Papua Nova Gvineja
ili
Papuanska Nova Gvineja
(slu?beno
Papua Nova Gvineja
)
↓
n1
je dr?ava u
Oceaniji
. Zauzima isto?nu polovicu otoka
Nova Gvineja
, te otoke Bismarckovog Arhipelaga (Nova Britanija i Nova Irska) i sjevernih Solomona (Bougainville) s mno?tvom manjih oto?i?a. Grani?i na zapadu s
indonezijskom
pokrajinom
Irian Jaya
. Papua Nova Gvineja je ?lanica
Commonwealtha
i britanski kralj formalni je vladar dr?ave.
Reljef je izuzetno raznolik. Uz ju?nu obalu Nove Gvineje nalaze se nizine koje ponegdje prelaze u velika mo?varna podru?ja. Planine sredi?njega lanca tipa, koji se pru?a u smjeru istok-zapad visinom prelaze 4000 m (najvi?i vrh Mount Wilhelm, 4509 m). Sjeverna obala je strmija i manje pristupa?na od ju?ne, s izuzetkom doline rijeke Sepik. Otoci Bismarckovog arhipelaga i sjevernih Solomona vulkanskog su podrijetla, s puno plodne zemlje. Velik dio povr?ine Papue Nove Gvineje do visine od oko 1000 m prekriven je slabo pristupa?nim tropskim ki?nim ?umama.
Papua Nova Gvineja sastoji se od 18 provincija, autonomne regije Bougainville i nacionalnog distrikta glavnog grada (National Capital District).
Pretpostavlja se da su prvi naseljenici stigli na otoke prije oko 60.000 godina iz jugoisto?ne Azije. Arheolo?ki ostaci otkrivaju tragove intenzivne poljoprivrede stare oko 7000 godina, a ljudske intervencije u okoli? osobito su vidljive u dolinama u sredi?njem gorju.
?panjolci
i
Portugalci
doprli su do otoka u prvoj polovici 16. stolje?a i dali im imena
Papua
po malajskoj rije?i za osobitu kosu Melane?ana i
Nova Gvineja
smatraju?i domoroce sli?nima stanovnicima afri?ke Gvineje. Otoci su detaljnije istra?eni i kolonizirani tek potkraj 19. stolje?a, kad je ju?nu polovicu dana?nje Papue Nove Gvineje zauzela
Velika Britanija
, a sjevernu
Njema?ka
.
Tijekom
prvog svjetskog rata
Australija, kojoj je 1902. preneseno upravljanje Britanskom Novom Gvinejom zauzela je i njema?ku koloniju, ali ih nije formalno ujedinila sve do 1946. Europljani su prvi put stupili u neke dijelove unutra?njosti Nove Gvineje tek u 30-im godinama 20. stolje?a, otkriv?i brojne nove etni?ke i jezi?ne skupine.
Nakon progla?enja neovisnosti
1975.
u zemlji je vladala politi?ka nestabilnost s ?estim izmjenama vlada. Od 1989. do 1998. trajao je gerilski rat za otcjepljenje otoka Bougainville na kojem se nalaze zna?ajna nalazi?ta zlata; u njemu je poginulo oko 20.000 ljudi.
Od
23. studenog
do
7. prosinca
2019.
godine odr?an je referendum o neovisnosti
Bougainvillea
od Papuanske Nove Gvineje. Slu?beni ishodi su objavljeni
11. prosinca
. Na referendumu je, od 206 731 registriranih bira?a, bira?ko pravo iskoristilo njih 181 067. Od njih je za ve?u autonomiju unutar Papuanske Nove Gvineje glas dalo 3 043 ljudi (1.69%). Bilo je 1 096 neva?e?ih listi?a. Golema ve?ina bira?a, njih 176 928 (98.31%), glasovalo je za punu neovisnost Bougainvillea.
[1]
[2]
Papua Nova Gvineja jedna je od etni?ki i jezi?no najheterogenijih zemalja svijeta. Stanovni?tvo se mo?e podijeliti u dvije glavne grupe: Papuance, koji ?ine ne?to vi?e od 80% i Melanezijce, kojih ima ne?to manje od 20%. U zemlji se govori vi?e od 700 jezika, a slu?beni
tok pisin
i
hiri motu
slu?e kao
lingua franca
, jezici međusobnog sporazumijevanja razli?itih grupa. Ve?ina stanovnika su
protestanti
, ima i dosta
katolika
, ali ra?irene su i domoroda?ke religije, a mnogi kr??ani su zadr?ali elemente prija?njih religija.
Vidi
Etni?ke grupe Papue Nove Gvineje
U Papui Novoj Gvineji popisan je 841 individualni jezik, od ?ega 830 ?ivih i 11 bez ijednog poznatog govornika
[3]
Ve?ina stanovni?tva ?ivi od poljoprivrede. Glavni izvozni proizvodi su
nafta
,
zlato
i
bakar
.
BDP
je u 2004. bio 2200
USD
po stanovniku, mjereno po PPP-u.
- ↑
n1
Neko? je puni slu?beni naziv bio: Nezavisna Dr?ava Papua Nova Gvineja.