Patrijarh (kr??anstvo)

Patrijarh (od starogr?kog : πατ?ρ ?ρχων, pater archon , ?poglavar”, doslovno: otac-vođa ) visoka je crkvena titula koju nose biskupi nekih kr??anskih Crkava koje prihva?aju apostolsko naslijeđe, posebno u Pravoslavnoj i Katoli?koj crkvi .

Ured, Dijeceza i grupa biskupija pod vla??u patrijarha zove se Patrijarhija .

Patrijarsi kr??anskih crkava [ uredi | uredi kod ]

Pravoslavna Crkva [ uredi | uredi kod ]

U Pravoslavnim i Isto?nim pravoslavnim Crkvama titula patrijarh ujedno ozna?ava poglavara autokefalne Crkve , dakle Crkve koja ima vlastitog poglavara. Među pravoslavnim patrijarsima Carigradski Ekumenski Patrijarh ima po tradiciji posebno mjesto, ?to se ogleda i u njegovom nazivu Ekumenski Patrijarh dakle ?patrijarh zajednice” ( gr?ki : oikomene , ??ivjeti zajedno”). Tako postoje patrijarsi crkava koje su u zajedni?tvu s Kostantinopolisom :

Ekumenski carigradski patrijarh , poglavar Gr?ke pravoslavne Crkve ;
Patrijarh Moskve i Rusije , poglavar Ruske pravoslavne Crkve ;
Patrijarh srpski , poglavar Srpske pravoslavne Crkve ;
Jeruzalemski patrijarh , poglavar Gr?ke pravoslavne Crkve iz Jeruzalema ;
Aleksandrijska patrijar?ija cijele Afrike , poglavar Gr?ke pravoslavna Crkva iz Aleksandrije
Patrijarh Rumunjske , poglavar Rumunjske pravoslavne Crkve ;
Patrijarh Bugarske , poglavar Bugarske pravoslavne Crkve ;
Patrijarh Gruzije , poglavar Gruzijske pravoslavne Crkve .

Ali isto tako postoje i patrijarsi crkava koje nisu su zajedni?tvu s Konstatinopolisom :

Moskovski patrijarh , poglavar Ruske staropravoslavne crkve ;
Kijevski Patrijarh , poglavar Ukrajinske pravoslavne crkve ? Kijevske patrijar?ije;
Patrijarh Kijeva , poglavar Ukrajinske autokefalne pravoslavne crkve.

Katoli?ka Crkva [ uredi | uredi kod ]

Gregorij III. Laham , melkitski patrijarh Antiohije

Kod katolika patrijarh je podlo?an papi kao biskupu Rima i kao Kristovu namjesniku a i kao poglavaru kongregacije . Od crkava koje priznaju papin primat, i dijele zajedni?tvo s Rimom, Katoli?ka crkva priznaje niz kr??anskih crkava s vlastitim liturgijskim obredima i po?tuje njihovu autonomnost (sui iuris), kao i to da imaju vlastitog patrijarha.

Papa Benedikt XVI. prestao je koristiti naslov Patrijarh Zapada , no unutar katoli?ke Crkve jo? uvijek postoje patrijarsi, ?ija je titula danas samo po?asna i nema nikakvo drugo zna?enje.

Tako imamo:

Papa , Patrijarh i poglavar Katoli?ke Crkve , pod kojim su:
- Latinski Patrijarh Jeruzalema ,
- Patrijarh Lisabona ,
- Patrijarh Venecije ,
- Patrijarh Isto?ne Indije (i po?asno Nadbiskupija Goa i Damao ),
- Patrijarhija Zapadne Indije (upra?njena od 1963. ),
- vi?e ne postoje:
  - Patrijarh Grada (ukinut 1451. ),
  - Patrijarh Akvileje (ukinut 1751. ),
  - Latinski Patrijarh Aleksanrije (ukinut 1964. ),
  - Latinski Patrijarh Konstatinopolisa (ukinut 1964. ),
  - Latinski Patrijarh Antiohije (ukinut 1964. );
Melkitski Patrijarh Antiohije , glavar Melkitske grkokatoli?ke Crkve ;
Patrijarh Antiohije i Sirije , glavar Sirske katoli?ke Crkve ;
Maronitski Patrijarh Antiohije i cijelog Istoka , glavar Maronitske Crkve ;
Aleksandrijski Koptski Patrijarh , glavar Koptske katoli?ke Crkve i Etiopske katoli?ke Crkve ;
Armenski Patrijarh Cilicije , glavar Armenske katoli?ke Crkve ;
Patrijar?ija Babilona i Kaldeje , glavar Kaldejske katoli?ke Crkve .

Grb katoli?kog patrijarha je isti kao kardinalski , ima petnaest ?vorova sa svake strane, a razlikuje se od kardinalskog po zelenoj boji umjesto crvene.

Papa Franjo je u sklopu vatikanskog godi?njaka 2024. godine ponovno po?eo upotrebljavati titulu ?patrijarh Zapada” kao titulu koju sam papa obna?a. To predstavlja zna?ajnu promjenu u odnosu na udaljavanje od te titule Franjinog prethodnika Benedikta XVI . Vatikan jo? nije dao konkretno obja?njenje za?to se pojam "patrijarh Zapada" vra?a u upotrebu, ali nagađa se da je to mali iskorak prema dugotrajnom ujedinjenju Katoli?ke Crkve i Pravoslavnih Crkava. ^[1]

Povijest patrijarhalne funkcije [ uredi | uredi kod ]

Prva uporaba pojma patrijarh, zabilje?ena je u 4. st. u pismu bizantskog cara Teodozija II. upu?enom papi Lavu I. u kojem ga on naziva Patrijarh Zapada . Ali u tom vremenu je to samo po?asna titula, koja se mo?e dati svakom biskupu. sv. Grgur Nazijanski ka?e, "vi?i biskupi, odnosno patrijarsi".

Postupno na prijelazu iz 8. st. u 9. stolje?a ? patrijarh postaje i slu?beni naziv, koristi se za ozna?avanje razine hijerarhije, da se radi o glavnom biskupu koji predsjedava mitropolitima , i podlije?e samo prvom patrijarhu u Rimu.

Isprva su priznavana samo tri patrijarha: Rimski , Aleksandrijski i Antiohijski . Rimski kao nasljednik Svetog Petra imao je prvo mjesto, on ne samo da je bio biskup , nego i mitropolit primas i patrijarh. Prije Prvog nicejskog sabora ( 325. ) dvije isto?ne biskupije; Aleksandrija i Antiohija , imale su patrijarhalne ovlasti upravljaju?i ogromnim teritorijem. Biskup Aleksandrije postao je glavar svih mitropolija i biskupija Egipta , biskup Antiohije imao je sli?nu ulogu u Siriji koja se ?irila na Malu Aziju , Gr?ku i ostatak Istoka.

Kada su hodo?asnici po?eli masovnije pohoditi sveti grad Jeruzalem , polo?aj biskupa Jeruzalema, po?eo se dr?ati zna?ajnim, od slu?benog (a on je bio sufraganski pomo?ni biskup Cezareje ). Prvi nicejski sabor dodijelio je biskupiji Jeruzalem samo po?asni primat, ne diraju?i u prava metropolita Cezareje. Jeruzalemska biskupija je kona?no uspjela ( 420. ? 458. ), nakon mnogih polemika, ishoditi promjenu po?asnog naslova patrijarha za stvarna prava, kad je Kalcedonski sabor ( 451. ) izdvojio teritorij Palestine i Arabiju ( Sinaj ) iz Antiohije i osnovao Patrijar?iju Jeruzalem.

Najve?a novina, koja je napravila puno prijepora, bilo je uzdizanje Konstatinopolisa na razinu Patrijarhije.

Nakon ?to je car Konstantin Veliki proglasio Byzantium Novim Rimom , njegov biskup, dotad skromni sufragantski biskup Herakleje , mislio da ?e biti na drugom mjestu, ako ne i jednak rimskom biskupu. Stolje?ima su pape bio protiv tih ambicija, ne toliko da brane svoj primat , ve? da o?uvaju izvorni crkveni poredak. Prvi carigradski sabor odr?an 381. zaklju?io je "da ?e Patrijarh Konstatinopolisa imati ?ast prvenstva, nakon Biskupa Rima, jer je Kostantinopolis postao Novi Rim". Pape ; Damaz I. (nije ni pozvan na sabor) i Grgur Veliki odbili su potvrditi taj kanon . Ipak je ugled Kostantinopolisa rastao uz pomo? cara. Kalcedonski sabor potvrdio je Konstantinopolis kao sjedi?te patrijarha koji je nadle?an za Malu Aziju i Trakiju , i potvrdio njegovo drugo mjesto uz Rim. Papa Lav I. ( 440. ? 461. ) odbio je priznati taj kanon , koji je odobren bez njegovih predstavnika.