Po?itelj
Po?itelj Po?itelj na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet	Federacija BiH
?upanija	Hercegova?ko-neretvanska ?upanija
Op?ina/Grad	?apljina
Zemljopisne koordinate	43°08′N 17°44′E  /  43.13°N 17.73°E  / 43.13; 17.73
Stanovni?tvo (2013.)
- ukupno	799
Po?itelj

Po?itelj je naseljeno mjesto u gradu ?apljini , Federacija BiH , BiH . ^[1]

Nalazi se na lijevoj obali rijeke Neretve , na glavnoj cesti od Mostara do Metkovi?a , na sjeveru grada ?apljine. Njegovo povijesno urbano sredi?te potje?e jo? od 14. st. i za?ti?en je nacionalni spomenik BiH . ^[2]

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Popisi 1971. ? 1991. [ uredi | uredi kod ]

Popis 2013. [ uredi | uredi kod ]

Povijest [ uredi | uredi kod ]

U srednjem vijeku je na mjestu Po?itelja bilo administrativno-upravno sredi?te ?upe Dubrava . Kao najzapadnija to?ka ?upe, imalo je va?an strate?ki zna?aj. Pretpostavlja se da je graditelj utvrđenog grada i osniva? prigradskog naselja bio bosanski kralj Tvrtko I. Kotromani? , 1383. godine. ^[4] Srednjovjekovni grad Po?itelj u povijesnim izvorima prvi puta se spominje 19. velja?e 1444. godine, u poveljama kralja Alfonsa V. i Fridriha III. Izgrađen je na strmoj kamenoj litici lijeve obale Neretve i pro?irivan je u nekoliko etapa (srednjovjekovna gradnja i gradnja u doba Osmanskog carstva ) od 16. do 18. st. U razdoblju od 1463. do 1471. godine u Po?itelju je smje?tena ugarska vojska. Ugarsko-hrvatski kralj Matija? Korvin uviđa opasnost od nadolaze?e osmanlijske vojne sile i uz pomo? Hercega Stjepana , gospodara Humske zemlje koja se poslije njega prozva Hercegovinom , te uz materijalnu pomo? Dubrova?ke Republike dodatno utvrđuje Po?itelj. Punih pet godina kr??anski branitelji Po?itelja pru?ali su otpor turskoj sili, ali 19. rujna 1471. godine utvrda je pala i to kao jedno od posljednjih upori?ta ?hercegove zemlje”.

Nakon turske okupacije, Po?itelj se zbog svojega strate?kog zna?aja jo? ja?e utvrđuje i u narednih 450 godina okupacije (sve do 1878. godine) dobiva orijentalni ??tih”. Od 1782. ? 1879. godine bio je sjedi?te kadiluka , a u razdoblju od 1713. ? 1835. godine sjedi?te Po?iteljske kapetanije. ^[5] U ovo vrijeme su vojni sukobi bili preneseni na udaljenija podru?ja i u Po?itelju su izgrađeni zna?ajniji javni objekti: d?amije , mektebi , imareti , medresa , banja , han i sahat-kula . Rijedak spoj orijentalnog Istoka i srednjovjekovnog Zapada u Europi privla?i poglede sviju prolaznika. Kula koja i danas ??uva” uski prolaz pored rijeke Neretve na putu od mora prema unutra?njosti ve? je pet stotina i pedeset godina ?uvar povijesti ovog kraja i ljudi. Nakon ?to su Mle?ani zauzeli i razorili Gabelu 1698. godine, Po?itelj ponovno zadobiva strate?ki zna?aj. Nakon uspostave austrougarske vlasti u BiH 1878. godine , Po?itelj gubi svoj strate?ki zna?aj i naglo propada. U tom razdoblju poru?en je dio zidina kod Donje kapije i otvoren put u Donje polje, a kasnije je poru?en i drugi dio zidina, s malim vratima iza hamama , i pro?iren je put u Gornje polje, ?ime je uni?ten kontinuitet gradskih zidina Po?itelja. Gubljenje strate?ke uloge grada pogoduje o?uvanju autenti?ne urbanisti?ko-arhitektonske aglomeracije tako da se forma grada sa?uvala do dana?njih dana.

Op?ina ?apljina je 1971. godine izradila ?Plan revitalizacije Starog grada Po?itelja”, ?ime je ?itav kompleks Starog grada Po?itelja za?ti?en po Zakonu o prostornom uređenju. Unato? tomu, kompleks je jako stradao tijekom Hrvatsko-bo?nja?kog sukoba 1990-ih. U sije?nju 2003. godine Povijesno gradsko podru?je Po?itelja progla?eno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i od tada traje njegova obnova, koja nije okon?ana do danas. Dana 1. velja?e 2007. godine Povjerenstvo za o?uvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je nominiralo Po?itelj za upis na UNESCO -ov popis mjesta svjetske ba?tine u Europi . ^[6]

Znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Po?iteljska utvrda je izgrađena između 15. i 18. stolje?a, s intervalima kada je gradnja bila obustavljena. Izvorna srednjovjekovna jezgra grada je najstariji ograđeni dio, gdje se dvije faze izgradnje mogu se identificirati: stariji, unutarnji grad ili utvrda ( toranj s malim unutarnjim dvori?tem ? donjon ) s kraja 14. stolje?a, s kasnijim dodacima, izmjenama i poja?anjima iz druge polovine 15. stolje?a. Sude?i prema izgledu najstarijih dijelova utvrde, mo?e se pretpostaviti kako malo mjesto ispod utvrde datira iz ranijeg ili istog razdoblja kao i sama utvrda. Ne?to prije 1698. god. utvrda je znatno pove?ana i utvrđena s ja?im sustavom obrane. Grad je obzidan tako da tvori unutarnji donjon s kvadratnim tornjem, dva bastiona (Mehmed-pa?in i Deliba?in), Dizdareva ku?a, ?itnica, utvrdbena d?amija i ?vodotoranj” (cisternu s ulazom i stubama koje vode do vode), te dva velika i dva mala portala ( kapije ). Tijekom rata u BiH od 1992. ? 96. godine, utvrda nije pretrpjela ozbiljnu ?tetu.

?i?man Ibrahim-pa?ina ili Had?i Alijina d?amija predstavlja jedno od najuspje?nijih osvarenja klasi?nog osmanskog stila jednoprostornih potkupolnih d?amija u BiH. Prema svom natpisu, sagrađena je hid?retske 970. godine (1562. ? 63. godine), a podigao ju je Had?i Alija. ^[7] D?amija zauzima istaknuto mjesto u urbanom tkivu grada i prirodnom okru?ju. Ostale javne zgrade smje?tene uz d?amiju su mektebi, imaret, medresa, hamam, han i sat-kula. D?amija je dignuta u zrak 1993. godine pri ?emu su kupola i minaret sru?eni, a ostatak zgrade bio te?ko o?te?en. Kao dio Programa stalne za?tite Po?itelja, d?amija je sanirana i sada se vratila svojoj izvornoj funkciji.

Iz putopisa Evlije ?elebije mo?e se vidjeti da je ?i?man Ibrahim-pa?ina medresa u Po?itelju nastala prije 1664. godine. Ona pripada u standardnu vrstu manjih vjerskih ?kola, s pet u?ionica i predavaonica du? dvije strane unutarnjeg dvori?ta. U?ionice su natkrivene kupolama, pet malih iznad u?ionica i jedna velika iznad predavaonice. Tijekom rata u BiH medresa je o?te?ena granatiranjem, ali je i ona obnovljena od 2003. god.

Iz putopisa Evlije ?elebije se saznaje da je banja ( hamam ) izgrađena prije 1664. godine, te da su je gradili obrtnici poslani iz Istanbula . Hamam su tipi?ne manje javne kupke . U sklopu Programa trajne za?tite Po?itelja hamam je također obnovljen.

?i?man Ibrahim-pa?in han je izgrađen oko 1665. godine. Spada u prizemne tipove hanova (odmori?te) i izgrađen je oko sredi?njeg podru?ja s konjskim stajama. Malo je pre?ivjelo od izvorne strukture hana: ostaci lu?nih vrata od fino klesanog kamena s dijelovima vanjskih zidova na lijevoj i desnoj strani od ulaza, dijelovi vanjskog zida nasuprot ulazu, te ostaci postolja (za odmor putnika). Objekt je obnovljen 1970. godine za ugostiteljske svrhe.

Budu?i da Evlija ?elebija ne spominje Sahat-kulu , satni toranj, pretpostavlja se da je izgrađen poslije 1664. god. Ona je tipi?na hercegova?ka sat-kula (sli?ne se nalaze u Mostaru i Stocu ), nastala pod utjecajem mediteransko-dalmatinske arhitekture. Ona je kvadratnog presjeka, od kamena, i su?ava se prema vrhu gdje zavr?ava u kamenoj piramidi. ?etiri o?tra lu?na prozora na ?etiri strane stoje iznad otvora za sat pri vrhu tornja.

Ku?a Gavrankapetanovi?a je kompleks od dvije manje i jedne ve?e zgrade (s podjelom na selamluk , tj. prostorom za mu?karce, i haremluk , prostor za ?ene) izgrađen tijekom 16. i 17. stolje?a. To je najve?i i visoko razvijeni primjer stambene arhitekture u Po?itelju. Odlikuje se nizom prozora na zapadnoj fasadi. Ostale odlike su poput ostalih ku?a u po?itelju, pod utjecajem sredozemne i islamske arhitekture. Utjecaj mediteranske arhitekture je u uporabi zabatnih krovova, izra?ene kamene strukture (rustika), i malih, ?iroko odvojenih prozora. Utjecaj orijentalne arhitekture se ogleda u uporabi ?etvoroslivnih krovova, o?trolu?nih prozora u gusto postavljenim nizovima, i rasporedom prostorija s hajatom (?predsobljem”) u prizemlju i otvorenim divanhanom (?dnevnim boravkom”) na prvom katu, te međusobno ograđenim unutarnjim dvori?tem. Do sredine 19. stolje?a ku?a Gavrankapetanovi?a je bila napu?tena i propadala je, zbog ?ega je u cilju o?uvanja i obnove zgrade pokrenut projekt pretvanja u umjetni?ku koloniju 1961. god. To je dovr?eno 1975. god., pri ?emu je sredi?nja zgrada pretvorena u smje?taj za umjetnike.

Kultura [ uredi | uredi kod ]

• poetsko-knji?evna manifestacija Rijek iz kamena ^[8]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Po?itelj (?apljina, BiH)

• http://www.pocitelj.org/   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 14. svibnja 2009. ( Wayback Machine )
• http://www.virtualtourist.com/travel/Europe/Bosnia_and_Herzegovina/Federation_of_Bosnia_and_Herzegovina/Pocitelj-359977/TravelGuide-Pocitelj.html
• http://www.bhtourism.ba/eng/pocitelj.wbsp   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 19. velja?e 2009. ( Wayback Machine )