Palestinska Samouprava
je arapska politi?ka samouprava koja obuhva?a podru?je
Pojasa Gaze
i
Zapadne Obale
na podru?ju povijesne regije
Palestine
na
Bliskom Istoku
. Grani?i s
Izraelom
na zapadu, sjeveru i jugu te
Egiptom
na jugu (Pojas Gaze) i
Jordanom
na istoku (Zapadna Obala).
Predsjedni?kim dekretom od
5. sije?nja
2013.
,
[1]
Samouprava je preimenovanu u
Dr?avu Palestinu
, međutim, kao takva ima ograni?eno međunarodno priznanje.
Hrvatska
ju ne priznaje kao takvu, dok ju je
Bosna i Hercegovina
priznala, a od susjednih zemalja Hrvatske i BiH,
Crna Gora
,
Mađarska
i
Srbija
priznaju Palestinu kao dr?avu, dok
Slovenija
ne priznaje.
Palestinska Samouprava sastoji se od vi?e enklava međusobno razdvojenih
izraelskim
podru?jem, odnosno izraelskim vojnim poligonima, kako u
Pojasu Gaze
, tako i na
Zapadnoj Obali
.
Pojas Gaze
, osim s Izraelom, grani?i s
Egiptom
i
Sredozemnim morem
. Naziv
Zapadna Obala
odnosi se na zapadnu obalu rijeke
Jordana
. To podru?je grani?i s jedne strane s Izraelom, a s druge s
Jordanom
. Međutim, nadzor granice s Jordanom ima Izrael, a Samouprava pola?e pravo na nadzor te granice kao granice svog podru?ja.
Po podacima iz CIA - Fact Book
Gaza
je 2005. imala 1 376 289, a
Zapadna Obala
2 385 615 stanovnika. Zajedno su dakle imali 3 761 904 stanovnika. S obzirom na to da je povr?ina Gaze samo 363 km
2
a Zapadne Obale 5 878 km
2
gusto?a naseljenosti je jako velika. U Zapadnoj Obali je iznosila visokih 400 stanovnika/km
2
, a u Gazi ?ak 3 800 stanovnika/km
2
.
Gospodarstvo i promet
[
uredi
|
uredi kod
]
Razvoj gospodarstva kao i prometa jako je ograni?en ?injenicom da su palestinska podru?ja prostorno razdvojena. U
Gazi
postoje zra?na i pomorska luka. Podru?ja su međusobno povezana cestama koje redovno prekidaju kontrolne to?ke Izraelske vojske.
Najve?i donator Palestinaca su u proteklih 10 godina bili
Ujedinjeni narodi
s dvije milijarde
eura
.
- Za povijest ovog podru?ja prije 1948. vidi
Povijest Izraela i Palestine
Palestinska Samouprava nalazi se na podru?ju nad kojim je mandat upravljanja imala Velika Britanija. Jordan je 1948. zauzeo dana?nju tzv.
Zapadnu Obalu
, uz rijeku Jordan, a Egipat
Pojas Gaze
, na Sredozemlju. Nakon arapske agresije na Izrael u
?estodnevnog rata
1967. Zapadnu Obalu su kao i Pojas Gaze zauzele izraelske vojne snage, koje danas dr?e pod vojnom okupacijom Zapadnu Obalu, kako jo? nije postignut trajni mirovni sporazum.
Pojas Gaze su izraelske snage napustile 2005., od kada to podru?je kontrolira militantni islamisti?ki pokret
Hamas
. Dok je vojna okupacija Izraela Zapadne Obale legitimna prema međunarodnom pravu, problem predstavljaju izraelska naselja na Zapadnoj Obali koja su protivna
?enevskim konvencijama
. Prepreka miru su i stalne teroristi?ke operacije koje izvode palestinski militantni, ali i raketiranja izraelskih podru?ja.
Put prema priznanju dr?ave
[
uredi
|
uredi kod
]
Vidi također:
Uspostava i povijest Dr?ave Izrael
,
Bliskoisto?ni sukob
.
Karta Zapadne Obale i Pojasa Gaze, teritorija koji ?ine Palestinsku Samoupravu (stanje iz 2011.)
Palestinska Samouprava nema stvarni suverenitet. Dr?avne strukture djelomi?no nedostaju ili nisu do kraja ustrojene (npr. nemaju svoju vojsku). Velike dijelove palestinskih podru?ja nadziru izraelske snage. Ipak, Palestinska Samouprava ima svoju policiju.
Od 1974.
Palestinska oslobodila?ka organizacija
, ali ne Samouprava, ima status promatra?a pri
Ujedinjenim narodima
(odlukom Glavne skup?tine UN-a 3237). Od sredine 1998. palestinski predstavnik ima pravo sudjelovanja u raspravama u UN-u.
Palestinska Samouprava je jedan od osniva?a
Islamske konferencije
i priznata je kao slu?bena zemlja ?lanica. Osim toga zemlja je i ?lanica
Arapske lige
.
Jaser Arafat
je 14. studenog 1988. u
Al?iru
proglasio Dr?avu Palestinu, koju je odmah priznalo oko 100 dr?ava, među ostalim sve dr?ave
Isto?nog bloka
kao i dr?ave ?lanice
Pokreta nesvrstanih
.
Sporazumom iz Osla
postignuta je dana?nja samouprava. Koji ?e dio
Zapadne Obale
, uz one dijelove kojima ve? sad upravljaju, pripasti budu?oj palestinskoj dr?avi klju?no je pitanje cijeloga
bliskoisto?nog sukoba
. Arapi zahtijevaju cijelo podru?je
Zapadne Obale
kao i
Isto?ni Jeruzalem
uz
Pojas Gaze
.
Politika Palestinske Samouprave usmjerena je postizanju vlastite, neovisne dr?ave za palestinske Arape. Razli?ite palestinske skupine imaju, u odnosu na podru?je zahtijevane dr?ave, razli?ite ciljeve. Palestinska oslobodila?ka organizacija se nada dr?avi koja ?e se sastojati od cijele
Zapadne Obale
i
Pojasa Gaze
s
Jeruzalemom
kao glavnim gradom, dok
Hamas
zahtijeva ?itavo podru?je dr?ave
Izraela
.
- ↑
Leksikografski zavod Miroslav Krle?a, 2021.
Palestina
. Hrvatska enciklopedija, mre?no izdanje
. Pristupljeno 13. svibnja 2021.
| Organizacija islamske suradnje
|
|---|
| | | | Zemlje s promatra?kim statusom
| | | | Muslimanske organizacije s promatra?kim statusom
| | | | Međunarodne organizacije s promatra?kim statusom
| |
|