Petrovac (op?ina u BiH)

Petrovac
	Cesta prema Ribniku Cesta prema Ribniku
Dr?ava	Bosna i Hercegovina
Entitet	Republika Srpska
	Stanovni?tvo (2013.)
- Op?ina	361
	Slu?bena stranica drinic.rs.ba
Zemljovid
	Polo?aj op?ine Petrovac u Bosni i Hercegovini ; Polo?aj op?ine Petrovac u Bosni i Hercegovini

Petrovac je op?ina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u Bosanskoj krajini , a nastala je od manjeg dijela op?ine Bosanski Petrovac , koji je prema Daytonskog sporazumu pripao Republici Srpskoj .

Op?insko je sredi?te naseljeno mjesto Drini? .

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Op?ina Petrovac je smje?tena na sjevernozapadnom dijelu RS. Obuhvata krajnji, isto?ni dio Petrova?kog polja i podru?je planina Klekova?e i Srnetice . Brojni su izvori i potoci.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Stanovni?tvo op?ine Petrovac
godina popisa	2013. ^[1]
Srbi	358 (99,17%)
Hrvati	0
Bo?njaci	0
ostali i nepoznato	3 (0,83%)
ukupno	361

Naseljena mjesta [ uredi | uredi kod ]

Op?inu Petrovac sa?injavaju sljede?a naseljena mjesta: ^[1]

Bravski Vaganac , Bukova?a , Bunara , Drini? , Klenovac i Podsrnetica .

Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu op?ine Bosanski Petrovac koja je u?la u sastav Federacije BiH .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Podru?je op?ine Petrovac je od davnina naseljeno. Na ovom podru?ju postoje arheolo?ka nalazi?ta ("gradina" Stra?benica) ali su istra?ivana samo amaterski (srebrni i nekoliko bakarnih rimskih nov?i?a, kompletan bron?ani nakit za ukra?avanje ?enske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kop?i za toge - fibule). I sada su vidljivi obrisi puta koji je nekada vodio do na vrh ovoga brda.

Za vrijeme 1. svjetskog rata mu?ki stanovnici su bili regrutirani u austrijsko-ugarsku vojsku i borili se na frontovima Srbije i Rusije. Mnogi su promijenili stranu i rat do?ekali u srpskoj vojsci. Za nagradu su dobili zemlju na Kosovu i Metohiji pa je to tada bila prva kolonizacija stanovni?tva petrova?kog podru?ja u Srbiju.

U 2. svjetskom ratu stanovni?tvo je bilo oprijedeljeno za partizanski pokret. Radila je u Drini?u partizanska ?tamparija, u Jasikovcu je bila partizanska bolnica. ^[2] Po?etak oslobođenja donio je jo? jednu seobu u Srbiju.

Iako je na po?etku rada, i po?etkom 20. stolje?a O?trelj bio centar ?ipadovih ?eljeznica, istinska ?eljezni?ka raskrsnica bila je Srnetica, za koju su stanovnici petrova?kog kraja uvijek bili usko vezani.

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Gospodarstvena djelatnost je svedena na ?umsko-gospodarsko dru?tvo ?ume RS, podru?nica Drini? i nekoliko manjih pilana. Turizam je gospodarska grana koja je u Drini?u tek po?inje s razvojem. Potencijali su veoma veliki a pored izgrađenog lova?kog doma i infrastrukture koja prati ovakve objekte u planu je izgradnja motela s ve?im smje?tajnim kapacitetima.

Spomenici i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

U Drini?u je spomenik antifa?isti?kim borcima iz Drugog svjetskog rata, zanimljivog izgleda i interesantne umjetni?ke ideje iz sedamdesetih godina pro?loga stolje?a. Odmah pored ovog zdanja nalazi se i spomen-plo?a ?rtvama fa?isti?kog terora ovoga kraja. Tu je i spomen ku?a poginulim iz rata 1992 - 1995.

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

U Drini?u ima jedna osnovna ?kola.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ ^a ^b 2.2. Stanovni?tvo prema etni?koj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima , popis.gov.ba, preuzeto 22. o?ujka 2020.
↑ Petrovac u NOB, Op?tinski SUBNOR, 1974.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Slu?bene stranice op?ine Petrovac Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 15. svibnja 2020. ( Wayback Machine )

[popis.gov.ba-1] 2.2. Stanovni?tvo prema etni?koj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima , popis.gov.ba, preuzeto 22. o?ujka 2020.

[2] Petrovac u NOB, Op?tinski SUBNOR, 1974.

[1]

[2]