Ovo je glavno zna?enje pojma Po?ega . Za druga zna?enja pogledajte Po?ega (razdvojba) .

Po?ega
Grb grada Po?ege
Dr?ava	Hrvatska
?upanija	Po?e?ko-slavonska
Gradona?elnik	?eljko Glavi? ( HDZ )
Gradsko vije?e	21 ?lan
? predsjednik	Matej Begi? ( HDZ )
Naselja	31 gradsko naselje
Povr?ina	133,8 km 2   [1]
Povr?ina sredi?ta	24,6 km 2
Koordinate	45°20′N 17°40′E  /  45.33°N 17.67°E  / 45.33; 17.67
Stanovni?tvo (2021.)
Ukupno	22?294  [2]
? gusto?a	167 st./km 2
Urbano	16?867
? gusto?a	686 st./km 2
Svetac za?titnik	Sveta Terezija Avilska
Dan mjesta	12. o?ujka
Odredi?na po?ta	34000 Po?ega  [3]
Pozivni broj	+385 (0)34
Autooznaka	P?
Stranica	pozega .hr
Po?ega Po?ega na zemljovidu Hrvatske

Po?ega je grad u Hrvatskoj , sredi?te Po?e?ko-slavonske ?upanije i Po?e?ke biskupije . Od 1929. do 1991. nosio je ime Slavonska Po?ega. ^[4] Sjedi?te 1993. g. obnovljene ?upanije Po?e?ko-slavonske i 1997. uspostavljene Po?e?ke biskupije, grad Po?ega i njezina okolica, opovrgava dva naj?e??a stereotipa o isto?noj Hrvatskoj. Bre?uljci i prave planine, vi?e nego ravnica, određuju izgled, osobine i karakter Po?e?tine. Ulice grada ulaze duboko u obronke Po?e?ke gore, vijugaju uz brojne potoke i gotovo je nemogu?e prona?i ijednu prometnicu koja se sije?e pod pravim kutom. Dinami?nost reljefa i tlocrta pro?ima se s burnom i zgusnutom pro?lo??u Po?ege.

Naselja u sastavu Grada Po?ege [ uredi | uredi kod ]

Grad Po?ega uz sam grad obuhva?a ukupno i 32 naselja (stanje 2006.), a to su naselja:

Gradske ?etvrti u gradu Po?egi [ uredi | uredi kod ]

Naselje Po?ega sastoji se od sljede?ih gradskih ?etvrti: ^[5] :

Zemljopisni polo?aj [ uredi | uredi kod ]

Po?ega se nalazi u sredi?njoj Slavoniji , u prostranoj Po?e?koj kotlini koju okru?uje ovalno raspoređeni vijenac starog gorja Psunj , Papuk , Krndija , Dilj i Po?e?ka Gora . Grad se nalazi u izravnoj blizini autoceste A3 (25 km) i budu?eg koridora Republika Mađarska ? Donji Miholjac ? Pleternica ? Lu?ani ? autocesta A3 (10 km).

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Korijeni nastanka grada nisu jasni. Kukuljevi? je pretpostavio da se rimski grad Incerum nalazio na mjestu Po?ege. Arheolo?ka istra?ivanja Dubravke Soka?-?timac kod Teki?a, u sredi?njem dijelu Po?e?kog polja ju?no od Vetova, potakla su ve?insko mi?ljenje da se Incerum nalazio na tom polo?aju, no dokazi za to jo? nisu pronađeni. Manji, uglavnom usputni nalazi na tlu grada ipak su dovoljni da se postojanje jednog anti?kog naselja, a također i utvrde na mjestu kasnijeg srednjovjekovnog ?upanijskog po?e?kog Castruma , mo?e smatrati izvjesnim i na mjestu Po?ege. Nalazi pretpovijesne keramike, ali prije svega op?i vrlo povoljni uvjeti polo?aja za nastanak naselja ukazuju na nesumnjivi kontinuitet naseljavanja, međutim ostaje pitanje o va?nosti i veli?ini naselja prije i u vrijeme antike.

Po?ega kakvu poznajemo danas, po?inje se oblikovati u srednjem vijeku . Stari po?e?ki burg izgrađen je vjerojatno u 11. stolje?u . Radilo se o ?esterokutnoj utvrdi smje?tenoj na brijegu u sredi?tu grada.

Danas to brdo Po?e?ani zovu Stari grad . Po?ega je tada bila rezidencija hrvatsko-ugarskih kraljica, te kao takva izuzeta od nadle?nosti bana i ?upana. Iako iz tog doba potvrda o dobivanju statusa slobodnog kraljevskog grada nije o?uvana, građani civitasa u?ivali su povlastice jednake onima u slobodnim kraljevskim gradovima. Slu?beno status slobodnog kraljevskog grada Po?ega dobiva 1765.

Neimenovani notar Bele III. (1172. ? 1196.), hrvatsko-ugarskog vladara, u svom djelu Gestae Hungarorum , opisu najranije povijesti Mađara, govori o osvajanju tri utvrde pri prelasku preko Drave: Zagrab, Vlco i Posega . To su tada bila sredi?ta urbanizacije i najrazvijeniji gradovi u Slavoniji (koja je tada obuhva?ala prostor od Sutle do Dunava).

Po?ega je do danas zadr?ala svoj srednjovjekovni raspored ulica, s dominantnim srednjovjekovnim trgom nastalim u kri?i?tu ?etiri pristupna pravca (najve?im srednjovjekovnim trgom u Hrvatskoj), smje?tenom neposredno u sjevernom podno?ju obronaka Po?e?ke gore. Sjeverno od trga do nekada?njih Kamenitih vrata (sru?enih u 19. st). vodile su tri karakteristi?ne međusobno usporedne ulice od kojih je ostala sredi?nja (Cehovska ? Sv. Florijana) i zapadna (?upanijska) te dio isto?ne uz barokni Trg sv. Terezije.

Po?e?ka ?upanija spominje se 1210. godine, a grad je 1227. spomenut kao Castrum de Posega .

Od srednjovjekovnih spomenika o?uvane su dvije redovni?ke samostanske crkve, crkva sv. Lovre, izvorno dominikanska posve?ena Bla?enoj Djevici Mariji iz druge polovice 13. st. s goti?kim freskama, te crkva sv. Duha, izvorno sv. Dimitrija, izgrađena oko 1235., kasnije franjeva?ka (od 1573. do 1688. slu?ila kao d?amija ), dok je ?upna sv.Pavla poru?ena u opsadi grada 1536. ?upanijski Castrum, smje?ten na osamljenoj kamenoj uzvisini poru?en je do temelja po?etkom 19. st., ali o?uvan je dio gradskih srednjovjekovnih kamenih zidina.

Godine 1537. Po?ega je osvojena opsadom u korist Osmanskog Carstva . Grad postaje sredi?te Po?e?kog sand?akata, upravni i vojni centar Slavonije. Dva glavna osvaja?a grada Mehmed-pa?a Jahjaoglu, smederevski beglerbeg i Gazi Husrev-beg bosanski grade na dotada?njem sredi?njem gradskom trgu najva?nije građevine kao svoje zaklade, Mehmed pa?a trgova?ku ?ar?iju sa 70 du?ana, a Gazi Husrev-beg hamam , karavan-saraj i nekoliko du?ana za uzdr?avanje medrese u Sarajevu. Grad u 16. st. dobiva vodovod , prvi u Hrvatskoj nakon dubrova?kog.

Nakon bitke kod Har?anja 1687. Po?ega je oslobođena idu?e 1689. (fra Luka Ibri?imovi? Sokol), a zatim kona?no 1691. godine. U ovom razdoblju razvija se Po?ega kakvu je danas poznajemo. Grad dolazi pod vlast Habsburgovaca. Srednjovjekovnoj gradskoj osnovi dodaje se bogat barokni izgled.

Obnavlja se Po?e?ka ?upanija , isusovci osnivaju gimnaziju (1699.), petu najstariju u Hrvatskoj, i najstariju u dana?njoj Slavoniji. Franjevci 1708. g. pristupaju obnavljanju samostana iz srednjeg vijeka poru?enog od strane Turaka, i dovr?avaju ga 1724., te je smje?ten uz crkvu sv.Duha. Samostan sadr?i knji?nicu s oko 15 tisu?a svezaka s inkunabulama iz 16. stolje?a. Unato? po?aru u 19. stolje?u koji je uni?tio velik dio građe, knji?nica spada u nultu kategoriju i među vrjednijima je u Hrvatskoj. Stanovni?tvo je 1739. g. pogodila kuga. 1749. g., u spomen na 798 umrlih Po?e?ana podignut je barokni spomenik Svetog Trojstva, koji i danas krasi sredi?nji Trg u Po?egi. Gradi se kazali?na dvorana 1727. , prva ljekarna u gradu 1740.

Po?ega je u to vrijeme, uz Zagreb, jedini centar vi?eg obrazovanja u Hrvatskoj. Postojao je filozofski studij za mlade franjevce i Academia Posegana . 1763. sagrađena je i dana?nja Katedrala sv. Terezije Avilske .

Svoj doprinos katedrali svojim zidnim slikama dali su i glasoviti slikari Celestin Medovi? i Oton Ivekovi? . Zbog mno?tva znanstvenika i knji?evnika koje je Po?ega podarila Hrvatskoj, i zbog niza kulturnih ustanova i spomenika, Po?ega je prozvana slavonska Atena . Osobito plodno bilo je XVIII. i XIX. stolje?e. Glasoviti slikar i knji?evnik Matko Pei? je rekao kako Po?ega ima toliko knji?evnih i kulturnih li?nosti da se mo?e govoriti o po?e?koj knji?evnosti .

U 19. st. va?nost Po?ege opada u korist Osijeka i Slavonskog Broda smje?tenih na povoljnijih prometnim polo?ajima uz Savu i Dravu, u ono vrijeme presudnih ?imbenika zbog gradnje prvih ?eljeznica.

Od 1921. do 1991. grad nosi naziv Slavonska Po?ega kako bi se razlikovao od Po?ege u Srbiji. 1993. nakon obnove ?upanijskog sustava obnavlja se Po?e?ka ?upanija (pod imenom Po?e?ko-slavonska ?upanija), ali bez svog nekada?njeg posavskog dijela, te sa znatno smanjenim podru?jem na zapadu, ali zato u po?etku obuhva?aju?i Na?ice i pripadaju?a mjesta, a nakon pripajanja Na?ica Osje?ko-baranjskoj ?upaniji oblikuje se u dana?njim okvirima.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Krajem 18.stolje?a u Po?e?ku kotlinu dolaze kolonisti iz Njema?ke, a od sredine 19. stolje?a zbiva se zna?ajno naseljavanje Po?ege stanovni?tvom iz Like, Gorskog kotara, Primorja, ?e?ke, Slova?ke, Mađarske, te kasnije od 20.stolje?a iz Hercegovine, Dalmacije, i Zagorja, a krajem 20. stolje?a uglavnom izbjeglicama iz Bosne.

Upravno podru?je Grada ima (prema popisu iz 2011. godine) 26.248 stanovnika, a osim same Po?ege obuhva?a i nekoliko okolnih, uglavnom s gradom spojenih prigradskih naselja, te ne?to udaljenijih manjih sela. U?e gradsko podru?je ima 20.506 stanovnika.

Po nacionalnosti, stanovni?tvo je 93,24% Hrvata , 4,66% Srba, 0,56% neizja?njenih, 0,38% Albanaca, 0,15% ?eha, i ostali.

Po?ega je također poznata po velikom broju nacionalnih manjina te hrvatskih malih skupina: Jak?i? ? Slovaci, Kaptol ? ?esi, Po?ega ? Hrvati iz Janjeva, uz Srbe i Bo?njake te ostale manje zastupljene nacionalnosti kojih ima u svim dijelovima Po?e?ke kotline.

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

• prehrambena industrija (?okolada, slatki?i i pi?a): Zve?evo (nekada?nji Nestle, Stock)
• obrada metala (ljevaonica ?eljeza, ku?anski aparati): Plamen International, Color Emajl, Alles
• tekstilna industrija: Sloga IMK, Orljava
• obrada drva i proizvodnja namje?taja: Spin Vallis, Vallis Fagus
• vinarstvo i vo?arstvo: brojne privatne vinarije (Zrin??ak, Gali?, Glasnovi?, Bartolovi?, Romi?, Bauer, Katu?i?...) i proizvodnja rakija (vo?ne rakije ?imi?, vo?arstvo Boi?)

Kultura [ uredi | uredi kod ]

• Aurea Fest ? festivali vina i gastronomije, uli?nih svira?a i mađioni?ara, plesa, jazza, DJ-eva i MC-eva, obi?aja, koreografiranog folkora, popularne glazbe i tradicionalni po?e?ki festival Zlatne ?ice Slavonije
• svjetski poznat Hrvatski festival jednominutnih filmova .
• Dani Dobri?e Cesari?a
• kazali?ni festivali KaFe i KaZlaDo
• Orgulja?ke ve?eri u katedrali Sv. Terezije Avilske
• Dan grada ? Grgurevo (12. o?ujka)
• Gradska knji?nica i ?itaonica Po?ega ? brojne aktivnosti poput projekta ?itam i izgradnje novog, staklenog zdanja knji?nice
• Gradski muzej Po?ega (Muzej Po?e?ke kotline) ? brojne izlo?be i predstavljanja knjiga koje se bave etnografijom ili povije??u po?e?kog kraja (npr. "Muzej u loncu" ? jedinstven proje Po?ega ? brojne hrvatske, ali i europski poznate predstave (npr. Stilske vje?be )
• Spring Open Vallis Aurea (SOVA) ? otvoreno kviz prvenstvo koje se odr?ava od 2017. godine. Turnir se sastoji od pojedina?nih natjecanja, natjecanja parova, ekipnog natjecanja i tematskih individualnih kvizova, te okuplja ponajbolje kviza?e iz cijele Hrvatske.

Spomenici i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

• Biskupski dvor, nekada?nji Isusova?ki Kolegij ? izgrađen u 18. st. kao prvi primjer otvorenog baroknog T- tlocrta u hrvatskoj arhitekturi. Podignut je na mjestu nekada?njeg Gazi-Husrev begova hamama, koji je izgrađen na mjestu srednjovjekovnog dominikanskog samostana. Spojnim troeta?nim krilom s hodnicima i sredi?nje polo?enim baroknim zvonikom spojen je s crkvom sv.Lovre. U 19. st. biskup Alagovi? adaptirao je zgradu Kolegija u Orfanotrofij (đa?ki dom za darovite u?enike stipendiste po?e?ke Gimnazije), a tom prilikom poru?eno je njeno najva?nije ju?no krilo s kolegijskom kapelom. Upravitelj Orfanotrofija Ignac Horat krajem 19. i po?. 20. st. dogradio je spojno krilo do pro?elja crkve sv. Lovre, dogradio je tre?i kat i uredio novo monumentalno pro?elje (arh. Janko Holjac)
• Crkva Sv. Lovre ? goti?ka srednjovjekovna crkva, izvorno dominikanska 13.st. posve?ena B.D.Mariji. Prvotna dvoranska propovjedni?ka goti?ka crkva 13. st. vjerojatno s tri apside karakteristi?nog ravnog zavr?etka, preuređena je u 14. st dogradnjom novog goti?kog poligonalnog sveti?ta. Po?etkom 16. stolje?a zapo?eta je monumentalna renesansna pregradnja crkve rastvaranjem sjevernog zida lađe visokom renesansnom arkadom građeno vrsno klesanim blokovima kamena, ali pregradnja je naglo prekinuta pa je sjeverna lađa dograđena kao improvizacija, Goti?ke freske 14. i 15. st. o?uvane su u vi?e slojeva u sveti?tu i lađi. Nakon 1536. g. crkva je adaptirana u d?amiju, vjerojatno i Carsku d?amiju sultana Sulejmana. Krajem 17. st. postala je kolegijatska crkva po?e?kog Isusova?kog kolegija s bogato opremljena baroknim oltarima i freskom na stropu lađe koju je naslikao Josip Kralji?, isusova?ki slikar i arhitekt, ujedno i superior samostana.
• Crkva Sv. Duha i Franjeva?ki samostan ? ranogoti?ka (goti?ko-romani?ka) crkva izvorno posve?ena sv. Dimitriju izgrađena je oko 1235.g. u vrijeme ?upana Po?ege, kalo?kog nadbiskupa Ugrina II Czaka. Izgradili su je cistercitski graditelji iz obli?nje cistercitske opatije u Kutjevu, koju je također osnovao nadbiskup Ugrin II. Odlike prijelaznog, tipi?nog cistercitskog goti?ko-romani?kog stila potvrđuje i neki detalji monumentalnog romani?kog portala na sjevernoj strani crkve koji povezuju po?e?ku crkvu u nekim karakteristi?nim detaljima s cistercitskom opatijom Zirc (u Mađarskoj), mati?nom opatijom kutjeva?kih cistercita. Najkasnije od kraja 13. stolje?a pripala je Franjevcima, a u 16. i 17.st. adaptirana je u d?amija (vjerojatno Selima II). Izdu?ene lađe, izvorno prekrivene tabulatom,ima poligonalno sveti?te s vrsno oblikovanim svodnim sustavom rebara oslonjenih na slu?be ?ije konzole stilski također upu?uju na prvu pol. 13.st. Romani?ki portal smje?ten je bo?no, na sjevernom zidu lađe, a o?uvani su i neobi?no veliki romani?ki prozori ne samo u sveti?tu nego i na oba zida lađe. Crkveni toranj je goti?ka građevina, vjerojatno 14.st. Franjeva?ki samostan izgrađen je u 18. st., dijelom na mjestu srednjovjekovnog
• Katedrala sv. Terezije Avilske , građena od 1756. do 1759.g., posve?ena 1763. prema projektu ?tajerskih graditelja Josefa Hoffera i Johanna Fuchsa, katedralne su freske po?etkom 20. stolje?a radili poznati hrvatski umjetnici Celestin Medovi? i Oton Ivekovi?
• Pala?a Po?e?ke ?upanije ? velebna zgrada izgrađena u 18. stolje?u s istaknutim grbom ?upanije Po?e?ke i velebnom ?upanijskom vije?nicom
• ?idovsko groblje ? obnovljeno 2008. zaslugama gradskih vlasti i cionisti?ke zajednice
• Trg Svetog Trojstva s baroknim ku?ama i ku?nim pilom ? jedan od najljep?ih i najzna?ajnih trgova ovog dijela Europe
• Trg Matka Pei?a ? novouređeni trg s tri tematske cjeline: zgradom stare Svilane, spomenikom Miroslavu Kraljevi?u i spomenikom Matku Pei?u

• Domovinski kri? na Sokolovcu

• Vrhova?ki grad

Poznate osobe [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Kategorija:?ivotopisi, Po?ega

?port [ uredi | uredi kod ]

• Građansko strelja?ko dru?tvo Po?ega 1871
• NK Slavonija
• NK Po?ega
• NK Dinamo Vidovci ? Dervi?aga
• Sportsko-rekreacijski centar
• Sportska dvorana Tomislav Pirc ? Grabrik
• Brdsko biciklisti?ki klub Po?ega
• Biciklisti?ki klub LUKS Racing Team
• KK Po?ega
• ?KK Po?ega
• RK Po?ega
• ?RK Po?ega
• ?OK Vallis Aurea
• ?OK Po?ega
• Odbojka?ki klub Po?ega
• Teniski klub Po?ega
• KBK Kickboxing klub Borac Po?ega
• Boksa?ki klub Graciano
• Fitness klub Play
• Fitness & teretana Body Art
• Kugla?ki klub Nove nade
• ?ahovski klub Po?ega

Sport u Po?egi ima dugu i bogatu tradiciju. Ve? krajem devetnaestog i po?etkom dvadesetog stolje?a osnivaju se prva sportska dru?tva i klubovi. Najstarije sportsko dru?tvo je Građansko strelja?ko dru?tvo koje je osnovano 14. srpnja 1871. a od 1864. postojala je strelja?ka dru?ina. Biciklisti?ko dru?tvo "Lastavica" osnovano je 1897., a Po?e?anin Julije Miheli? bio je iste godine prvi u dr?avi na utrci od pet kilometara. Prvi biciklisti?ki klub osnovan je 1912. Planinarsko dru?tvo osnovano je 1898., a gimnasti?ki i kliza?ki klub 1905. Prvi teniski klub osnovan je 1911., a prvo igrali?te tenisa izgrađeno je jo? 1894.

Prvi atletski klub osnovan je 1911. godine. Po?e?ani Vilim Messner i Boris Han?ekovi? bili su tridesetih godina dr?avni rekorderi u bacanju koplja, tr?anju na 100 metara prepone i ?tafeti 4 x 100 metara. Gimnasti?ko dru?tvo "Hrvatski Sokol" osnovano je 6. travnja 1905., a malo kasnije 1912. izgrađena je "Sokolana" koja ima grijanu dvoranu i garderobe te sprave za vje?ba?e koji su uglavnom bili ?lanovi Sokola.

Nogomet se u Po?egi organizirano igra od 1908. kada poznati knji?evnik Josip Pavi?i? donosi prvu nogometnu loptu u na? grad, a po?etkom te godine po?e?ki srednjo?kolci osnovali su i prvi nogometni klub pod imenom "Nogometni klub seniora". Ve? u lipnju igraju prvu utakmicu sa srednjo?kolcima iz Zagreba na improviziranom igrali?tu na Ciglani. Tih godina puno se nogometnih klubova osnivalo ali su mnogi od njih i brzo prestajali s radom.

Dva kluba koja su ostavila najvi?e traga u po?e?kom nogometu tog doba su "Građanski", osnovan 1923. i "Radni?ki", osnovan 1931. između kojih se razvio veliki rivalitet i to ne samo u ?portskom smislu. Desetak godina njihovi su susreti bili pravi derbiji kojima je nazo?ila ve?ina građana Po?ege. Po?etkom drugog svjetskog rata oba kluba prestaju s radom. Nakon rata osnovano je "Jedinstvo" 1946. kojeg su podr?avali i za kojeg su igrali gradski trgovci, a "Radni?ki" se ponovo osniva 1954. i za njega nastupaju ve?inom radnici Ljevaonice. Ti klubovi posti?u vrlo dobre rezultate i nastupaju pod tim imenima sve do 1964. godine. “Radni?ki” je krajem 1963. bio u krizi zbog lo?ih rezultata, a Skup?tina kluba donijela je 31. sije?nja 1964. odluku o prestanku rada. Drugi gradski klub “Jedinstvo” odr?ao je Skup?tinu dva dana kasnije, 2. velja?e 1964. i također donosi odluku o prestanku rada, ali i odluku o osnivanju novog kluba pod imenom NK "Slavonija". Najbolji igra?i “Radni?kog” pre?li su u “Slavoniju”, gdje su nastavili igrati i svi igra?i “Jedinstva”. Nogometni klub “Slavonija” postoji i danas te nastavlja bogatu tradiciju po?e?kog nogometa. Dvije godine ranije, 1962. osnovan je i NK "Po?ega", jo? jedan gradski nogometni klub koji djeluje i danas.

?ah se u Po?egi organizirano igra od 1931., a prvi “?ah ? klub” je osnovan 1934. godine. Prvo ribolovno dru?tvo je osnovano 1938. pod imenom "Sportsko ribarsko dru?tvo",a organiziraniji rad po?inje 1953. kada je osnovano Sportsko ribolovno dru?tvo "?aran".

Prva sportska dru?tva i klubovi u na?em gradu se pojavljuju samo nekoliko godina poslije Zagreba i ostalih ve?ih gradova u Hrvatskoj ?to pokazuje kulturni nivo Po?ege i zanimanje mladih za ?port koje su zadr?ali do danas.

Među prvima u Slavoniji Po?e?ani su imali gimnasti?ku dvoranu koja je otvorena 1. prosinca 1940. (dana?nja Gimnasti?ka dvorana “Sokol”) te atletski stadion izgrađen 1950. (na mjestu dana?nje “Nove Gimnazije”, a uni?ten 1998. od tada?njih gradskih vlasti, na?alost ve?ine Po?e?ana). Na sre?u, tribine atletskog stadiona su obnovljene 2017. godine. Pliva?ki bazen olimpijskih dimenzija otvoren je 27. srpnja 1953. (na dana?njem mjestu), a nogometni stadion kraj Orljave na kojem i danas nastupa ?NK "Slavonija", godinu dana kasnije 27. srpnja 1954.

Pliva?ki klub osnovan je 16. srpnja 1953., nekoliko dana prije otvorenja gradskog bazena. Stolnoteniski klub “Po?ega” je osnovan također 1953. godine. Prvi auto-moto klub osnovan je 1946., a prve moto-utrke na po?e?kim ulicama odr?ane su 1951. godine.

Prvi ko?arka?ki klub osnovan je 1947. pod imenom KK "Jedinstvo". Klub je prvo imao ?ensku ekipu a malo kasnije i mu?ku. Iste godine izgrađeno je i prvo ko?arka?ko igrali?te u Grginom dolu. Nakon po?etnog razvoja dolazi do stagnacije, sve do 20. prosinca 1959. kada se osniva KK "Po?ega" koji u svom sastavu ima i mu?ku i ?ensku ekipu te se tada grade igrali?ta pri svim gradskim ?kolama. Ve? 1961. ko?arka?i i ko?arka?ice sele na novoizgrađeni Stadion malih ?portova u Grabriku.

Rukomet je u svom razvojnom putu nekoliko puta bitno mijenjao svoja pravila. Između dva svjetska rata bila je popularna hazena koja kod nas dolazi iz ?e?ke. Prvi hazena klub osnovan je u Po?egi 1932. u sastavu ?K "Radni?ki". Poslije rata dominira veliki rukomet da bi ga uskoro zamijenio mali rukomet kakav se igra i danas. Rukomet se kod nas pojavljuje 1953. kada dr?avne prvakinje iz Nove Gradi?ke igraju propagandnu utakmicu s jednom austrijskom ekipom na nogometnom igrali?tu kraj ljevaonice. Iste godine je osnovan i prvi rukometni klub RK " Jedinstvo" koji ima samo ?ensku ekipu. Godinu dana kasnije, 1954. klub ima i mu?ku ekipu, a osniva se i drugi ?enski klub RK "Radni?ki". Po?e?ki rukometa?i igrali su 1958. kvalifikacije za prvu ligu, ali se nisu uspjeli plasirati u konkurenciji rukometa?a Bjelovara i zagreba?ke Mladosti. Za razvoj rukometa u Po?egi posebno je zna?ajna 1961. kada se po?etkom kolovoza osniva RK "Po?ega" i prelazi s nogometnog igrali?ta na stadion malih sportova u Grabriku.

Uz ko?arka?e i rukometa?e na novom stadionu nastupaju tenisa?i, stolnotenisa?i, hokeja?i, kliza?i a koriste ga i ostali po?e?ki sporta?i. Stadion malih sportova dobio je 1964. asfaltnu podlogu, a 1965. izgrađene su svla?ionice. Te 1965. godine osniva se i Sportsko dru?tvo "Po?ega" u koje ulaze klubovi koji u svom nazivu nose ime na?eg grada.

Zbog svega toga Po?ega je 1965. i 1966. progla?ena sportskim gradom i najboljom op?inom na nivou dr?ave. Ne?to kasnije, na stotu godi?njicu Građanskog strelja?kog dru?tva 1971. godine, Po?e?ani su dobili modernu streljanu, a 27. srpnja 1975. odr?ane su prve utrke na modernom autodromu "Glavica".

Stadion malih sportova dobio je 1970. krov da bi 1980. prerastao u vi?enamjensku sportsku dvoranu "Grabrik", jednu od najljep?ih u ovom dijelu Hrvatske. Iste godine dovr?en je i Sportsko-rekreacijski centar kraj Orljave.

Od 1974. odr?ava se cestovna utrka Memorijal Zvonka Pane?i?a koja se tr?i na ruti Velika ? Po?ega odnosno Po?ega ? Velika. Od 1991. odr?ava se Bo?i?ni malonogometni turnir 'Po?ega' .

Grad Po?ega je osniva? Po?e?kog sportskog saveza u koji je uklju?eno pedesetak ?portskih udruga s podru?ja grada. Po?e?ki sportski savez stru?no i financijski poma?e rad tih udruga, odr?ava sportske objekte i poti?e mlade? na bavljenje ?portom organiziranjem sportskih ?kola (plivanja, nogometa, ko?arke, rukometa i dr.).

Od po?e?kih klubova prvoliga?ki status imaju ko?arka?ice ?KK "Po?ega", rukometa?ice ?RK “Po?ega”, strijelci GSD "Spin Valis" i ?ahisti GSK "Po?ega". U drugoj ligi natje?u se nogometa?i SNK "Slavonija", ko?arka?i KK “Po?ega” te stolnotenisa?i STK “Po?ega. Rukometa?i RK "Po?ega" trenutno su u tre?oj ligi. Vrlo su uspje?ni i sporta?i iz Judo kluba "Judokan Spin Valis" u ?ijim redovima se nalazi velik broj dr?avnih prvaka i reprezentativaca.

Tradicija igranja malog nogometa u na?em gradu, duga vi?e od 30 godina, u zadnjih pet godina rezultirala je osnivanjem 10 malonogometnih klubova.Velik broj mladih u po?e?kim klubovima, te brojni sportski radnici, sporta?i i treneri garancija su lijepe budu?nosti po?e?kog sporta.

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

• Veleu?ili?te u Po?egi
• Op?a gimnazija
• Jezi?na gimnazija
• Prirodoslovno-matemati?ka gimnazija
• Katoli?ka klasi?na gimnazija
• Katoli?ka op?a gimnazija
• Srednja glazbena ?kola
• Ekonomska ?kola
• Tehni?ka ?kola
• Obrtni?ka ?kola
• Poljoprivredno-prehrambena ?kola

• Osnovna ?kola Antuna Kani?li?a
• Osnovna ?kola Julija Kempfa
• Osnovna ?kola Dobri?e Cesari?a
• Katoli?ka osnovna ?kola

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Po?ega

• Slu?bene stranice Grada Po?ege
• Stranice glazbenog festivala Zlatne ?ice Slavonije   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 6. velja?e 2008. ( Wayback Machine )
• Web kamere Po?ege koje odr?ava udruga Vallisaurea.net   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 17. svibnja 2009. ( Wayback Machine )
• Gradska knji?nica i ?itaonica Po?ega
• Gradski muzej Po?ega
• Gradsko kazali?te Po?ega
• Post i korizmena jela i obi?aji po?e?koga kraja
• Turisti?ka zajednica Po?ega
• Meteorolo?ka postaja Po?ega ? centar
• Meteorolo?ka postaja Po?ega ? Tekija
• Meteorolo?ka postaja Po?ega ? Industrijska ulica
• Meteorolo?ka postaja Po?e?ki vinogradi (Po?e?ka gora)
• Meteorolo?ka postaja Marindvor
• Meteorolo?ka postaja Jak?i?
• Global meteor network postaja Po?ega   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 29. kolovoza 2021. ( Wayback Machine )
• Web kamera (Tekija)

Izvori [ uredi | uredi kod ]

v  • u Naselja u sastavu Grada Po?ege Alaginci ? Bankovci ? ?osine Laze ? Crkveni Vrhovci ? Dervi?aga ? Donji Emovci ? Dr?kovci ? Emova?ki Lug ? Golobrdci ? Gornji Emovci ? Gradski Vrhovci ? Komu?ina ? Krivaj ? Kunovci ? Laze Prnjavor ? Marindvor ? Mihaljevci ? Nova Lipa ? Novi Mihaljevci ? Novi ?titnjak ? Novo Selo ? Po?ega ? Seoci ? Stara Lipa ? ?eovci ? ?krabutnik ? ?titnjak ? Turni? ? Ugarci ? Vasine Laze ? Vidovci

v  • u    Gradovi i op?ine Po?e?ko-slavonske ?upanije    Gradovi Kutjevo  ? Lipik  ? Pakrac  ? Pleternica  ? Po?ega Op?ine Brestovac  ? ?aglin  ? Jak?i?  ? Kaptol  ? Velika Ostale op?ine i gradovi po ?upanijama u Hrvatskoj Zagreba?ka ?upanija  ? Krapinsko-zagorska ?upanija  ? Sisa?ko-moslava?ka ?upanija  ? Karlova?ka ?upanija  ? Vara?dinska ?upanija  ? Koprivni?ko-kri?eva?ka ?upanija  ? Bjelovarsko-bilogorska ?upanija  ? Primorsko-goranska ?upanija  ? Li?ko-senjska ?upanija  ? Viroviti?ko-podravska ?upanija  ? Po?e?ko-slavonska ?upanija  ? Brodsko-posavska ?upanija  ? Zadarska ?upanija  ? Osje?ko-baranjska ?upanija  ? ?ibensko-kninska ?upanija  ? Vukovarsko-srijemska ?upanija  ? Splitsko-dalmatinska ?upanija  ? Istarska ?upanija  ? Dubrova?ko-neretvanska ?upanija  ? Međimurska ?upanija Popis op?ina u Hrvatskoj ? Popis gradova u Hrvatskoj