonska razdoblja . To stavlja kasni nadnevak (datum) na razvoj Hiparhove lunarne teorije. Ne zna se koji je "pravi razlog" Hiparh prona?ao za gledanje pomr?enog Mjeseca dok o?ito nije bio u pravoj opoziciji prema Suncu. Paralaksa spu?ta visinu Sunca i Mjeseca, refrakcija ih podi?e, a s visoke to?ke gledi?ta obzor je spu?ten.

Pomr?ine Sunca i Mjeseca [ uredi | uredi kod ]

Uzajamni polo?aji Sunca, Mjeseca i Zemlje dovode do pomr?ine Sunca i Mjeseca . Potpune pomr?ine se koriste u kozmi?koj geodeziji za vezivanje kontinentalnih trigonometrijskih mre?a, koje poma?u u stvaranju jedinstvenog svjetskog znanstvenog sustava. U istu svrhu se koriste i pojave okultacija zvijezda (kad Mjesec tokom svojeg kretanja sakrije neke zvijezde). Privla?na sila Mjeseca, a u manjoj mjeri i Sunca ( lunisolarni utjecaj ), uzrokuje na Zemlji plimu i oseku mora i jezera , kao i "disanje" Zemljine kore ?to je 3 puta slabije od plime i oseke. Utjecaj mjeseca na ljude i druga bi?a je jo? uvijek nerazja?njen, ali je sigurno da se kukci orijentiraju pomo?u Mjeseca.

Pomr?ine Mjeseca, a pogotovo pomr?ine Sunca, nalaze se među najdramati?nijim prirodnim pojavama. Pomr?ine Sunca dovode do jakog pada dnevne rasvjete, a vid im je razli?it iz raznih to?aka na Zemlji. Totalna ili potpuna pomr?ina nastaje samo za promatra?a koji se nalazi unutar Mjese?eve sjene. Tada je Sun?ev krug potpuno zastrt Mjesecom. Pomr?ina je prstenasta kada Mjese?eva sjena ne dosti?e do povr?ine Zemlje (kada se promatra? nalazi u smjeru Mjese?eve sjene), ali je vidni kut manji od vidnog kuta Sunca. Promatra? u polusjeni vidjet ?e Sunce samo djelomice prekriveno Mjesecom - to je djelomi?na pomr?ina . Za vrijeme pomr?ine, sjena se giba Zemljinom povr?inom od zapada prema istoku. Najprije se zamra?uje zapadni rub Sunca. Totalna pomr?ina traje najvi?e 7 minuta, a promjer sjene na Zemlji ne prema?uje 270 km. Pomr?ina Mjeseca nastaje kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. One se vide samo no?u. Pomr?ine Mjeseca mogu biti potpune i djelomi?ne, a pritom svim promatra?ima izgledaju jednako. U sjenu najprije ulazi isto?ni rub Mjeseca. Potpuna pomr?ina mo?e trajati do 2 sata, jer je Mjesec nekoliko puta manji od presjeka Zemljine sjene (oko 2.7 puta manji, ovisno o udaljenosti).

Pomr?ina Sunca nastaje u vrijeme mlađaka , a pomr?ina Mjeseca u vrijeme u?tapa . No pomr?ine se ne javljaju svakih mjesec dana. Da bi se pomr?ina dogodila, moraju biti ispunjeni jo? neki uvjeti: Mjesec se mora nalaziti na stazi u blizini uzlaznog ili silaznog ?vora. Da bi do?lo do pomr?ine, mora da se pro?mu prividni krugovi Sunca i Mjeseca. Kako i Sunce i Mjesec imaju kutni promjer od pribli?no 0.5°, to promatra? sa Zemlje mora vidjeti razmak centara Sunca i Mjeseca pod kutom koji je manji od 0.5°. Da bi do?lo do pomr?ine Sunca, Mjesec mora biti u mijeni mlađaka, a Sunce ne smije biti dalje od 16.5° s bilo koje strane ?vora. Kada se javi mlađak, a Sunce se nalazi unutar podru?ja od 33° simetri?no raspolo?ene oko ?vora, do pomr?ine Sunca mora do?i. Sunce se dnevno giba nebom za ne?to manje od 1° na istok, pa 33° prevali u 34 dana. Zato se, u ovisnosti o tome kako su vremenski raspoređene Mjese?eve mijene, u 34 dana jave jedan ili dva mlađaka, a time i jedna do dvije pomr?ine Sunca. No podru?je pomr?ina nalazi se i oko uzlaznog i oko silaznog ?vora, a jer u svakom ?voru mora do?i bar jednom do pomr?ine, to se u godini dana jave najmanje dvije pomr?ine Sunca. katkada se godi?nje jave ?etiri, a najvi?e pet pomr?ina. Do pete pomr?ine mo?e do?i zato ?to linija ?vorova nije nepomi?na u prostoru. Kad bi linija ?vorova bila nepomi?na, u Sunce bi bila uperena dva puta godi?nje, i to u razmaku od to?no pola godine; u tom bi se slu?aju mogle pojaviti najvi?e 4 pomr?ine Sunca godi?nje. No kako se linija ?vorova zakre?e 19.3° na godinu, i to u smjeru nasuprot godi?njem gibanju Sunca, Sunce ?e kroz isti ?vor pro?i prije isteka cijele godine, nakon 346.62 dana. To je eklipsna ili drakonisti?ka godina . Tropska godina je od nje dulja za oko 19 dana. Pet pomr?ina Sunca ?e se dogoditi samo ako prva pomr?ina stigne neposredno po?etkom sije?nja, druga odmah u sljede?em mlađaku, tre?a i ?etvrta pomr?ina prije sredine godine, u lipnju, i peta 12 sinodi?kih mjeseci (354 dana) poslije prve. Sljede?a pomr?ina mo?e se dogoditi dok je Sunce u blizini istog ?vora, ali - idu?a godina ve? je zapo?ela (354 d + 29.5 d > 365 d)!

Pomr?ina Mjeseca nastaje onda kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Na srednjoj daljini Mjeseca kutni promjer sjene iznosi 42’. Prividni polumjer Mjeseca je 15’. Da bi do?lo do pomr?ine, moraju se centri Mjeseca i Zemljine sjene na?i na udaljenosti manjoj od 57’. U tom slu?aju nema paralakse, prolaz kroz sjenu ne?e ovisiti o stajali?tu promatra?a na Zemlji - Mjesec mora u?i u sjenu. Pomr?ina ?e sigurno nastati kada je Mjesec pun, a Zemljina se sjena nalazi u podru?ju od 11° prije i poslije ?vora. Brzina kojom se Zemljina sjena pomi?e jednaka je brzini kojom se Sunce prividno giba nebom. Zna?i da ?e Zemljina sjena boraviti u pomr?inskom podru?ju 21 - 22 dana. Jasno je da se u vremenskom razdoblju od 22 dana ne mora pojaviti u?tap. U?tap se ponavlja svakih 29.5 dana. Ako se u?tap i pojavi, dolazi samo do jedne pomr?ine, jer za drugu nema vi?e vremena. Podru?je oko ?vora Mjese?eve staze u kojoj se javljaju pomr?ine Mjeseca manja je od podru?ja u kojem se javljaju pomr?ine Sunca.

Neke godine mogu pro?i bez ijedne pomr?ine Mjeseca, a nekih godina mo?e ih biti ?ak tri. Tada se prva pomr?ina javlja odmah po?etkom godine u blizini jednog ?vora, druga pomr?ina 6 sinodi?kih mjeseci poslije (177 dana) u blizini drugog ?vora, a tre?a 12 sinodi?kih mjeseci nakon prve pomr?ine, opet u podru?ju prvog ?vora, koji se zbog zakretanja linije ?vorova gibao u susret Zemljinoj sjeni. Ukupan broj Sun?evih i Mjese?evih pomr?ina godi?nje ne mo?e biti manji od 2, a ve?i od 7 . Najmanje ima 2 pomr?ine, i to obje Sun?eve. Naj?e??e se javljaju 2 Sun?eve i 2 Mjese?eve. Kod najve?eg broja pomr?ina 3 su Mjese?eve, a 4 Sun?eve, ili 2 Mjese?eve i 5 Sun?evih. Ne mogu se javiti 8 pomr?ina. Ako, naime, godina zapo?ne pomr?inom Mjeseca, prva Sun?eva pomr?ina ne mo?e nastati jo? 14.5 dana nakon toga (da bi Mjesec iz u?tapa postao mlađakom), a tada je ve? kasno da se u istoj godini stigne do pete Sun?eve pomr?ine.

Pomr?ine se ponavljaju u istom redoslijedu prili?no to?no nakon 18 kalendarskih godina i 11.3 dana (ili 10.3 dana ako razdoblje obuhva?a 5 prijestupnih godina ). Nastajanje pomr?ina ovisi o 3 razdoblja: o razdoblju u kojemu se izmjenjuju Mjese?eve mijene (sinodi?kom mjesecu S), o razdoblju u kojemu Mjesec prolazi kroz ?vor (nodi?ki ili drakonisti?ki mjesec N) i o razdoblju u kojemu Sunce prolazi kroz dani ?vor Mjese?eve staze (eklipsna ili drakonisti?ka godina D). Slu?ajno se cijeli umno?ci sinodi?kih mjeseci, nodi?kih mjeseci i eklipsnih godina gotovo to?no podudaraju:

223 S ? 242 N ? 19 D

6585.32 d ? 6585.36 d ? 6585.78 d

18 tropskih godina i 11.3 dana jednako je 6585.6 d. ^[2]

Izvori [ uredi | uredi kod ]