Povratak u budu?nost
(
eng
.
Back to the Future
) je
ZF
komedija
Roberta Zemeckisa
iz
1985.
s
Michaelom J. Foxom
i
Christopherom Lloydom
u glavnim ulogama.
U izmi?ljenom gradu Hill Valley, tinejd?er
Marty McFly
slu?ajno otputuje u pro?lost, to?nije u
1955.
godinu, u vremenskom stroju koji je izumio njegov prijatelj, znanstvenik dr. Emmett Brown. Sve ?to Marty napravi u 1955. utjecat ?e na budu?nost, a ugrozit ?e ?ak i vlastitu egzistenciju.
Film se po?eo prikazivati 3. srpnja 1985. i zaradio 210 milijuna dolara na ameri?kom box-officeu, ?ime je postao najuspje?niji film te godine. Uslijedila su dva nastavka,
Povratak u budu?nost 2
1989.
, i
Povratak u budu?nost 3
1990.
Marty McFly
(Michael J. Fox) je sedamnaestogodi?nji srednjo?kolac 1985. godine. Posjetiv?i ku?u svog prijatelja, ekscentri?nog znanstvenika
dr. Emmetta Browna
(Cristopher Lloyd), otkriva da nema nikoga, ali mu se Doc javlja preko telefona i ka?e da se sastanu tu ve?er. Nakon ?kole, Marty odlazi s djevojkom
Jennifer
(
Claudia Wells
) na gradski trg, gdje im prilazi ?ena tra?e?i donaciju za popravljanje sata na vrhu sudnice, koji ne radi jo? otkad ga je pogodio grom prije 30 godina. Na ve?eri, Martyjeva majka
Lorraine
(
Lea Thompson
), se prisje?a kako su se upoznali ona i Martyjev otac
George
(
Crispin Glover
): njezin otac udario je Georgea autom te su se zaljubili dok se George oporavljao.
Te no?i, Marty se sastaje s Docom na parkirali?tu supermarketa Dva bora. Doc mu pokazuje vremenski stroj napravljen u sportskom autu
De Lorean DMC-12
. Stroj ima 1,21 gigavata snage kojeg pokre?e
plutonij
koji struji kroz fluks kondenzatora, ali auto mora i?i 88
milja
na sat kako bi putovao kroz vrijeme.
Libijski
terorist od kojeg je Doc ukrao plutonij iznenada se pojavljuje u kombiju i po?ne pucati na njega. Marty uska?e u DeLorean i u potjeri koja je uslijedila, slu?ajno po?alje sam sebe natrag u 1955.
U
1955.
godini Marty susre?e svog budu?eg oca i nehotice ga spa?ava jer njegov budu?i djed udara njega, a ne oca. Bude?i se, shva?a da se nalazi u sobi njegove budu?e majke i ubrzo saznaje kako se Lorraine zaljubila u njega, a ne u Georgea. Marty nalazi Docovu ku?u iz 1955. i uspijeva ga uvjeriti da je do?ao iz budu?nosti. Doc je tek nedavno izumio kondenzator fluksa. Ka?e Martyju kako vremenski stroj u 1955. mo?e pokrenuti samo udar groma. Budu?i da ?e grom udariti u gradski sat u sljede?u subotu, Doc po?inje raditi na tome kako ?e iskoristiti snagu groma. Nakon ?to mu je Marty ispri?ao ?to se događa s njegovim roditeljima, Doc zaklju?uje kako je Marty izbrisao sam sebe iz vremena. Marty smi?lja plan kako ?e "spasiti" ljubav Georgea i Lorraine na ?kolskom plesu. Prije nego George dođe,
Biff
(
Thomas F. Wilson
) ?e se pojaviti i napasti par. Kad George stigne, suprotstavit ?e se Biffu i nokautirati ga. Lorraine i George oti?i ?e na ples zajedno, a Martyjeva egzistencija je osigurana.
Grom udara sat u 10:04
12. studenog
1955.
Doc zavr?ava s povezivanjem kabela koji su potrebni za vremenski stroj. Prije nego ?to je Marty oti?ao, Doc u d?epu nalazi pismo koje je napisao Marty, upozoravaju?i ga kako ?e ga ubiti Libijci. Doc rastrga pismo bez da ga je i pro?itao, jer zna opasnosti koje prijete onome tko zna svoju budu?nost. Grom udara u gradski sat i Marty se vra?a u 1985., taman na vrijeme da spasi Doca od Libijaca. Međutim, Doc je imao za?titni prsluk. Izvla?i Martyjevo pismo koje je ipak u pro?losti izvadio iz kante za sme?e i zalijepio. Doc odvede Martyja ku?i. Sljede?eg jutra, Marty shva?a kako su njegova ku?a i obitelj mnogo bolji nego ?to se sje?ao. Jennifer i Marty se sastaju. Prije njihovog poljupca, pojavljuje se Doc, ovaj put iz budu?nosti, govore?i Martyju i Jennifer kako moraju po?i s njim jer su se pojavili neki problemi s njihovom djecom...
Inspiracija za film po?la je od
Boba Galea
, koji je prona?ao o?ev srednjo?kolski godi?njak i pomislio kako bi njih dvojica bili prijatelji kao tinejd?eri. Gale i Robert Zemeckis napisali su scenarij jo?
1980.
, ali ga nisu mogli plasirati.
Steven Spielberg
ga je pro?itao kad je Gale nekoliko godina poslije upitao Zemeckisa ?to se dogodilo sa scenarijem. 1955. godina odabrana je jer bi roditelji glavnog junaka tada imali isto godina kao i on, a bila je to i era kad je rođena tinejd?erska kultura.
Zemeckis je nudio ideju u nekoliko filmskih studija.
Studio Disney
ga je odbio jer su mislili kako je pri?a o majci koja se zaljubljuje u svog sina "pre?kakljiva", iako se radi o putovanju kroz vrijeme. Sve druge kompanije tvrdile su da pri?a nije dovoljno zanimljiva te su je uspoređivali s tinejd?erskim komedijama iz tog vremena.
Jedan od glavnih elemenata pri?e je prikazivanje kako se ljudi i građevine u Hill Valleyju mijenjaju kroz vrijeme. Neke jedva zamjetne stvari koje nemaju ve?eg zna?enja za radnju prikazane su ili spomenute u oba vremenska perioda. Gale je ovo otpo?etka uvrstio kao dio pri?e. Kasnije je ovaj element istaknuo kao jedan od va?nijih sa satom kojeg pogađa grom, ?to je izravno povezano s Martyjevim povratkom u 1985. S obzirom na to, Hill Valley je prikazan kao puno ljep?e mjesto 1955. nego trideset godina kasnije.
Sid Sheinberg
, ?ef studija
Universal
, unio je dosta promjena u film. Sintagma "Profesor Brown" promijenjena je u "Doc Brown", a njegova
?impanza
"postala" je pas Einstein. Martyjeva majka prvotno se zvala Meg, pa Eileen, ali Sheinberg je inzistirao da se zove Lorraine, kao i njegova ?ena Lorraine Gray. Sheinbergu se nije svidio ni naslov, tvrde?i kako nitko ne?e htjeti gledati film koji u naslovu ima rije? "budu?nost". U dopisu Robertu Zemeckisu napisao je kako bi se film trebao zvati "
Spaceman From Pluto
". Steven Spielberg je u odgovoru zahvalio na izvanrednom "?aljivom dopisu" i rekao mu da su mu se svi nasmijali. Sid Sheinberg, preponosan da prizna kako je mislio ozbiljno, ostavio je naslov nepromijenjen.
U originalnom scenariju, Martyjeva
rock and roll
svirka izazvala je nerede na plesu koji je zaustavila policija. Ovo, u kombinaciji s onim kad Marty slu?ajno otkrije Docu tajni sastojak koji je pokrenuo vremenski stroj (
Coca-Cola
), izazvalo je promjenu povijesti. Kad se Marty vratio u osamdesete, shvatio je kakvu je revoluciju pokrenuo: Doc je stvorio razne izume (npr. aute koji lete) koji idu na Coca-Colu. Marty također otkriva kako rock and roll nikad nije za?ivio (najpopularnija glazba je
mambo
), te se posve?uje pokretanju odgođene kulturne revolucije. U međuvremenu, njegov otac otkriva novine koje su iza?le dan nakon plesa i ugleda svog sina na slici nereda.
Dok su producenti skautirali lokacije u stambenoj ulici u
Pasadeni
, Michael J. Fox je ve? bio u toj ulici, nastupaju?i u glavnoj ulozi u filmu
Teen Woolf
. Producenti su se po?eli zanimati za Foxa za ulogu Martyja McFlyja, ali ih je on morao odbiti jer je radio na drugom projektu.
Snimanje je po?elo
26. studenog
1984.
s glumcem
Ericom Stoltzom
u ulozi Martyja McFlyja, a navodno je trajalo ne?to vi?e od ?etiri tjedna, do povratka izvr?nog producenta Stevena Spielberga, koji je u to vrijeme bio izvan zemlje. Nakon ?to je pregledao grube snimke, Spielberg, scenaristi i redatelj su se slo?ili da je Stoltz dobar glumac, ali se na?alost nije uklapao u opis uloge. Stoltz je glumio preozbiljno, a oni su htjeli nekog s lak?im pristupom ulozi. Ponovno su ponudili ulogu Michaelu J. Foxu, koji je tada odradio svoje obaveze na televizijskom projektu. Ista lokacija je kori?tena za prikaz oba vremenska razdoblja. Scene iz 1955. snimane su prije nego ?to je lokacija "sravnjena" zbog izgradnje one za scene iz 1985.
Vremenski stroj DeLorean
[
uredi
|
uredi kod
]
Auto-vremeplov iz filma na izlo?bi
Vremenski stroj do?ivio je nekoliko modifikacija tijekom produkcije. U prvom nacrtu scenarija vremenski stroj bio je
laser
smje?ten u sobi. Druga verzija opisivala je stroj priklju?en za hladnjak odnesen na lokaciju za testiranje
atomske bombe
. Redatelj Robert Zemeckis rekao je u intervjuu da je ta ideja odba?ena jer nije htio da se djeca po?nu penjati po hladnjacima i da se zaglave unutra. U tre?oj verziji stroj je bio auto, a Zemeckis je objasnio kako bi se vremenski stroj trebao kretati. Izbor auta pao je na
De Lorean DMC-12
jer je izgledao kao
NLO
. Kako bi se Marty mogao vratiti u budu?nost, vozilo je moralo pro?i kroz lokaciju za nuklearna testiranja. Budu?i da je ovo bilo preskupo, za izvor snage odabran je udar groma.
U filmu su upotrebljeni dijelovi iz tri modela DeLoreana iz
1982.
, a modificirani su tako da funkcioniraju s mo?nim i pouzdanim motorom
Porschea
. Na auto je u scenama u kojima putuje kroz vrijeme posipan teku?i
du?ik
kako bi se ostavio dojam hladno?e.
- Michael J. Fox
-
Marty McFly
, nemarni tinejd?er. Svoje obrazovanje ne shva?a ozbiljno i ?esto kasni u ?kolu. Voli
rock
glazbu i svira gitaru u svojem amaterskom bendu, The Pinheads. Osim toga, talentiran je za vo?nju skateboarda. Srami se oca pa svojim odva?nim vratolomijama poku?ava dokazati da nije kukavica.
- Christopher Lloyd
- Emmett Brown. "The Doc", kako ga zove Marty. Iako je mo?da rastresen, mnogi ga stanovnici Hill Valleyja smatraju ludim. Doc je posve?en svojim izumima, ?esto radi na njima tjednima non-stop.
- Crispin Glover
- George McFly, Martyjev otac. Boji se suprotstaviti drugima, pogotovo Biffu Tannenu, koji iskori?tava njegovu slabost pa ga tjera da obavi njegov posao. Biff i njegova banda su ga maltretirali u srednjoj ?koli. Upoznaje svoju ?enu Lorraine nakon ?to ga je autom udario njezin otac.
- Lea Thompson
- Lorraine Baines McFly, Martyjeva majka. Ona se zna braniti, ali ipak voli mu?karce koji je mogu za?tititi. Voli razmi?ljati o svojim tinejd?erskim danima. Kao adoloscent puno je pu?ila i pila.
- Thomas F. Wilson
- Biff Tannen - glavni razbojnik. Nije ba? bistar, a kroz srednju ?kolu se provla?i prisiljavaju?i Georgea da radi doma?u zada?u za njega. Privla?i ga Lorraine.
Recenzije su uglavnom bile pozitivne.
Roger Ebert
pohvalio je re?iju, napisav?i kako Zemeckis "pokazuje ne samo komi?arski osje?aj nego i vedri humanizam
Franka Capre
".
BBC
je hvalio reduciranost scenarija, nagla?avaju?i kako nitko ne govori ni?ta ?to kasnije ne postaje va?no za radnju.
Film je rangiran na 28. poziciju 50 najboljih srednjo?kolskih filmova ?asopisa
Entertainment Weekley
.
2006.
su ga ?itatelji ?asopisa
Empire
izabrali za 20. najbolji film ikad snimljen.
Trilogija je bila vrlo popularna u osamdesetima, a najpoznatiji obo?avatelji su bili ?lanovi grupe
ZZ Top
(koji se pojavljuju u tre?em nastavku) i predsjednik
Ronald Reagan
. Kad je Reagan prvi put vidio ?alu o njemu kao predsjedniku: "Ronald Reagan? Glumac? Ha! Tko je onda potpredsjednik, Jerry Lewis?", natjerao je projektora kina da zaustavi reprodukciju filma, da vrati unatrag, i pusti ponovno. ?ak je razmi?ljao da prihvati ulogu gradona?elnika Hill Valleyja iz
1885.
u tre?em filmu, ali na kraju je odbio.
Nastavci isprva nisu bili planirani. Zemeckis je poslije izjavio da su nastavci bili predviđeni, prvi film ne bi zavr?io s Jennifer koja putuje u DeLoreanu s Martyjem i Docom, ?to je prouzro?ilo logisti?ke probleme u stvaranju nastavaka. Dodatak "Nastavit ?e se..." dodan je tek kad je film iza?ao na videu kad je ve? bio najavljen nastavak.
Nastavci nisu pro?li uspje?no na box-officeu kao original. Dok je prvi 1985. zaradio 210 milijuna dolara, drugi i tre?i nastavak zaradili su oko 118, odnosno 88 milijuna dolara.