Paul Cezanne
(
Aix-en-Provence
,
19. sije?nja
1839.
? Aix-en-Provence,
22. listopada
1906.
),
francuski
slikar
?ije djelo predstavlja sponu
impresionizma
s kraja 19. stolje?a i
kubizma
po?etkom 20. stolje?a. Jedna od najzna?ajnijih osoba
francuskog
i europskog slikarstva, s presudnim utjecajem na njegov daljnji razvoj. Povjesni?ari umjetnosti ga svrstavaju u
postimpresionizam
, zajedno s
Van Goghom
i
Gauguinom
. ?esto je nazivan ocem modernoga slikarstva ili praocem nove umjetnosti. On je prvi koji je svojim djelima artikulirao pojam 'nedovr?enosti', tj. cilj vidi u procesu stvaranja, ne finaliziranju - odjeci ?ega su prepoznatljivi danas u
happeningu
(hr. događaj, zbivanje) i sl. Cezanne je upozoravao da cilj slike nije reproduciranje viđene stvarnosti, ve? stvaranje nove stvarnosti.
[
nedostaje izvor
]
Na
Mrtvoj prirodi sa zavjesom
(1895.) Cezanne stvara nejasnu lebde?u kompoziciju ?vrstih geometrijski oblikovanih predmeta.
Ko?ara s jabukama
,
1893.
, ulje na platnu, Umjenti?ki institut
Chicago
Rodio se na jugu Francuske u bogatoj obitelji, kao izvanbra?no dijete prodava?a ?e?ira i k?erke jednog obrtnika. Pohađao je osnovnu ?kolu Sv. Josipa, no na njega najvi?e utjecaja ima sna?na osobnost njegova oca, koji je u međuvremenu postao uspje?an bankar. Od 1852. godine studira na gimnaziji, a u internatu se sprijateljio s
Emilom Zolom
koji ?e postati jedan od njegovih najve?ih prijatelja i s kojim ?e kasnije razmijenjivati pisma o umjetnosti. Studirao je pravo i radio u o?evoj
banci
, ali ne prestaje pohađati ?kolu crtanja.
Na studiju u
Parizu
upoznaje
Pissarroa
i neuspje?no poku?ava izlagati na Pari?kom salonu. S impresionistima se susre?e na ?Salonu neovisnih” s kojima prvi put izla?e 1863. godine. Slu?beni salon i dalje ne prima njegove slike. Godine 1874. i 1877. izla?e na izlo?bama impresionista ali su njegova djela neshva?ena i postaju izvor podsmjeha kriti?ara. Cezanne se povla?i i distancira od svojih prijatelja i odlazi ku?i u Aix-en-Provence. God. 1886., njegov otac se kona?no ?eni njegovom majkom i nakon toga odmah umire, a Cezanne i njegove sestre se obogate.
Cezanne je sve vi?e usamljen i dalje ?ivi samo za svoju umjetnost. God. 1895., trgovac i skuplja? slika
Ambroise Voilard
organizira Cezannu prvu samostalnu izlo?bu.
Nakon smrti majke 1897., kupuje atelijer u Aix-en-Provence i ?ivi u njemu sam sa slu?kinjom, jer izolaciju smatra za uvjet uspje?nosti. Od 1900. god. ne napu?ta atelijer i u to vrijeme kona?no postaje poznat. Dana 15. kolovoza 1906. godine, slikaju?i u prirodi Cezanne naglo pada u nesvijest nakon ?ega le?i nekoliko sati na jakom pljusku. Kad ga nalaze njegovo stanje je jako ozbiljno i poslije osam dana umire u svojoj 67. godini ?ivota od upale plu?a. God. 1907., njegova djela ostvaruju veliki uspjeh i iznimno utje?u na pojavu
kubizma
.
U ranoj fazi je pod utjecajima
baroka
i
romantizma
, a kasnije
Maneta
i
impresionizma
.
Te?e?i sintezi oblika i tonova, oblik je sveo na prvotne plo?nine koje svojim odnosima i tonskim skalama ostvaruju prostorni raspon i volumen oblika. Pri tom se dr?ao vlastite premise da je u
prirodi
sve oblikovano prema
geometrijskim
likovima
kugle
,
valjka
i
sto?ca
i da ju je stoga jedino tako mogu?e objektivno prikazati.
Pod utjecajem Monetova impresionizma dolazi do spozanje da je bit
slikarstva
u ostvarivanju plasti?ne egzistencije objekta, pa modificiraju?i impresionizam nalazi nove metode likovnog izraza.
≫Umjetnost posjeduje sklad koji je ravan onomu u prirodi.≪
(
Joachim Gasquet,
Cezanne, - a Memoir with Conversations
, Thames and Hudson, London, 1991., str. 150.
)
Ostavio je golem opus u
crte?u
,
akvarelu
i ulju, a naj?e??e teme su
pejza?i
, mrtve prirode i
portreti
. Ostaviv?i opus od 1634 djela, od toga 805 slika, mo?e se re?i da, osim
nadrealista
, nema u prvoj polovici 19. stolje?a nijednoga slikara koji nije neki du?nik tom samotniku iz Aixa.
Sezanizam ili Cezanneov na?in rje?avanja konstrukcije oblika i prostora dobio je ime po
francuskom
slikaru
Paulu Cezanneu
.
U hrvatskom slikarstvu nije nai?ao na ?iroku pravovremenu recepciju i potpuna shva?anja, ali se, kao svje?e i poricajno iskustvo, pojavio na izlo?bama
Proljetnog salona
između
1919.
i
1921.
godine. Golem zna?aj za tada ostvarene sezanisti?ne priklone ima slikarstvo
Miroslava Kraljevi?a
, koji je u ovu sredinu prenio po?etne impulse
ekspresionizma
, ali i na osoban na?in usvojen Cezanneov princip.