Radio , u starijoj literaturi krugoval , ^[1] be?i?no je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima ?ije su frekvencije ni?e od frekvencije vidljive svjetlosti . Radiovalovi putuju kroz homogen prostor ( zrak ili vakuum ) pravocrtno, u svim pravcima. Ako postoje diskontinuiteti, kao ?to je ionosfera u Zemljinoj atmosferi , dolazi do odbijanja, a isto takvo odbijanje se događa i od povr?ine Zemlje . Kada se radiovalovi usmjere prema komunikacijskom satelitu , oni se tu hvataju, poja?avaju i oda?ilju natrag prema Zemlji.

Informacija se prenosi sustavnim mijenjanjem neke osobine radiovalova, kao ?to je amplituda , frekvencija ili faza . To se mijenjanje zove modulacija . Takav elektri?ni signal se onda uvodi u rezonantni sklop koji je priklju?en na radio oda?ilja? , odakle se oda?ilju radiovalovi u prostor.

Kada se elektri?ni vodi? nađe u elektromagnetskome polju radiovalova, ono inducira izmjeni?nu struju u vodi?u. To se mo?e detektirati i transformirati u zvuk ili drugi signal koji nosi informaciju na na?in da se prvo uhvati ?to ve?a koli?ina energije radiovalova u antenu prijemnika, a zatim izvr?i proces obrnut od modulacije - demodulacija . Potom se dobije elektri?ni signal koji sadr?i neku korisnu informaciju.

Pronalazak [ uredi | uredi kod ]

• Stvoren je 1913. pokraj New Yorka, a redovito je preno?enje po?elo u SAD-u 1920.
• David E. Hughes je prvi prenio Morseov kod be?i?no 1878. godine. Međutim, njegov rad nije ispunio zahtjeve u vezi poznavanja prirodnog principa ili procesa koji je predmet novog fenomena.

• Između 1893. i 1894. Roberto Landell de Moura, brazilski sve?enik i znanstvenik, vr?io je eksperimente. Nije objavio svoje rezultate do 1900. , ali je kasnije pribavio brazilske i ameri?ke patente.

• Aleksandar Stepanovi? Popov je 1894. napravio prvi uređaj koji je u prijamnom sklopu sadr?avao koherer . Ovaj uređaj je opisan kao detektor munja i predstavljen je Ruskom fizi?kom i kemijskom dru?tvu 7. svibnja 1895. godine.

• Nikola Tesla slu?beni je pronalaza? radija. On je prvi razvio i objasnio na?in proizvodnje radio frekvencija, princip usklađenih rezonantnih sklopova u predajnoj i prijamnoj anteni te javno predstavio principe radija i prijenos signala na velike daljine. Za ovaj svoj pronalazak je 1897. godine dobio patent br. 645576 za uređaj opisan kao sustav za be?i?ni prijenos podataka .

• Guglielmo Marconi jedan je od pionira radiotelegrafije . Ostvario je prvi prijenos radiovalova preko Atlantskog oceana i 1909. godine dobio Nobelovu nagradu za taj doprinos znanosti. Osnovao je prvu tvrtku koja se bavila komercijalnom uporabom radio prijenosa. Do 1943. godine smatran je izumiteljem radija, kada mu je Vrhovni sud oduzeo patentno pravo i dodijelio ga Nikoli Tesli.

• Reginald Fessenden i Lee De Forest prona?li su princip amplitudske modulacije, pa je tako vi?e radio stanica moglo slati signale i istovremeno biti prisutno u eteru (za razliku od prija?njeg obi?nog radija gdje je samo jedna radio stanica zauzimala cijeli raspon spektra ).

• Edwin Armstrong otkrio je radio s frekvencijskim modulacijama, pa je signal postao otporniji na smetnje prouzro?ene elektri?nom opremom i atmosferskim utjecajima.

Elektromagnetski spektar [ uredi | uredi kod ]

radiovalovi su oblik elektromagnetskog zra?enja koje se stvara kada elektri?ki nabijen objekt (u radio prijenosu elektron ) ubrza s frekvencijom koja le?i u radiofrekvencijskom opsegu elektromagnetskog spektra (RF). U radiju ovo ubrzavanje izaziva izmjeni?na struja u anteni. radiovalovi zauzimaju raspon od nekoliko desetina herca do 300 GHz, iako komercijalno va?ne primjene koriste mali dio ovog spektra.

Ostale vrste elektromagnetskog zra?enja, s frekvencijama iznad radiofrekvencijskog spektra, su mikrovalovi , infracrveno zra?enje , vidljiva svjetlost, ultraljubi?asto zra?enje , x-zrake i gama zra?enje . Po?to je energija pojedina?nog fotona u radiofrekvencijskom spektru premala da ukloni elektron iz atoma, radiovalovi se klasificiraju kao neioniziraju?e zra?enje .

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]

• Internetski radio
• Radiovalovi
• Vojni radiosustavi
• SETI
• Radiostanica
• Be?i?ne mre?e
• Radar

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Povijest radija u Hrvatskoj   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 21. srpnja 2011. ( Wayback Machine )