Klasifikacija i vanjske poveznice
|
MKB-10
-CM
|
C16.5, C16.6, C16.2, C16.9, C16
|
Rak
ili
karcinom ?eludca
ima najzna?ajnije mjesto među svim dobro?udnim i zlo?udnim
tumorima
?eludca
.
[1]
?eludac je dio probavnog sustava. Smje?ten je u sredini trbuha, neposredno ispod rebara. Njegov gornji dio spojen je s
jednjakom
, a donji se nastavlja na
dvanaesnik
- po?etni dio
tankoga crijeva
. Kada hrana uđe u ?eludac, mi?i?i u njegovoj stijenci proizvode valovite kretnje koje usitnjavaju i mije?aju hranu. Istovremeno iz ?lijezda u ?elu?anoj stjenci izlaze sokovi koji olak?avaju probavu hrane. Nakon otprilike 3 sata, hrana postaje teku?a i prelazi u crijevo, gdje se probava nastavlja.
U
Republici Hrvatskoj
je, prema podatcima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo,
2006.
godine registrirano vi?e od 1000 novooboljelih s rakom ?eludca, ?to ga ?ini jednim od naj?e??ih sijela
raka
u oba spola.
[2]
Rak ?eludca naj?e??e se pojavljuje nakon 50. godine ?ivota; ?e??i je kod
mu?karaca
. U?estaliji je u
Japanu
,
Koreji
, dijelovima
isto?ne Europe
,
Latinskoj Americi
. Iako se to?an uzro?nik ne zna, naj?e??e se spominju dimljena i jako soljena hrana (
meso
i
riba
), voda u kojoj ima dosta
nitrata
, nitrati kao konzervansi hrane te dr?anje pripravljene hrane na sobnoj temperaturi (upotreba hladionika i suvremene metode konzerviranja hrane smanjuju u?estalost raka). Pove?anom riziku izlo?eni su
pu?a?i
i
alkoholi?ari
.
S druge strane, svje?a hrana,
vo?e
,
povr?e
mogu za?tititi od te bolesti. Neke studije pokazuju da
bakterija
Helicobacter pylori
, koja mo?e uzrokovati ?elu?ane upale i ?ir, mo?e biti bitan ?imbenik rizika nastanka raka ?eludca. Ugro?ene su i osobe koje boluju od
perniciozne anemije
, nedostatka ?elu?ane kiseline (aklorhidrije) ili atrofije ?eludca, a i
pu?enje
se navodi kao rizi?an faktor. Po novim studijama, izgleda da je rizik nastanka raka ?eludca kod ljudi s ?irom ?eludca ipak malen. Neke studije navode ve?u u?estalost kod osoba koje imaju
krvnu grupu
A u odnosu na krvnu grupu O, no ona je svega nekoliko postotaka ve?a. Nije dokazano zna?enje genetskih ?imbenika.
Rak ?eludca mo?e nastati u bilo kojem dijelu ?eludca i ?iriti se u druge organe, npr. stijenkom ?eludca u jednjak ili dvanaesnik. Mo?e pro?i i kroz stijenku ?eludca i zahvatiti limfne ?vorove, jetra, gu?tera?u i debelo crijevo. Također mo?e zahvatiti udaljene organe poput plu?a, limfnih ?vorova iznad klju?ne kosti i jajnika.
Rak ?eludca te?ko je rano otkriti. Obi?no nema simptoma u ranim stadijima i, u mnogim slu?ajevima, rak se pro?irio prije nego ?to je otkriven. Kada se pojave simptomi, ?esto su tako neva?ni da osoba na njih ne obra?a pozornost. Ipak, te tegobe koje moraju upozoriti da je posjet lije?niku potreban, iako nije nu?no da im je rak uzrok, jesu: stalni bolovi ili nelagodnost u ?elucu, ote?ana probava uz pe?enje-
?garavicu
, mu?nine i
povra?anja
, katkad uz tragove
krvi
ili boju taloga kave, gubitak apetita, gađenje na hranu-posebno
meso
, gubitak na te?ini, neuredne
stolice
, katkad s krvlju, tamno obojena stolica, nadutost nakon obroka, dugotrajniji osje?aj op?e slabosti i umora.
Pretrage koje je nu?no u?initi: uz osnovne nalaze krvne slike i ?eljeza u krvi, koji ?esto ukazuju na slabokrvnost, ponekad se ?ini i test provjere da li postoji skrivena krv u stolici, jer rak ?eludca ponekad uzrokuje krvarenje koje se ne mo?e vidjeti golim okom. Kako i druga stanja mogu uzrokovati krvarenja, krv u stolici ne zna?i nu?no da osoba ima rak. Rendgenska snimka jednjaka i ?eludca, nakon ?to je pacijent popio barijevu ka?u, ocrtava unutra?njost tih organa i omogu?uje da se uo?e tumor ili druge abnormalnosti. No, najsigurnije je u?initi ezofagogastroskopiju - pregled jednjaka i ?eludca pomo?u tanke cijevi - gastroskopa, koja se provodi kroz usta i jednjak do ?eludca. Lije?nik tako mo?e direktno vidjeti unutra?njost ?eludca. Ako se pronađe nepravilnost, uzet ?e uzorak tkiva. Uzorak ?e pod mikroskopom pregledati
patolog
. Postupak uklanjanja tkiva i pregleda pod mikroskopom zove se
biopsija
. To je jedini siguran na?in da se utvrdi da li u tkivu postoje zlo?udne stanice. Po dobivanju potvrdne dijagnoze, ?ine se dopunske pretrage kojima se utvrđuje mogu?e ?irenje tumora u okolinu ili druge organe (ultrazvuk, rtg - snimka plu?a, CT trbu?ne ?upljine itd.).
Lije?enje se prilagođava potrebama svakog pacijenta. Ono ovisi o veli?ini, smje?taju i pro?irenosti tumora, odnosno o stadiju bolesti, o op?em zdravstvenom stanju i dr. Karcinom ?eludca te?ko je lije?iti, osim ako je otkriven u ranom stadiju (prije nego ?to se po?eo ?iriti).
Na?alost, obi?no se otkrije u uznapredovalom stadiju.
Lije?enje mo?e biti
kirur?ko
,
kemoterapijom
i/ili
radioterapijom
. Jedinu nadu za izlje?enje pru?a kirur?ko odstranjenje tumora, a operacija uklju?uje odstranjenje dijela ili cijelog ?eludca i susjednih limfnih ?vorova. Ostale metode lije?enja, radioterapija i kemoterapija, koriste se nakon kirur?kog zahvata i u lije?enju uznapredovale bolesti. Novi pristupi lije?enju, poput biolo?ke terapije i druga?iji na?ini kori?tenja ustaljenih metoda, prou?avaju se u klini?kim studijama. Bolesnik mo?e biti lije?en jednom metodom ili njihovim kombinacijama.
Kako sprije?iti rak ?eludca: treba izbjegavati pretjeranu konzumaciju prevru?e ili jako dimljene, salamurene ili za?injene hrane, odnosno svih onih oblika hrane koji svojim dugotrajnim nagrizaju?im djelovanjem uni?tavaju sluznicu ?eludca; ?uvati se prekomjernog konzumiranja alkohola, posebno ?estokih pi?a; redovito se kontrolirati kod lije?nika, lije?iti infekciju Helicobacter pylori. Mnoge studije pokazuju da konzumiranje hrane koja sadr?i C- vitamin i beta-karoten, kao ?to su svje?e vo?e i povr?e te crni kruh, smanjuje rizik.
Od velike je va?nosti borba za rano otkrivanje bolesti jer je tada vjerojatnost pre?ivljavanja mnogo ve?a. Potrebno je utvrditi osobe s pove?anim rizikom i redovito ih kontrolirati. U tu skupinu spadaju osobe iznad 40 godina koje imaju neka oboljenja ?eludca, ili ?e??u pojavu raka ?eludca u obitelji, a posebno osobe s neodređenim tegobama u gornjem dijelu trbuha koje traju du?e vrijeme i ne reagiraju na lije?enje.