Patnja ili ?ire bol iskustvo je nelagode i odbojnosti povezano s percepcijom prijetnje ili ?tete kod pojedinca . ^[1] Patnja je osnovni element koji ?ini negativni raspon ?uvstvenih pojava. Suprotno od patnje je zadovoljstvo ili sre?a .

Patnja se ?esto kategorizira kao fizi?ka ili mentalna. Mo?e do?i u raznim stupnjevima intenziteta , od blage do nepodno?ljive. ?imbenici trajanja i u?estalosti pojavljivanja obi?no se kombiniraju s faktorom intenziteta. Stavovi prema patnji mogu se jako razlikovati, kod pojedinca koji pati ili kod drugih ljudi, ovisno o tome da li je patnja mogu?e izbje?i ili je neizbje?na, korisna ili beskorisna, zaslu?ena ili nezaslu?ena.

Patnja se pojavljuje u ?ivotima ?ivih bi?a na brojne na?ine, ?esto dramati?no. Kao rezultat toga, mnoga podru?ja ljudske djelatnosti suo?avaju se s nekim oblikom patnje. Ti aspekti mogu uklju?ivati: ??prirodu patnje, njezin proces, njezino podrijetlo i uzroke, povezana osobna, dru?tvena i kulturna pona?anja, ^[2] i njezino lije?enje.

Patnja i zadovoljstvo su negativni i pozitivni osje?aji , koje psiholozi ?esto identificiraju kao temeljne za na?e emocionalne ?ivote. Evolucijska uloga tjelesne i mentalne patnje, kroz prirodnu selekciju , je primordijalna: ona upozorava na prijetnje, motivira suo?avanje ( borba ili bijeg ) i poja?ava negativno određena pona?anja ( kazna , odbojnost ). Unato? svojoj po?etnoj razornoj prirodi , patnja pridonosi organizaciji zna?enja u svijetu i psihi pojedinca. Zauzvrat, zna?enje određuje kako pojedinci ili dru?tva percipiraju patnju i nose se s njom.

Izvori [ uredi | uredi kod ]