Ovo je glavno zna?enje pojma Pula . Za druga zna?enja pogledajte Pula (razdvojba) .

Pula
Grb Pule Zastava Pule
Pogled iz zraka
Dr?ava	Hrvatska
?upanija	Istarska
Gradona?elnik	Filip Zori?i? ( nezavisni )
Gradsko vije?e	25 ?lanova
? predsjednik	Du?ica Radoj?i? ( Mo?emo! ) [1]
Naselja	1 gradsko naselje
Povr?ina	53,8 km 2   [2]
Povr?ina sredi?ta	53,8 km 2
Koordinate	44°52′N 13°51′E  /  44.87°N 13.85°E  / 44.87; 13.85
Stanovni?tvo (2021.)
Ukupno	52?220  [3]
? gusto?a	971 st./km 2
Urbano	52?220
? gusto?a	971 st./km 2
Svetac za?titnik	Toma Apostol
Dan mjesta	5. svibnja
Odredi?na po?ta	52100 Pula  [4]
Pozivni broj	+385 (0)52
Autooznaka	PU
Stranica	pula .hr
Pula Pula na zemljovidu Hrvatske 1 67.803 (neslu?bena procjena 2007. )

Pula ( tal. Pola , istrovenetski Poła , istriotski Puola , lat. Pietas Iulia , stariji hrv. ?ak. Pul , ^[5] slov. Pulj , njem. Polei ), grad u Hrvatskoj . Najve?i je grad Istarske ?upanije , le?i na jugozapadnom podru?ju istarskog poluotoka u dobro za?ti?enom zaljevu.

Grad ima dugu tradiciju vinarstva , ribarstva , brodogradnje i turizma , a ujedno je i tranzitna luka . Pula je kulturni centar Istre jo? od rimskoga doba.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Povijest Pule

Prapovijest [ uredi | uredi kod ]

Ljudski ostaci, datirani unatrag milijun godina prije Krista, pronađeni su u spilji ?andalja blizu Pule. ^[6] Lon?arija iz perioda neolitika ( 6000 . - 2000. pr. Kr. ), koja ukazuje na ljudska naselja, pronađena je u okolici Pule.

Najraniji zapis trajnog naseljavanja na podru?ja grada Pule potje?u iz 10. stolje?a pr. Kr. Prvo naselje osnovalo je ilirsko pleme Histra , drevnog naroda koje je ?ivjelo u Istri.

Grad je bio poznat gr?kim putnicima i moreplovcima, jer se njegov osnutak povezuje s Kolhiđanima . Pula se spominje u mitolo?koj pri?i o Jazonu i Medeji , koji su oteli zlatno runo . Kolhiđani su se dali u potjeru za Jazonom stigav?i do sjevernog Jadrana . Budu?i da nisu uspjeli uhvatiti Jazona i vratiti zlatno runo, nisu se smjeli vratiti ku?i, pa su na obli?njoj obali gdje je ?ivjelo ilirsko pleme podigli naselje. Nazvali su ga Polai ?to zna?i "grad bjegunaca". Prisutnost gr?ke kulture dokazuje pronalazak gr?ke lon?arije i dijela Apolonova kipa.

Anti?ko razdoblje [ uredi | uredi kod ]

Rimljani su istarski poluotok zauzeli 177. pr. Kr. , zapo?ev?i proces romanizacije. Grad je uzdignut na kolonijalnu razinu između 46 . - 45. pr. Kr. Tijekom tog razdoblja grad je cvjetao, te je dostigao vrhunac s oko 30.000 stanovnika. Postao je zna?ajna rimska luka s velikim okolnim podru?jem pod svojom upravom. Nakon građanskog rata 42. pr. Kr. između trijumvira Oktavijana , Antonija i Lepida s jedne strane i Cezarovih ubojica Bruta i Kasija s druge, Pula je pristala uz Kasijevu stranu jer je grad osnovao Kasije Longin , Kasijev brat. Nakon Oktavijanove pobjede kod Akcija 31. pr. Kr. grad je razoren i opusto?en. Međutim, grad je ubrzo obnovljen na zahtjev Oktavijanove k?eri Julije, te je nazvan Colonia Pietas Iulia Pola Pollentia Herculanea . Podignuta su velika klasi?na zdanja od kojih je nekoliko pre?ivjelo sve do danas. ^[7] Rimljani su također u gradu izgradili vodovod i kanalizaciju. Utvrdili su grad bedemom s deset vrata od kojih su neka jo? uvijek o?uvana: Slavoluk Sergijevaca , Herkulova vrata (u kojima su uklesana imena osniva?a grada) i Dvojna vrata . Tijekom vladavine cara Septimija Severa ime grada je promijenjeno u "Res Publica Polensis".

Godine 425. grad je postao sjedi?te biskupa o ?emu svjedo?e ostaci temelja nekoliko vjerskih građevina.

Srednji vijek [ uredi | uredi kod ]

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva grad i regiju su razorili Ostrogoti . Njihova vladavina je zavr?ila nakon 60 godina, kad je Pula do?la pod Ravenski egzarhat ( 540. ? 751. ). Tijekom tog perioda Pula se razvijala pa je postala glavna luka bizantinske mornarice. Katedrala i crkva sv. Marije Formose potje?u iz tog razdoblja.

Prvi dolazak Hrvata u okolicu grada bilje?i se u 7. stolje?u . Povijest grada nastavlja odra?avati njegovu lokaciju i va?nost, kao i ?itave regije, u prekrajanju granica među europskim silama.

Od 788. nadalje Pulom vlada Frana?ko kraljevstvo pod Karlom Velikim . Pula je postala sjedi?te izbornih grofova Istre sve do 1077. ^{[ nedostaje izvor ]} Mle?ani su preuzeli grad 1148. , a 1150. Pula je prisegnula na odanost Mleta?koj Republici , postav?i tako mleta?kim posjedom. Stolje?ima kasnije, sre?a i sudbina grada ostali su tijesno povezani uz mleta?ku silu. Godine 1192. osvojili su ga Pi?ani , ali su ga Mle?ani ubrzo vratili pod svoju upravu.

Godine 1238. papa Grgur IX. stvorio je savez između Genove i Venecije protiv Carstva, a uskoro i protiv Pise. Po?to je Pula stala na stranu Pise, grad su oplja?kali Mle?ani 1243. Ponovno je razoren 1267. te 1397. Kada su đenovljani porazili Mle?ane u pomorskoj bitci . Pula je ve? u 13. stolje?u imala svoj pisani statut . ^[8]

U Puli je nakon toga po?eo polagan pad. Ovo opadanje ubrzano je sukobima lokalnih obitelji: anti?kom obitelji Sergijevaca s obitelji Ionotasi ( 1258. ? 1271. ) i sukobom Venecije s Genovom oko kontrole nad gradom i njegovom lukom (kasno 13 . - 14. stolje?e ).

Talijanski pjesnik Dante Alighieri spominje Pulu u svojoj Bo?anskoj komediji : come a Pola, presso del Carnaro ch'Italia chiude e i suoi termini bagna ili u hrvatskom prijevodu i ko ?to su [grobne rake] kod Pule, blizu ?ala, gdje Kvarner među Italije pere ( Pakao IX, 113-114). Istarski razvod ( 1325. ) potje?e iz istog razdoblja. To je va?an hrvatski dokument napisan na latinskom, njema?kom i hrvatskom jeziku, pisanim najstarijim hrvatskim pismom , glagolji?nim alfabetom .

Mleta?ka, Napoleonova i rana Habsbur?ka uprava [ uredi | uredi kod ]

Mle?ani su zauzeli Pulu 1331. i vladali su njome sve do 1797. godine. Tijekom 14 ., 15 . i 16. stolje?a Pulu su napadali i osvajali đenovljani, hrvatsko-ugarska vojska, habsbur?ka vojska. To je dovelo i do odumiranja brojnih malih srednjovjekovnih naselja i sela. Pored ratnih osvajanja, pulsko i istarsko stanovni?tvo desetkovano je velikim epidemijama kuge , malarije , tifusa , velikih boginja . Do 1750-ih grad je nastanjivalo samo 300 ?itelja.

Nakon propasti Mleta?ke Republike 1797. , kada je Mletke porazio Napoleon , grad postaje dijelom Habsbur?ke Monarhije . Godine 1805. u grad su provalili Francuzi nakon ?to su porazili Austrijance. Grad je uklju?en u francusko marionetsko Kraljevstvo Italiju , a zatim stavljen pod izravnu kontrolu Ilirskih provincija Francuskoga Carstva.

Austro-Ugarska [ uredi | uredi kod ]

Godine 1813. Pula i Istra su vra?eni pod upravu Austrijskog Carstva (kasnije Austro-Ugarske Monarhije ), te su postali dio krunske zemlje Austrijskog primorja . Tijekom tog razdoblja Pula je povratila blagostanje. Od 1859. godine pulska ogromna prirodna luka postala je glavna i najutvrđenija austrijska ratna luka i glavno sredi?te brodogradnje . Grad je pro?ivio preobrazbu iz gradi?a s izbljedjelim anti?kim sjajem u industrijski grad. Otok Lo?inj (Lussino) smje?ten ju?no od Pule postao je ljetna rezidencija austrijske carske obitelj Habsburg . 1900. godine prvi je automobil provozio pulskim ulicama, a 1901. i prvi elektri?ni automobil . ^[9]

Od po?etka Prvoga svjetskog rata bila je jedna od primarnih ciljeva Talijanske ratne mornarice. Austro-ugarsko zapovjedni?tvo odlu?ilo se za borbu flotom za odvra?anje i izbjegavati bitke na pu?ini. Talijani su nekoliko puta poku?ali kriomice prodrijeti u luku i potopiti neki brod, no nisu uspjeli, jer je luka bila dobro nadzirana a postavljene su razne pomorske prepreke. Nakon preokreta ratne sre?e 1918., bilo je sve izvjesnije da ?e Austro-Ugarska propasti i nastati jedna ili vi?e novih slavenskih dr?ava. Da bi izbjegla predaju mornarice silama Antante, car Karlo I. odlu?io je predati vlastitu mornaricu dr?avi koja se ve? proglasila neutralnom, Dr?avi SHS. Nadao se da ?e nova kraljevina pripojiti se novoj federaciji dr?ava kojom ?e on vladati.

Uslijedila je nepotrebna egoisti?na talijanska vojna akcija koja nije imala nikakvi vojni, ni strate?ki ni diplomatski u?inak. Kraj rata bio je izvjestan, kao i iscrpljenost obiju strana za nastavak rata, a ratni neprijatelj Austro-Ugarska je nestao. Za vrijeme progla?enog primirja 1. studenoga 1918. dvojica poru?nika Talijanske kraljevske ratne mornarice izvr?ili su prepad na usidrenu flotu. Potopljen je biv?i admiralski brod carske mornarice SMS Viribus Unitis , sada pod hrvatskom zastavom. Rezultat je bio oko 300 ?rtava i nestalih. Poginuli su ?lanovi posade, hrvatski, ?e?ki i slovenski mornari, koji su na brodu ?ekali kraj rata. Te su no?i u pulskoj luci slavili su na osvijetljenim brodovima (po?to je ogla?en prekid vatre ), ne slute?i crnu sudbinu. ^[10]

Talijanska uprava [ uredi | uredi kod ]

Nakon propasti Austrougarskog Carstva 1918. , Pula i ?itava Istra predani su Italiji prema mirovnom sporazumu . To je razdoblje obilje?eno ekonomskim i politi?kim nemirima. Pod fa?isti?kom vladom Benita Mussolinija , netalijani, posebice Hrvati, izlo?eni su ogromnoj politi?koj i kulturnoj represiji, zatvarani su u logore, plja?kani i talijanizirani pa su mnogi izbjegli iz grada i Istre. Talijanska uprava trajala je do kapitulacije tijekom Drugog svjetskog rata u rujnu 1943. godine. Njema?ka vojska ubrzo je ispunila vakuum koji je nastao povla?enjem talijanskih vojnika. Tijekom njema?ke uprave Pula je pro?ivjela najgore razdoblje do tada: uhi?enja, deportacije i egzekucije ljudi za koje se sumnjalo da potpoma?u partizanskoj borbi. Također, savezni?ko strate?ko bombardiranje uzastopno je razaralo ?itave dijelove grada.

Poslijeratno i suvremeno doba [ uredi | uredi kod ]

Nakon oslobođenja 5. svibnja 1945. , ?to se danas slavi kao dan grada Pule, grad su zauzele partizanske snage koje su prethodno oslobodile ?itavu Istru i sjedinile ju s maticom Hrvatskom . Ne?to nakon oslobođenja od fa?isti?ke Italije i dolazak pod hrvatsku vlast, Vlada DF Jugoslavije i vlade Velike Britanije i SAD potpisale su u Beogradu 9. VI. 1945. sporazum o podjeli teritorija Julijske Venecije na Zonu A i Zonu B. Pula s bli?om okolicom na?la se u zoni A, zapadno od Morganove linije. JNA se iz Pule, Trsta i drugih dijelova zone A povukla do do 12. VI. 1945. Zapovjednik savezni?kih snaga na Sredozemlju feldmar?al Harold Alexander je u proglasu objavio daje savezni?ka vojna uprava ponovno u Zoni A uvela talijansko zakonodavstvo i upravu prema stanju prije 9. IX. 1943. Nekoliko godina nakon 1945. Pulom su upravljali Ujedinjeni narodi . Istra je podijeljena u okupacijske zone, Zonu A i Zonu B . Teritorijalna razdioba rje?avana je na Pari?koj mirovnoj konferenciji . Na konferenciji su veliku ulogu imali hrvatski katoli?ki sve?enici. Među njima najpoznatiji je po ulozi bio monsinjor Bo?o Milanovi?, jedan od predstavnika Istre na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946. na kojoj se odlu?ivalo o sudbini Istre nakon rata. Podatke koje su prikupili mons. Milanovi?, Zvonimir Brumni? i drugi hrvatski sve?enici bili su jedan od glavnih argumenata za?to je Istra kao dio Hrvatske u?la u sastav Jugoslavije. Glavni dokument po kome se u Parizu postupalo bila je Spomenica hrvatskog sve?enstva u Istri Savezni?koj komisiji za razgrani?enje Julijske krajine donesena u Pazinu 12. velja?e 1946. godine. Spomenicu je donio Zbor sve?enika sv. Pavla za Istru , a potpisali su je predsjednik Tomo Banko, tajnik Miro Bule?i?, odbornici Bo?o Milanovi?, Leopold Jurca, Josip Pavli?i?, Antun Cukari? i Sre?ko ?tifani?, kao i 48 ?lanova odbora. U spomenici su prikazali sve strahote koje su od Talijana podnosili Hrvati naro?ito sve?enici od 1918. do 1943. godine, ali je Istra i pored toga ostala nastanjena u velikoj ve?ini Hrvatima, pa zbog toga treba zauvijek pripasti jedino Hrvatskoj.

Dotad je ve?i dio tog teritorija bio pod privremenim tijelom Slobodnim Teritorijem Trsta u kojem je privremeni re?im uprave prihvatilo je Vije?e sigurnosti UN-a, no civilna uprava s guvernerom nije za?ivjela. Pula je bila pod savezni?kom kontrolom ostala je sve dok nije slu?beno sjedinjena s ostatkom Hrvatske unutar komunisti?ke Jugoslavije 15. rujna 1947. godine. ^{[11] [12]}

Nakon potpisivanja mirovnog sporazuma sa Saveznicima 10. velja?e 1947. , Jugoslaviji je pripao ve?i dio Istre ^[12] i granice su uglavnom povu?ene po etni?kom na?elu. Ve?ina onih koji nisu nakon pada Italije oti?li, u?inili su to tada. Između prosinca 1946. i rujna 1947. grad je optiranjem napustila ve?ina talijanskog stanovni?tva ( istarski egzodus ) i mno?tvo hrvatskog stanovni?tva. Između 1947. i 1953. talijansko kulturno naslijeđe, koje se uglavnom pojavilo nakon I.svj. rata (tj. nakon pada Austro-Ugarske monarhije), (natpisi, simboli itd.) u potpunosti je uklonjeno s puljskih spomenika. Fa?isti su pobjegli davno prije, ne?to Talijana i potalijan?enih Hrvata otjerano je, neki Hrvati i Talijani oti?li su u strahu od sukoba i straha od progona, boje?i se komunisti?kih progona i pri?a koje su stizale iz ostatka Hrvatske, tre?i su spontano optirali za ponuđeno rje?enje. Mnogo je stanovni?tva oti?lo.

Dana 18. kolovoza 1946. u Puli se dogodila stra?na eksplozija na Vergaroli , u kojoj je poginulo 116 ljudi.

Godine 1946. C. Schiffer bilje?i da u Puli ?ivi 87.787 stanovnika (54.074 (64%) Talijana, 27.102 (32%) Hrvata i 771 Slovenac) ^{[ nedostaje izvor ]} . Godine 1931. Pula je imala 41.439 stanovnika, a 1948. ondje je ?ivjelo samo 19.595 stanovnika.

Savezni?ki pritisak na Jugoslaviju je rastao. Vlade SAD-a, Velike Britanije i Francuske predlo?ile su Tripartitnom deklaracijom 20. o?ujka 1948. prepu?tanje cjelokupnog STT-a talijanskoj upravi, na ?to je Jugoslavija prosvjedovala kod UN-a. Rezolucija Informbiroa i sukob Tito - Staljin ote?ale su situaciju. Italija je htjela izigrati Jugoslaviju i prisvojiti ve?i dio STT-a, nude?i joj manji dio zone B. Italija je 1952. odbila jugoslavenski prijedlog kondominija. Pula se nalazila u Zoni A, a 8. X. 1953. SAD i Velika Britanija najavili da ?e povu?i svoje snage i Zonu A prepustiti Italiji. Jugoslavija je burno reagirala i poslala velike vojne snage na granicu, a isto je napravila Italija te je izbila tzv Tr??anska kriza . Situacija je rije?ena pregovorima koji su trajali od velja?e 1954. a zavr?ili Londonskim memorandumom kojim je STT ukinut, podijeljen, a Jugoslavija dobila cijelu Zonu B i dio Zone A s Pulom. ^[12] Naposljetku je hrvatski naziv grada, Pula, postao slu?beni (naziv Pulj je izvorni, odatle je pridjev puljski kojega se sre?e u knji?evnosti, publicistici i znanstvenim radovima ^[13] ). Kona?nom podjelom Zone A i Zone B, Pula je do?la u sastav NR Hrvatske, s kojom od onda dijeli svoju sudbinu.

U samostalnoj Hrvatskoj [ uredi | uredi kod ]

Nakon Londonskog memoranduma 1954., Pula je definitivno u Hrvatskoj. Grad je obilje?ila bogata (sub)kulturna povijest koja se mo?e pratiti ve? od pedesetih godina dvadesetog stolje?a. 1977. godine fenomen punka obilje?ava prekretnicu. Polako se ?irio iz Britanije, bez utjecaja komunikacijskih tehnologija kakve danas poznajemo, uz relativno zanemarivanje (ili tiho zgra?anje) medija, pogotovo jugoslavenskih socijalisti?kih. Ve? idu?e je godine u Puli osnovana prva punk grupa - Problemi.

U Puli je klub Uljanik desetlje?ima bio prava institucija subkulture mladih. Iznimka je bilo razdoblje između 1975. i 1992. kad je funkcionirao kao klasi?ni disco klub u kojem su se povremeno odr?avali rock koncerti. U samostalnoj Hrvatskoj do?ivio je procvat. U devedesetima je postao jedinom scenom "alternativnog" izri?aja u Puli, a i u hrvatskome dijelu Istre, ?ak i kad je polako posustajao rije?ki Palach. ^[14]

U Domovinskom ratu [ uredi | uredi kod ]

Temeljem zapovijedi admirala Letice , zapovjednika HRM 21. listopada 1991. utemeljena je Ratna luka Pula, prvi zapovjednik bio je kapetan bojnog broda Ante Budimir , sada kontraadmiral u mirovini; krajem iste godine preustrojem HV-a i HRM-a RL Pula preustrojava se u Pomorsko zapovjedni?tvo za Sjeverni Jadran Pula. Povodom obilje?avanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, u Puli se svake godine od 2013. na Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, odr?ava Mimohod hrvatskih branitelja Istarske ?upanije, u organizaciji Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata te Grada Pule i Istarske ?upanije. Program mimohoda zapo?inje u 8 sati ujutro misom u Katedrali, nastavlja se odavanjem po?asti hrvatskim braniteljima polaganjem vijenaca na Centralnom kri?u Gradskog groblja i Spomeniku poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu u Parku Franje Josipa te minutom ?utnje odaje po?ast svim poginulim braniteljima.

Mimohod zapo?inje ogla?avanjem brodskih i tvorni?kih sirena, nakon ?ega se ogla?avaju crkvena zvona, a ?lanovi Dru?tva speleologa s pulske Arene spu?taju desetmetarsku hrvatsku zastavu. Mimohod ide dalje rivom, ulicom Svetog Ivana, Carrarinom ulicom, te Giardinima i Laginjinom ulicom do Doma hrvatskih branitelja (ulaz nasuprot Kazali?ta). Prati ga Puha?ki orkestar Grada Pule i ma?oretkinje, a uz pomo? policijskih djelatnika i sudjelovanje predstavnika lokalne samouprave i Javne vatrogasne postrojbe Pule i Ministarstva obrane. Ultramaratonac Ivan Jagustin za mimohod istr?ava mini maraton, odr?ava se prigodna izlo?bu ratnih i mirnodopskih fotografija u Domu hrvatskih branitelja te prigodni glazbeni program koji izvode ?kolarci. Na kraju je domjenak za sve sudionike. Građani su pozvani da na taj dan izvjese zastave na svoje prozore. Za sudionike mimohoda tiskaju se prigodne majice s pleterom. Mimohod se odr?ava bez obzira na ki?u. Uz ?lanove 17 braniteljskih udruga iz cijele Istre, doprinos mimohodu dao je i pulski nogometni prvoliga? NK Istra 1961, ?iji su predstavnici zajedno s predstavnicima kluba navija?a Demoni. Prvi je mimohod okupio oko 500 sudionika, drugi 700, a na tre?em vi?e od tisu?u sudionika. ^{[15] [16] [17] [18] [19] [20] [21]}

Zemljopisni polo?aj [ uredi | uredi kod ]

Pula se nalazi na 44° 52' sjeverne zemljopisne ?irine i 13° 51' isto?ne zemljopisne du?ine , na prosje?noj nadmorskoj visini od oko 30 m.

Grad na jugozapadnom kraju istarskog poluotoka, razvio se podno i na sedam bre?uljaka (Monte Zaro, Monte Serpente, Monte Ghiro, Monte Magno, Monte Paradiso, Monte Rizzi i Monte Vidal), na unutra?njem dijelu prostranoga zaljeva i prirodno dobro za?ti?ene luke (dubine do 38 m) koja je otvorena prema sjeverozapadu s dva prilaza, neposredno s mora i kroz Fa?anski kanal .

Dana?nja povr?ina Grada Pule iznosi 5165 ha, od ?ega 4150 ha na kopnu i 1015 ha na moru, a omeđena je sa sjevera otocima Sv. Jerolimom i Kozadom , gradskim naseljima ?tinjan , Veli Vrh i ?ijanskom ?umom ; s istoka podru?jima Monteserpo , Valmade , Busoler i Valdebek ; s juga Starom Plinarom, marinom Veruda i otokom Veruda ; te sa zapada Verudelom , Lungomareom i Musilom .

Klima [ uredi | uredi kod ]

U Puli prevladava umjereno topla vla?na klima Cfa, blagih zima i toplih ljeta s prosje?nom insolacijom 2316 sati godi?nje ili 6,3 sata dnevno, uz prosje?nu godi?nju temperaturu zraka od 13,2 °C (od prosje?nih 6,1 °C u velja?i do 26,4 °C u srpnju i kolovozu) i temperaturnom oscilacijom mora od 7 do 26 °C.

Uz prevladavaju?i oblik klime (Cfa), klima Pule pokazuje i malen utjecaj Sredozemne klime koja prevladava ju?nije u priobalju Sredi?nje Dalmacije i u Ju?noj Dalmaciji te zbog toga biljni pokrov pokazuje mje?avinu submediteranskih (hrast medunac,bijeli grab,crni jasen.itd...) i eumediteranskih (hrast crnika,...) obilje?ja. Mala podru?ja crnog i alepskog bora nastala su utjecajem ?ovjeka: po?umljavanjem.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Popis 2021. [ uredi | uredi kod ]

Pula je najve?i grad Istarske ?upanije . Prema popisu stanovni?tva iz 2021. godine, u Puli je ?ivjelo 52.220 stanovnika, ?to ga svrstava na sedmo mjesto gradova po broju stanovnika u Hrvatskoj . ^[23]

Gusto?a naseljenosti Grada Pule iznosi 971 stanovnik/km² te je peti grad po gusto?i stanovni?tva u Hrvatskoj.

Stopa nataliteta je 7,9 ‰, a mortaliteta 14,9 ‰ (rođeno je 416, a umrlo 783 osoba), odnosno prirodni prirast je -9,11 ‰ uz vitalni indeks 53,1. Od ukupnog stanovni?tva, 24.851 ili 47,58 % je mu?karaca, a 27.369 ili 52,42 % ?ena.

• Hrvati 39.626 ( 75,88 % )
• Srbi 2.661 ( 5,10 % )
• Talijani 1.860 ( 3,56 % )
• Regionalna pripadnost 1.619 ( 3.10% )
• Bo?njaci 1.479 ( 2,83 % )
• Albanci 440 ( 0,84 % )
• Slovenci 357 ( 0.68 % )
• Neopredijeljeni 863 ( 1,65 % )

Popis 1991. [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Dodatak:Popis stanovni?tva u Hrvatskoj 1991.: Pula

Ekonomija [ uredi | uredi kod ]

Ekonomske grane u Puli obuhva?aju: brodogradnju, tekstilnu industriju, trikota?nu industriju, odjevnu industriju, turizam, prerađiva?ku industriju, građevinsku industriju, strojogradnju, elektroindustriju, metalnu industriju, prehrambenu industriju, trgova?ku industriju.

Administrativna podjela [ uredi | uredi kod ]

Na podru?ju Grada Pule osnovano je 16 mjesnih odbora kao oblika neposrednog sudjelovanja građana u odlu?ivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ?ivot i rad građana. Svi su mjesni odbori du?ni uva?avati interes Grada Pule u cjelini. Mjesni odbor osniva se za dio Grada koji u odnosu na ostale dijelove ?ini zasebnu razgrani?enu cjelinu (dio naselja).

Mjesni odbori Grada Pule jesu:

Promet [ uredi | uredi kod ]

Zra?na luka Pula smje?tena sjeveroisto?no od Pule slu?i kao doma?e i međunarodno odredi?te, koje ponovno postaje jako prometno sredi?te. Prije 1990. godine pulska je zra?na luka imala vi?e od 700.000 putnika godi?nje. Obli?nje međunarodne zra?ne luke jesu Trst , Rijeka , Ljubljana i Zagreb .

?eljezni?ki promet je danas u Puli slabo razvijen, izuzev ?upanijskog ?eljezni?kog prijevoza kojim se u Pulu i obrnuto iz velikog dijela Istre svakodnevno vozi prili?an broj putnika (Pula- Lupoglav ). Razlog tomu je ?injenica da Pula nije izravno povezana s ostatkom hrvatskog sustava ?eljeznica, ve? se u druge dijelove Hrvatske mora putovati preko Slovenije . Planovi za izgradnju tunela koji trenutno predstavlja 'kariku koja nedostaje' između istarskih ?eljeznica i Rijeke postojali su mnogo godina, ali unato? nekoliko puta zapo?etim radovima nisu nikad zavr?eni do kraja.

Isto?nim krakom Istarskog ipsilona Pula je spojena na mre?u hrvatskih autocesta, a zapadnim krakom iste poluautoceste izravno je spojena sa slovenskim autocestama, dakle, ?itavim sustavom autocesta EU-a . U tijeku je ?irenje Istarskog ipsilona u puni profil autoceste.

Pula je autobusima povezana velikim brojem mjesnih, doma?ih i međunarodnih linija koje kre?u s glavnog autobusnog kolodvora u samome gradu. Javni gradski prijevoz odr?ava Pulapromet, svakim danom od 05:00 do 23:00 sata, na 11 gradskih i 12 prigradskih linija.

Putni?ki pomorski promet također povezuje grad s obli?njim otocima, ali i s Lo?injom , Zadrom , te Venecijom u Italiji .

Pula je imala elektri?ni tramvajski sustav na po?etku 20. stolje?a . Izgrađen je 1904. kao dio pulskog gospodarskog uzlaza tijekom austrougarske uprave. Nakon Prvog svjetskog rata , tijekom fa?isti?ke uprave, potreba za tramvajskim prijevozom je opala, pa je tramvaj kona?no ukinut 1934. godine.

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

U Puli postoji 10 osnovnih ?kola: O? Veruda, O? Vidikovac, O? Stoja, O? Centar, O? Ka?tanjer, Osnovna ?kola za odgoj i obrazovanje, O? Giuseppina Martinuzzi, Glazbena ?kola Ivana Mateti?a Rovinjgova, O? Tone Peru?ko, O? ?ijana. 11 je srednjih ?kola: Ekonomska ?kola Pula, Gimnazija Pula, Glazbena ?kola Ivana Mateti?a-Ronjgova Pula, Industrijsko-obrtni?ka ?kola Pula, Medicinska ?kola Pula, Privatna gimnazija Juraj Dobrila s pravom javnosti Pula, ?kola primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula, ?kola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula, Strukovna ?kola Pula, Talijanska srednja ?kola Dante Alighieri Pula, Tehni?ka ?kola Pula. ^[24] 6 fakulteta: Filozofski fakultet Pula, Fakultet prirodnih znanosti Pula, Politehnika Pula, Medicinski fakultet Pula (samo slu?beno), Fakultet ekonomije i turizma dr. Mijo Mirkovi?, Fakultet za interdisciplinarne, kulturo?ke i talijanska znanosti Pula. I jedna visoka ?kola: Visoka teolo?ka ?kola Pula. U Puli djeluje Sveu?ili?te Jurja Dobrile na kojemu postoji i poslijediplomski doktorski studiji.

Kultura [ uredi | uredi kod ]

Kao rezultat svoje bogate politi?ke povijesti, Pula je grad s kulturnom mje?avinom ljudi i jezika sa Sredozemlja i srednje Europe , iz antike i suvremenosti. Pulska arhitektura odra?ava te povijesne slojeve. Stanovnici su obi?no vi?ni stranim jezicima, posebice talijanskom , a ?esto i njema?kom i engleskom . Od 30. listopada 1904. do o?ujka 1905. irski pisac James Joyce podu?avao je engleski jezik u ?koli Berlitz; njegovi studenti uglavnom su bili austrougarski mornari?ki ?asnici koji su bili stacionirani u mornari?kom brodogradili?tu. Za vrijeme svog boravka u Puli organizirao je mjesno tiskanje svojega djela The Holy Office , satiri o Williamu Butleru Yeatsu i Georgeu Russellu . U isto vrijeme na Brijunskim otocima radio je lije?nik i mikrobiolog Robert Koch .

Pri pulskoj Gradskoj knji?nici i ?itaonici 1991. godine osnovana je Sredi?nja knji?nica Talijana u Hrvatskoj (Servizio bibliotecario centrale per la Comunita' nazionale italiana in Croazia). ^[25]

Mediji [ uredi | uredi kod ]

U Puli je smje?teno uredni?tvo dnevnih novina Glasa Istre .

Od 2. polovice 19. st. do raspada Austro-Ugarske 1918. u Puli je bila bogata nakladni?ka djelatnost austrougarske Mornarice i civilnih nakladnika na njema?kom jeziku. Ista je bila zna?ajna i za hrvatsko novinstvo, jer su te tiskovine radili i hrvatski nakladnici i tiskari, a Hrvati su bili i među autorima i/ili prevoditeljima ?lanaka. ^[26]

Ostale kulturne lokacije i događaji [ uredi | uredi kod ]

U Puli trenutno postoje dva muzeja, Arheolo?ki muzej Istre i Povijesni muzej Istre . Ostali muzejski postavi mogu se prona?i u Amfiteataru , Augustovom hramu i Nezakciju . U planu je otvaranje i ?etiri nova muzeja: Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Istre, Muzeja tiskarstva, Pomorskog muzeja, te Muzeja Antuna Motike.

Grad ima i dvije knji?nice, "Sveu?ili?nu knji?nicu u Puli" u sastavu Sveu?ili?ta Jurja Dobrile, te " Gradsku knji?nicu i ?itaonicu " koju ?ine Sredi?nja knji?nica i ogranci: Knji?nica Veruda, Knji?nica Vodnjan, Knji?nica ?minj, Dje?ja knji?nica. Također, tradicionalno se odr?ava godi?nji Sa(n)jam knjige .

Grad ima Zavi?ajnu knji?aru Histria Croatica Petit ^{[ Ako je knji?ara javna, onda podatak mo?e stati. ]} otvorenu 29. o?ujka 2012., a koja ima knji?ku građu u svezi s povijesnom i kulturnom ba?tinom, ili pak knji?evno stvarala?tvo hrvatskih i istarskih knji?evnih autora, na hrvatskom i stranim jezicima. ^[27]

Najva?nija kazali?na ustanova je " Istarsko narodno kazali?te (INK) - Gradsko kazali?te Pula ". Od ostalih kazali?ta postoje "MILK - Malo istarsko lutkarsko kazali?te" i "Kazali?te Dr. Inat".

Iako je kroz povijest imala brojne kinematografe koje su posje?ivali brojni građani, danas djeluje samo jedno kino, "Kino Valli", koje je, nakon preuređenja, otvoreno uo?i 55. pulskog filmskog festivala u lipnju 2008. Uz ovo kino postoji i "Kinoteka INK-a" i sezonski otvoreno "Ljetno kino na Ka?telu ".

Na podru?ju grada djeluju 4 kulturno-umjetni?ka dru?tva koja njeguju tradicionalne istarske obi?aje, ali jednako tako i prezentiraju suvremena glazbena djela. Kulturno-umjetni?ka dru?tva su OKUD Istra , "KUD Matko Braj?a Ra?an", " KUD Uljanik " i "KUD Lino Mariani". U gradu jo?, kao samostalna udruga djeluju pulske ma?oretkinje , puha?ki orkestar , te zbor Zaro .

Autonomna kulturna proizvodnja i organiziranje civilnog dru?tva događaju se prvenstveno u dru?tvenom centru Karlo Rojc , biv?oj vojarni u kojoj danas djeluje preko stotinu registriranih udruga, organizacija i inicijativa, mno?tvo sastava te kreativnih pojedinaca/ki.

Glazbena scena je prepuna raznih stilova, od poznatih grupa poput Atomskog skloni?ta , KUD Idijota , Nole , Popeyea pa sve do underground kulture. Klub Uljanik otvoren je 1960-ih te je i danas jedno od va?nih okupljali?ta u gradu. Od 2004. u Puli se odr?ava poznati međunarodni glazbeni festival Viva la Pola! , glazbeno-edukativna manifestacija Anti-fa fest te festival Monteparadiso .

Arhitektura i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Grad je najpoznatiji po svojim sa?uvanim anti?kim rimskim građevinama od kojih je najpoznatiji amfiteatar iz prvog stolje?a , ?esti po veli?ini u svijetu, popularno zvan Arena . Jedan je od najbolje sa?uvanih amfiteatara iz antike te se i danas koristi tijekom ljetnih filmskih festivala i raznih kulturnih priredbi. Tijekom Drugog svjetskog rata za vrijeme talijanske fa?isti?ke uprave javili su se poku?aji rastavljanja i prijenosa amfiteatra na talijansko kopno, no ideja je ubrzo napu?tena zbog visoke cijene izvedbe.

Druge dvije zna?ajne i dobro o?uvane anti?ke rimske građevine su trijumfalni luk , Slavoluk Sergijevaca iz 1. stolje?a i Hram Rome i Augusta , također iz 1. stolje?a , koji je sagrađen na forumu za vrijeme vladavine rimskog cara Augusta .

Dvojna vrata ( Porta Gemina ) jedna su od nekoliko vratiju preostalih nakon ru?enja gradskih zidina na po?etku 19. stolje?a . Potje?u iz sredine 2. stolje?a , a nastala su na mjestu starijih vrata. Sastoje se od dva luka, stupova, ravnog arhitrava i dekoriranog friza . U blizini se mogu prona?i ostaci starih gradskih zidina.

Herkulova vrata su najstariji sa?uvani spomenik rimske arhitekture u Puli, izgrađena sredinom 1. stolje?a pr. Kr. Na zaglavnom kamenu isklesana je glava Herkula , za?titnika anti?kog grada Pole, i njegova toljaga. O?te?eni natpis, u blizini toljage, sadr?i imena Lucija Kalpurnija Pisona i Gaja Kasija Longina kojima je Rimski Senat povjerio osnivanje rimske kolonije Pole. Stoga se mo?e zaklju?iti da je Pula osnovana između 47 . i 44. pr. Kr.

Augustinski Forum sagrađen je u 1. stolje?u blizu mora. Tijekom rimskog razdoblja okru?ivali su ga hramovi Jupitera , Junone i Minerve . Ovaj rimski trgova?ki i administrativni centar grada ostao je glavni trgom klasi?ne i srednjovjekovne Pule. Administrativni i legislativni centar grada i danas je smje?ten na tom dijelu. Hram Rome i Augusta ostao je o?uvan do danas. Dio stra?njeg zida Junoninog hrama ugrađen je u Komunalnu pala?u u 13. stolje?u .

Dva rimska kazali?ta oduprla su se povijesnim pusto?enjima. Malo rimsko kazali?te promjera oko 50 m potje?e iz 2. stolje?a , dok su od Velikog rimskog kazali?ta promjera 100 m iz 1. stolje?a ostale samo ru?evine na ju?nom rubu grada.

Stare gradske ?etvrti s uskim ulicama uz koje se nalaze srednjovjekovne i renesansne zgrade, poplo?ene su jo? uvijek anti?kim rimskim plo?ama.

Bizantinska kapelica sv. Marije Formose , ostatak istoimene ranokr??anske bazilike koja je ?inila dio sklopa Benediktinske opatije, podignuta je u drugoj polovici 6. st . u obliku gr?kog kri?a nalik crkvama u Ravenni . Sagrađena je zahvaljuju?i ravenskom nadbiskupu Maksimijanu, porijeklom iz Istre. Trobrodna bazilika imala je dvije bo?ne kapele uz sveti?te, od kojih je ju?na sa?uvana do danas, a sjeverna je dobrim dijelom ugrađena u susjedne stambene zgrade. Dekoracije nalikuju onima iz Mauzoleja Gale Placidije u Ravenni. Nadvratni zid sadr?i bizantinsku klesanu kamenu plo?u. Zidne slike iz 15. stolje?a mogle bi biti restauracije ranokr??anskih slika. Kada su Mle?ani opusto?ili Pulu 1605. , odnijeli su mnoge dragocjenosti iz kapelice u Veneciju, uklju?uju?i ?etiri stupa orijentalnog alabastera koji stoje iza visokog oltara Bazilike sv. Marka .

Samostan i crkva sv. Franje potje?u s kraja 13. stolje?a . Sagrađeni su 1314. u kasnom romani?kom stilu s goti?kim dodacima poput rozete . Jednobrodna crkva sadr?i tri apside . Neobi?no obilje?je ove crkve je dvostruka propovjedaonica kojoj jedan kraj str?i izvan glavnog dijela zgrade prema ulici. Drveni poliptih iz 15. stolje?a kojega je izradio emilijanski umjetnik krasi oltar. Zapadni portal ure?en je motivima ?koljki i rozetom . Pridru?eni samostan potje?e iz 14. stolje?a . Klaustar prikazuje anti?ke rimske rukotvorine.

Katedrala Uznesenja Bla?ene Djevice Marije sagrađena je u 6. stolje?u , kada Pula postaje sjedi?te biskupije , nad ostacima izvornog mjesta na kojem su se kr??ani okupljali i molili tijekom rimskih vremena. Zid na za?elju katedrale ostatak je prve trobrodne baziliike iz V. st. Pro?irena je u 10. stolje?u . Nakon ?to su je đenovljani razorili, a Mle?ani opusto?ili, gotovo u potpunosti je obnovljena u 15. stolje?u . Dana?nju formu dobila je u 16. stolje?u kada joj je dodana kasno renesansna fasada. Crkva i danas sadr?i nekoliko romani?kih i bizantskih obilje?ja poput dijelova zidova (datiranih u 4. stolje?e ), nekoliko izvornih kapitela i gornjih prozora glavnog broda. U podru?ju oltara i u sobi okrenutoj na jug jo? se uvijek mogu vidjeti fragmenti podnog mozaika iz 5 . i 6. stolje?a s natpisima ?tovatelja koji su platili mozaike. Prozori pobo?nih lađa rekonstruirani su u goti?kom stilu nakon po?ara 1242. godine. Zvonik ispred crkve građen je između 1671. i 1707. kamenom od amfiteatra. Ispred crkve stajala je i krstionica iz 5. stolje?a koja je sru?ena 1885. godine.

Pravoslavna crkva sv. Nikole s poligonalnom apsidom ravenskog stila, izvorno potje?e iz 6. stolje?a , ali je djelomi?no nadograđena u 10. stolje?u . Godine 1583. namijenjena je pravoslavnoj zajednici u Puli, uglavnom izbjeglicama s Cipra i Naupliona . U crkvi nekoliko ikona iz 15 . i 16. stolje?a i ikonostas kojeg je izradio gr?ki umjetnik Tomios Batos u 18. stolje?u .

Ka?tel zvjezdolikog oblika s ?etiri bastiona smje?ten je na vrhu sredi?njeg bre?uljka starog grada. Sagradili su ga Mleci nad ostacima rimskog Kapitolija u 14. stolje?u prema planovima francuskog vojnog arhitekta Antoinea de Villea . Od 1961. u njemu se nalazi Povijesni muzej Istre . U blizini, na jugoisto?nim padinama, mogu se vidjeti ostatci kazali?ta iz 2. stolje?a .

Arheolo?ki muzej Istre nalazi se u parku na razini ni?oj od rimskog kazali?ta, a blizu Dvojnih vratiju. Muzejsku zbirku je pokrenuo mar?al Marmont u kolovozu 1802. kada je prikupio nekoliko kamenih spomenika iz hrama Rome i Augusta. Dana?nji muzej otvoren je 1949. godine i sadr?i bogatstva sakupljena u Puli i okolici od prapovijesti do srednjeg vijeka .

Samostan i crkva sv. Antuna je jedan od sakralnih spomenika grada Pule. Zvonik crkve sv. Antuna s visinom od 45 m najvi?a je građevina u Puli.

Pulske fortifikacije predstavljaju niz od dvadesetak tvrđava oko grada, građenih za potrebe austrijske vojske u 19. stolje?u, kada je Pula bila glavna ratna luka Habsbur?ke monarhije .

U blizini Pule raste jedina ?uma hrasta plutnjaka u Hrvatskoj. Nastala je prije 200 godina, a zasadili su je hrvatski pomorci.

U sklopu festivala moderne tehnologije 3D video mappinga i dizajna rasvjete "Visualia" u Areni je sru?en Guinnessov rekord u kategoriji fotografije najve?eg broja ljudi u formaciji svjetlosnog znaka "Light Postcard".

Turizam [ uredi | uredi kod ]

Prirodna ljepota pulske okolice i tirkizno plavoga Jadranskoga mora u?inili su grad međunarodno popularnim ljetnim odmori?nim odredi?tem. Obli?nji biser je nacionalni park Brijuni kojeg su posjetili mnogi svjetski vođe dok je jo? bio ljetna rezidencija vreme?nog dr?avnika Josipa Broza . Rimske vile i hramovi jo? uvijek le?e zakopani među obradivim poljima i du? obale nekoliko okolnih ribarskih i poljodjelskih naselja.

Obalne vode nude pla?e, ribarenje, ronjenje do olupina anti?kih rimskih galija i ratnih brodova iz Prvog svjetskog rata , te plovidba u netaknute ?pilje i velike i male otoke. Od pulskih pla?a najpoznatije su Gortanova Uvala na Lungomareu , Ambrela i Havajsko na Verudeli , te Pje??ana Uvala i Valkane .

Pula je zavr?na to?ka biciklisti?ke rute EuroVelo 9 koja ide od Gdanjska na Balti?kome moru kroz Poljsku , ?e?ku , Austriju , Sloveniju i Hrvatsku .

Na obli?njim morskim obalama mogu se vidjeti otisci dinosaura od kojih su zasigurno va?ni pronalasci napravljeni na neotkrivenom mjestu pored Bala .

?port [ uredi | uredi kod ]

U Puli djeluje brojni ?portski klubovi i organizacije. Nogometni klubovi na podru?ju Pule su " NK Istra ", " NK Istra 1961 ", "NK Uljanik" , " NK Pula ICI ", " NK Veli Vrh " i " NK ?tinjan ".

U okviru tvornice stakla Boris Kidri? od kasnih ?ezdesetih sve do prve polovine osamdesetih godina djelovao je " NK Staklar " i " NK ?ijana ". ^[28] U Puli su jo? bili djelovali nogometni klubovi "Polese" , " Club Iris ", "Olimpija" , "Edera" , "Grion" , "?itovnica" , "USO" , "Proleter" , " APG ", ^[29] SATA . Najstariji sudionik puljske nogometne i ?portske povijest bio je Tulio Pericin . ^[30]

Krajem godine u Domu sportova ?Mate Parlov” tradicionalno se odr?ava poznati malonogometni turnir Moja ulica, moja ekipa (od 1978.). Tradiciju bo?anja odr?avaju klubovi " Olimpija " i " Uljanik ". Borila?ke vje?tine promi?u hrva?ki klub " Istarski borac ", boksa?ki klub "Pula" - jedini klub iz Hrvatske koji je osvojio boksa?ko prvenstvo Jugoslavije i Karate & kickboxing klub "Lav" Pula.

Pula kao primorski grad sadr?i brojne klubove vezane uz vodene ?portove: vaterpolski klubovi " UPAS Jadrograd " i " Pula ", vesla?ki klub "Istra", jedrili?arski klubovi "Uljanik" i "Vega", te pliva?ki klubovi "Pula" i "Arena".

U gradu jo? djeluju ko?arka?ki klubovi "Pula 1981" , "?KK Pula" , "Istrauni" i "Stoja" , odbojka?ki klubovi "Otp banka", "Veli Vrh" i "Centurion" , atletski klub "Istra", mu?ki i ?enski rukometni klub " Arena ", stolnoteniski klubovi "Istra" i "Arena", ?ahovski klubovi "Pula" i "Uljanik", te Udruga za promicanje amaterskog sporta (UPAS), kao i drugi ?portski klubovi.

Od poznatijih ?portskih objekata, u Puli je Dom sportova ?Mate Parlov” , u kojem su se odr?ala europska ?portska natjecanja.

Trka?ka utrka "Dan Uljanika", zami?ljena kao posveta po?etku izgradnje brodogradili?ta, neprekidno se odr?ava od 1983. godine. ^[31]

Odr?avaju se brojne jedrili?arske regate s dugom tradicijom: Dan Uljanika (1994.), Istarska regata (Umag?Pula; 1949.), Pulska regata (1965.), Regata Pesaro ? Pula ? Pesaro (slu?benog naziva Sulla Rotta dei Trabaccoli; 1985.), Regata Sv. Nikola (1992.).

Od 1975. godine odr?ava se Pliva?ki mini maraton perajama Fratarski otok - Bunarina , dok se od 1980. odr?ava Pliva?ki mini maraton Stoja - Valsaline poznat i kao Pliva?ki mini maraton grada Pule .

?ahovski turnir Pula Open i Vesla?ka regata Pula odr?avaju se od 1987. godine.

Boksa?ki turnir Arena Cup , koji se uz prekide odr?ava od 1999. je najstariji i najja?i hrvatski amaterski boksa?ki turnir. ^{[32] [33]}

Odr?avale su se Ironman utrke za WTC-ov svjetski kup .

Obli?nji gradovi i naselja [ uredi | uredi kod ]

Va?nije kulturne udruge [ uredi | uredi kod ]

• Istarski ogranak Dru?tva hrvatskih knji?evnika
• Rondo Histriae , mje?oviti pjeva?ki zbor

Gradovi pobratimi i partnerski gradovi [ uredi | uredi kod ]

Povelje o bratimljenju [ uredi | uredi kod ]

• Graz , Austrija (1972., suradnja od 1961.)
• Trier , Njema?ka (1971.)
• Imola , Italija (1972.)
• Verona , Italija (1982.)
• Kranj , Slovenija
• ?abar , Hrvatska (1974.)
• Vara?din , Hrvatska (1979.)
• Hekinan , Japan (2007.)
• Villefranche-de-Rouergue , Francuska (6. svibnja 2008., mjesto hrvatskog ustanka, suradnja od 2005.)
• Sarajevo , Bosna i Hercegovina (2012.)

Ostali oblici suradnje [ uredi | uredi kod ]

• Segedin , Mađarska (Pismo namjere o suradnji iz 2003.)
• Veles , Makedonija (Nacrt sporazuma o prijateljstvu i kulturnoj suradnji iz 2002.)
• Novorossijsk , Rusija (Protokol o suradnji i bratimljenju iz 1997.)

Jake prijateljske veze i stalni kontakti s ostalim gradovima [ uredi | uredi kod ]

• Be? , Austrija
• vi?e gradova iz ?tajerske , Austrija
• Pe?uh , Mađarska
• Brno , ?e?ka

Galerija [ uredi | uredi kod ]

• 
  Panorama grada
• 
  Katedrala
• 
  Dvojna vrata
• 
  Zlatna vrata
• 
  Augustov hram
• 
  Fort Bourguignon
• 
  Ka?tel
• 
  Uljanik i Uljanik brodogradnja 1856
• 
  Valerijin park
• 
  Portarata
• 
  Grand Hotel Riviera
• 
  Riva

Panoramski pogled na Arenu

Povezani ?lanci [ uredi | uredi kod ]

• Dodatak:Popis poznatih osoba iz Pule
• Dodatak:Popis pulskih gradona?elnika
• Istra
• Luka Pula

Vi?e informacija [ uredi | uredi kod ]

• Pulska biskupija
• Pore?ko-pulska biskupija
• Mornari?ka zvjezdarnica u Puli
• Nagrade i priznanja Grada Pule
• Agripinina ku?a

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Pula

• Slu?bene stranice
• Interaktivna karta grada Pule
• Turisti?ka zajednica grada Pule
• Arheolo?ki muzej Istre
• ?lanak o Puli na Istrapediji, www.istrapedia.hr (pristupljeno 8. kolovoza 2014.)

v  • r  • u Pula povijest povijest Pule   · osnutak Pule   · pulske nekropole   · bombardiranje Pule u Drugom svjetskom ratu   · eksplozija na Vergaroli   · gradona?elnici ?etvrti Arena   · Busoler   · Gregovica   · Ka?tanjer   · Monte Zaro   · Monvidal   · Nova Veruda   · Pragrande   · Stari grad   · Stoja   · Sveti Polikarp - Sisplac   · ?ijana   · ?tinjan   · Valdebek   · Veli Vrh   · Veruda   · Vidikovac građevine i znamenitosti Amfiteatar (Arena)   · Arsenal   · Augustov hram   · austrougarske vile   · Brodogradili?te Uljanik   · Dvojna vrata   · fortifikacijski sustav tvrđave Pule   · Herkulova vrata   · hotel Riviera   · Komunalna pala?a   · lukobran   · Malo rimsko kazali?te   · Mornari?ka zvjezdarnica   · Mornari?ki kasino   · Nimfej   · Pala?a po?te   · Rojc   · Slavoluk Sergijevaca   · Sto?erna zgrada (Komanda) crkve kapela sv. Marije Formoze   · katedrala u Puli   · mornari?ka crkva Gospe od Mora   · pravoslavna crkva sv. Nikole   · crkva sv. Antuna   · crkva sv. Franje kultura Istarsko narodno kazali?te   · Gradska knji?nica i ?itaonica   · Sveu?ili?na knji?nica galerije i muzeji Arheolo?ki muzej Istre   · galerija Amfiteatar   · Muzej suvremene umjetnosti Istre   · Povijesni i pomorski muzej Istre obrazovanje Sveu?ili?te Jurja Dobrile u Puli ( fakultet ekonomije i turizma   · ostale sastavnice )  · Politehnika Pula   · Visoka teolo?ka ?kola u Puli ?portski objekti Dom sportova ?Mate Parlov”   · stadion Aldo Drosina   · ?RC Uljanik Veruda promet autobusni kolodvor   · Pulapromet   · pulski tramvaj (1904. ? 1934.)  · zra?na luka Pula   · ?eljezni?ki kolodvor festivali Antifa fest   · Festival igranog filma u Puli   · Monteparadiso festival   · Sa(n)jam knjige u Istri   · Seasplash   · Viva la Pola!