Schutzstaffel Za?titni odjel
Simbol SS odreda
Godine djelovanja	4. travnja 1925. - 8. svibnja 1945.
Vođa	Julius Schreck (1925. ? 1926.) Joseph Berchtold (1926. ? 1927.) Erhard Heiden (1927. ? 1929.) Heinrich Himmler (1929. ? 1945.) Karl Hanke (1945.)
Status	trajno ukinuta
Broj ?lanova	950 000 ljudi na vrhuncu
Politi?ko krilo	Nacisti?ka stranka
Ciljevi djelovanja	Etni?ko ?i??enje Holokaust
Podru?je djelovanja	Weimarska Republika Tre?i Reich
Politi?ka ideologija	Nacionalsocijalizam
Glavne aktivnosti	za?tita Adolfa Hitlera organiziranje koncentracijskih logora progon ljudi nepo?udnih re?imu sudjelovanje u borbama na boji?tima

Schutzstaffel ( njema?ki ?Za?titni odjel”), ili skra?eno SS , bila je jedna od glavnih nacisti?kih organizacija. SS je iz male paravojne jedinice izrastao u veliku organizaciju koja je imala milijune pripadnika. U po?etku je SS slu?io kao pretorijanska garda Hitleru . S vremenom SS ?e dobiti i svoju oru?anu granu pod nazivom Waffen SS , koja ?e biti elitni dio njema?kih Oru?anih snaga. Izgrađen na nacisti?koj ideologiji i vođen od strane Himmlera , SS je odgovoran za mnoge zlo?ine protiv ?ovje?nosti koji su se dogodili za vrijeme nacionalsocijalizma i Drugoga svjetskog rata . Sturmabteilung (Juri?ni odred, skra?eno SA) Ernsta Rohma bio je prijetnja Hitlerovome usponu na vlast zbog svoje suvi?e socijalisti?ke politike. Po?to je SS davao vi?e odanosti Hitleru, u budu?nosti ?e se uzdi?i iznad SA-a, to?nije nakon po?etka No?i dugih no?eva . Himmlerov SS stvarao je elitne policijske i vojne jedinice kao Gestapo i Waffen SS , koji su Hitleru koristili kao vojska koja vr?i nacisti?ku politiku. Tijekom Drugog svjetskog rata, SS jedinice djelovale su uz regularnu njema?ku vojsku Wehrmacht , a u zavr?nom razdoblju rata, SS je po?eo dominirati nad Wehrmachtom uklanjaju?i Hitlerove neprijatelje, iako je rat bio izgubljen. Na Nurnber?kom procesu SS je progla?en zlo?ina?kim i optu?en je za provođenje masovnih likvidacija i kao glavni nositelj Holokausta . Sljede?i svoju rasnu politiku, SS je vr?io likvidacije ?idova , preseljavanja u geta, preseljavanja u koncentracijske logore , paljenje i oduzimanje imovine itd. Rije?avaju?i tako Kona?no pitanje SS je odgovoran za smrt preko 12 milijuna ljudi. Ve?ina ?rtava bili su ?idovi i Slaveni ali i druge rasne i etni?ke skupine, kao ?to su Romi . Osim navedenih, SS je provodio likvidacije i nad osobama s tjelesnim i du?evnim poreme?ajima, homoseksualcima kao i politi?kim neprijateljima. Skupine koje su religijski, ideolo?ki ili politi?ki bile usmjerene protiv nacisti?kog re?ima također su snosile posljedice, a među njima su Jehovini svjedoci , masoni , komunisti i ostali. Pred sam kraj rata, velik broj SS-ovaca napu?ta Europu i bje?i ?takorskim kanalima uglavnom u ju?noameri?ke zemlje. Postoji teorija da je te bjegove omogu?avala organizacija pod nazivom ODESSA , akronim od njema?kog izraza Organisation der ehemaligen SS-Angehorigen . Mnogi drugi su bili uhva?eni i procesuirani na Nurnber?kom procesu za ratne zlo?ine, a neki SS-ovci su bili suđeni u ostalim zemljama koje su u ratu sudjelovale kao Saveznici .

Pozadina [ uredi | uredi kod ]

SS je od maloga sastava rastao do najmo?nije organizacije u dr?avi. U po?etku je bio pretorijanska stra?a Fuhreru , za?titni odjel Nacionalsocijalisti?ke stranke, a kasnije je imao skoro milijun pripadnika (iz svijeta politike i policije), a imao je velik utjecaj u dr?avi, kao i Wehrmacht , regularna vojska Tre?eg Reicha.

Prema izjavama na Nurnber?kom procesu , kao i prema bezbroj istraga za ratne zlo?ine i bezbroj suđenja u proteklih ?ezdeset godina, SS je bio odgovoran za veliku ve?inu ratnih zlo?ina Tre?eg Reicha; SS je bio vode?a organizacija koja je vodila Holokaust . Kao dio rasne politike, SS je vodio ?i??enje ?idovskog stanovni?tva s osvojenih zemalja, plijene?i njihovu imovinu i deportiraju?i ih u koncentracijske logore gdje bi robovali ili bili odmah ubijeni.

Nastao iz male organizacije zvane Sturmabteilung (?Udarni odred”, skra?eno SA ), SS je rastao u veli?ini i mo?i i kako je bio odan Hitleru ?irio se na ra?un SA, koji je, kao polunezavisna organizacija, bio prijetnja Hitlerovom usponu i njegovoj hegemoniji u stranci. Pod Himmlerovim vodstvo, SS je primao ?lanove prema rasnoj politici. Stvaraju?i elitne policijske i vojne jedinice, kao ?to je Waffen SS , Hitler je htio stvoriti red arijevskih, rasno ?istih, s ciljem da poka?e Nijemcima i drugim nacionalnim skupinama model nacionalsocijalisti?ke vizije nat?ovjeka. Tijekom Drugog svjetskog rata SS se borio uz bok Wehrmachtu , regularnoj vojsci Njema?ke. Pred kraj rata SS je dominirao Wehrmachtom zbog uklanjanja prijetnji Hitlerovoj vlasti i postavljao mu svoju strategiju, unato? problemima s kojima se Njema?ka su?eljavala.

S ciljem da ostvari ? Kona?no rije?enje ” za ?idove i druge ni?e rase (pa i politi?ke neprijatelje), SS je po?inio ubojstva, mu?enja i dao u ropstvo oko 12 milijuna ljudi. Najve?e ?rtve bili su ?idovi , Poljaci i drugi Slaveni , no osim njih, ?rtve su bili i drugi ni?i narodi, među njima najbrojniji su Romi , koji su bili zna?ajan postotak ?rtava. Nadalje, SS je smatrao prijetnjom sve one koji se nisu uklapali u rasnu politiku Reicha i sve koji su bili prijetnja nacionalsocijalisti?koj ideologiji, među kojima su mentalno onesposobljeni , hendikepirani , homoseksualci i politi?ki neprijatelji. Pripadnici radni?kih organizacija i oni koji su bili dijelom neke skupine (vjerske, politi?ke, dru?tvene itd.) koja se opirala re?imu ili je imala stavove koji se nisu podudarali s ideologijom nacionalsocijalizma, hvatani su u velikom broju; među njima i pripadnici raznih vjera, Jehovini svjedoci , masoni , komunisti i drugi.

Vide?i da se bli?i kraj rata, mnogi su SS-ovci pobjegli u ju?noameri?ke zemlje. Postoji vjerovanje da je ove bjegove omogu?ila organizacija poznata kao ODESSA , skra?enica od njema?kog O rganisation d er e hemaligen SS - A ngehorigen , koje se prevode kao Organizacija biv?ih pripadnika SS-a . Mnoge druge SS-ovce sudile su Savezni?ke okupacijske snage za ratne zlo?ine, među kojima je najpoznatije suđenje u Nurnbergu , a SS-ovci su bili meta i policija i drugih zemalja Austrije, Isto?ne Njema?ke, Jugoslavije itd., gdje su također bili procesuirani.

Nacisti su SS smatrali elitom, ?to i jest bio, strana?ka ? pretorijanska stra?a ”, a svi pripadnici SS-a bili su izabrani na principima rasne politike i odanosti Hitleru. ^{[1] [2]} U ranim danima SS-a, kandidati za ?asnike morali su dokazati njema?ko porijeklo od 1750. Morali su dokazati i to da nemaju ?idovskih predaka. Kasnije u ratu ta je regulacija dokazivanja ?isto?e odba?ena.

Kao kontrast crnim uniformama Allgemeine SS -a (politi?ka grana SS-a), Waffen-SS (vojna grana) postao je druga njema?ka vojska uz Wehrmacht (regularna vojska) i djelovao je zajedno s njom; uglavnom s Heerom (kopnena vojska).

Posebni ?inovi i uniforme [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: ?inovi i obilje?ja SS-a

Pripadnici SS-a razlikovali su se od pripadnika drugih grana Njema?ke vojske po svom sustavu ?inova , obilje?jima i uniformama . Crne uniforme SS-a dizajnirao je SS- Oberfuhrer , prof. Karl Diebitsch i grafi?ki dizajner, SS- Sturmhauptfuhrer Walter Heck . Ove crne uniforme su se rijetko nosile nakon ?to je po?eo rat, a Himmler je naredio da se predaju u korist drugih ?lanova. Crne uniforme poslane su na Istok, gdje su ih nosili policijski pomo?nici, te na zapad gdje su ih nosili kao npr. u Nizozemskoj i Danskoj . Umjesto crnih uniforma, SS-ovci (ve?ina) nosili su SS-ovske golublje sive uniforme, kao Heer , s istim oznakama ?inova na ramenima. Uniforme su radile storine kompanija kao ?to su RZM , Hugo Boss ; a radili su ih i zatvorenici osuđeni na prisilni rad, mnogi od njih iz koncentracijskih logora. SS je također razvijao svoje vlastite terenske uniforme. U po?etku su bile sli?ne Wehrmachtovim uniformama, no kasnije SS radi ?ljemove sa svojim obilje?jem i kamufla?ne uniforme zelena/smeđa (prolje?e) i smeđa/smeđa (jesen). U 1944. godini Waffen SS je zamijenio sive uniforme kamufla?nima.

Spajanje s policijskim snagama [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Ordnungspolizei

Kako je Nacionalsocijalisti?ka stranka upravljala Njema?kom, glavne Vladine funkcije, kao policija, spale su pod upravu SS-a, dok su mnoge organizacije unutar SS-a postale i dr?avne agencije. Da bi o?uvao sigurnost Nacionalsocijalisti?ke stranke, kasnije i dr?ave i svoju mo? u dr?avi, SS osnovao je Sicherheitsdienst ( ?Sigurnosna slu?ba”, skra?eno SD) i preuzeo Gestapo (tajna policija), Krimpo (istra?iteljska policija) i Orpo (regularna uniformirana policija). Pravna jurisdikcija koju su dr?ali civili, preuzeo je također SS. Tim akcijama, SS je stavljen iznad zakona.

Osobno Himmlerovo upravljanje [ uredi | uredi kod ]

Himmler, vođa SS-a, je bio glavni arhitekt za kona?no rje?enje. Einsatztruppenovi mrtva?ki odjeli , koje su sastavili Himmlerovi zamjenici, Heydricha , ubili su mnogo nepodobnih civila, ve?inom ?idova, u zemljama koje je Njema?ka okupirala tijekom Drugog svjetskog rata . Himmler je odgovran za organiziranje koncentracijskih logora, masovne likvidacije, neljudsko pona?anje, prisilan prekovremeni rad, ubijanje plinom itd. Nakon rata SS je okrivljen za rasnu politiku i genocid.

Einsatzgruppen [ uredi | uredi kod ]

Einsatzgruppen su bili pravojna formacija SS-a, vod smrti , odgovorni za masovna ubojstva ?idova, ali i znatan broj drugih populacijskih grupa koji su bili nepo?eljni za nacisti?ki re?im. Einsatzgruppen je djelovala diljem teritorija koje su okupirale njema?ke snage nakon invazije na Poljsku u rujnu 1939., i kasnije, Sovjetskog saveza 22. lipnja 1941. godine. Einsatzgruppen je obavljala operacije od ubijanja nekolicine ljudi, do masakara koji su trajali danima, kao npr. masakar na Babi Yar (33.771 ubijenih u dva dana) i Rumbuli (25.000 ubijenih u dva dana). Einsatzgruppen su bili odgovorni za umorstva preko 1,000,000 ljudi, te su bili prva nacisti?ka organizacija koja je uvela organizirano masovno ubijanje ?idova. Einsatzgruppen su obi?no pratili Wehrmacht , mar?iraju?i u velike gradove gdje je ?ivio veliki broj ?idova. Kad bi u?li u grad, zahtijevali su da se ?idovski i ne-?idovski komunisti prijave za deportaciju iz grada.

?inovi [ uredi | uredi kod ]

Vojni?ki ?inovi

• Bewerber
• Anwarter
• Schutze
• Oberschutze
• Sturmmann
• Rottenfuhrer

Do?asni?ki ?inovi

• Unterscharfuhrer
• Scharfuhrer
• Oberscharfuhrer
• Hauptscharfuhrer
• Sturmscharfuhrer

?asni?ki ?inovi

• Untersturmfuhrer - poru?nik
• Obersturmfuhrer - natporu?nik
• Hauptsturmfuhrer - satnik
• Sturmbannfuhrer - bojnik
• Obersturmbannfuhrer - potpukovnik
• Standartenfuhrer - pukovnik

Generalski ?inovi

• Oberfuhrer
• Brigadefuhrer - general bojnik
• Gruppenfuhrer - general poru?nik
• Obergruppenfuhrer - general
• Oberstgruppenfuhrer - general pukovnik
• Reichsfuhrer -SS - general feldmar?al

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Matthias Bath: Der SD in Danemark 1940-1945. Heydrichs Elite und der "Gegenterror" (Neuhaus Verlag, Berlin 2015.) ISBN 978-3-937294-03-2 .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

v  • u Nacionalsocijalizam Nacionalsocijalisti?ke organizacije Nacionalsocijalisti?ka stranka ? Sturmabteilung (SA) ? Schutzstaffel (SS) ? Hitlerjugend ? Lebensborn Nacionalsocijalizam u povijesti Rana povijest ? Hitlerov uspon na vlast ? Tre?i Reich ? Kronologija Tre?eg Reicha ? No? dugih no?eva ? Nirnber?ki zakoni ? Kristalna no? ? Kona?no rje?enje ? Holokaust ? Nirnber?ki proces ? Biv?i nacisti ? Neonacizam ? Gospodarstvo Tre?eg Reicha Nacionalsocijalisti?ki koncepti Politika Tre?eg Reicha ? Hitlerova politi?ka uvjerenja ? Program NSDAP-a ? Gleichschaltung ? Rasna politika Tre?eg Reicha ? Fuhrerprinzip ? Lebensraum ? Pozitivno kr??anstvo ? ?ene u Tre?em Reichu Nacionalsocijalizam izvan Njema?ke Kanadska nacionalsocijalisti?ka stranka ujedinjena ? Njema?ko-ameri?ki savez ? Nasjonal Samling ? National-Socialistische Beweging ? Nacionalsocijalisti?ki blok ? Nacionalsocijalisti?ka liga ? Mađarska nacisti?ka stranka ? Danska nacionalsocijalisti?ka radni?ka stranka ? Ossewabrandwag ? NPHM Nacionalsocijalisti?ki pokret Nacionalsocijalisti?ki pokret ? Arijska rasa ? Doktorov proces ? Certifikat o njema?koj krvi ? Lebensborn ? ?ivot koji nije vrijedan ?ivota ? Mischling ? Nacisti?ki lije?nici ? Nacisti?ki eksperimenti na ljudima ? Nacionalsocijalizam i rasa ? Nordijska teorija ? Nur fur Deutsche ? Nurnber?ki proces ? Rasna politika Tre?eg Reicha ? Rasna ?isto?a ? Reichov zakon o dr?avljanstvu ? Znanstveni rasizam ? Eutanazijski program T-4 ? Nacisti?ko spaljivanje knjiga ? Nacisti?ka eugenika ? Zabranjeni autori u Tre?em Reichu Povezane teme Nacionalsocijalizam i vjera ? Nacionalsocijalisti?ka propaganda ? Nacionalsocijalisti?ki misticizam ? Nacionalsocijalisti?ka arhitektura ? Hitlerov pozdrav ? Mein Kampf ? Endsieg ? Svastika ? Narodni pokret ? Antisemitizam ? Fuhrer ? Neonacizam ? Fa?izam Popisi Vođe i slu?benici nacisti?ke stranke ? Fa?isti ? Hitlerove knjige ? Hitlerovi govori ? ?lanovi SS-a ? ?ivu?i nacisti ? Biv?i utjecajni nacionalsocijalisti nakon 1945.