Pacta conventa ( lat. dogovoreni sporazumi ; zvana jo? i Qualiter , prema prvoj rije?i) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva. Takve sporazume sklapalo je i ostalo europsko plemstvo sa svojim kraljevima. Međutim, iako je sporna autenti?nost i vrijeme nastanka tog sporazuma, o ?emu polemika traje od sredine 19. stolje?a , vjerojatnost je da je doista postojao dokument koji je regulirao prava i obaveze između kralja i plemstva.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Najstariji nađeni rukopis ugovora potje?e iz 14. stolje?a i nalazi se na kraju Trogirskog rukopisa djela Historia Salonitana Tome Arhiđakona , ^[1] ali kao poseban dodatak umetnut nakon kroni?areve smrti. Rukopis se sada nalazi u Narodnom muzeju u Budimpe?ti . ^[2]

Naziv Qualiter je po po?etku dokumenta:

Qualiter et cum quo pacto dederunt se Chroates regi Hungariae

" Kako i kojim sporazumom su se predali Hrvati kralju Ugarske "

Spis je objavio Trogiranin Ivan Lu?i? u svom velikom djelu De regno Croatiae et Dalmatiae libri sex ( ?est knjiga o kraljevstvu Hrvatske i Dalmacije ) iz 1666. godine. ^[1]

Prvi hrvatski politi?ar koji se pozvao na Pacta conventa bio je Nikola ?krlec Lomni?ki , zagreba?ki veliki ?upan i raniji protonotar kraljevstva, na po?unskom saboru 1790. / 1791. godine. Vjerodostojnost sporazuma jo? nekoliko desetlje?a nije bila dovedena pod znak sumnje od strane mađarskih povjesni?ara, npr. Gyorgy Fejer ga je 1829. uvrstio u svoj diplomati?ki zbornik i datirao 1096. godinom. ^[3] Međutim, godine 1844. je mađarski povjesni?ar Istvan Horvath pokrenuo pitanje autenti?nosti i tvrdio da je Mađarska osvojila Hrvatsku silom. Politi?ki motivirano sporenje hrvatskih i mađarskih povjesni?ara nastavilo se do 1918. ^[4] Isticano je i da nije rije? o međudr?avnom ugovoru, ve? o jednostavnoj bilje?ci ( Ferdo ?i?i? , Milan ?ufflay , Isidor Kr?njavi ).

Dana?nji argumenti za osporavanje su:

• Pacta Conventa je pisana tri stolje?a kasnije kori?tenim vokabularom, dakle ona potje?e iz 14. stolje?a ;
• dokument ima genealo?ke neto?nosti. Koloman se navodi kao sin kralja Ladislava, a zapravo je bio njegov ne?ak. Da je dokument autenti?an, vjerojatno bi se navelo Kolomanovo to?no srodstvo s prethodnim vladarem.
• u mađarskim izvorima nema spomena o tom dokumentu, ?to dodatno ukazuje na ?injenicu da je spomenuti izvor falsifikat.

Poznata hrvatska povjesni?arka Nada Klai? je o ovome obavijestila stru?ne krugove, a u svojoj je knjizi naglasila da je tu bila rije? o uobi?ajenom razvitku kroz koji su prolazile sve tada?nje mlade dr?ave. ^[5] Ipak, op?e je uvjerenje suvremenih povjesni?ara da je barem usmeni dogovor Kolomana s hrvatskim plemstvom postojao, o ?emu svjedo?i:

• zasebno krunjenje kraljeva za Hrvatsku,
• nastavak sazivanja hrvatsko-dalmatinskih i slavonskih sabora,
• odr?avanje banske slu?be
• privilegije dalmatinskim komunama ( Trogir ).

Neven Budak pi?e: ≫ Ugovor između njega (Kolomana) i predstavnika dvanaest hrvatskih plemena u obliku u kojemu je dospio do nas svakako nije autenti?an, ali je gotovo sigurno da je do nekog ugovora među njima moralo do?i .≪ ^[6]

Kao dokaz o postojanju dogovora, Nikola Jak?i? navodi nalaz ostave s 2000 Kolomanovih srebrnjaka u selu Lepuri u ?iroj okolici Benkovca , na lokaciji uz srednjovjekovnu cestu Via magna koja je vodila od Zadra u unutra?njost preko Knina . U istom mjestu pronađen je crkveni kompleks iz vremena kneza Branimira , a topografskom analizom podataka iz nekoliko dokumenata Jak?i? pokazuje da se radi o srednjovjekovnom selu Podgrađe u kojem je u 14. i 15. stolje?u bilo sjedi?te sudbenog stola. Smatra da je Podgrađe bilo mjesto saborovanja i ranije, pa da je upravo na tom mjestu do?lo do sklapanja sporazuma kralja Kolomana s dvanaest hrvatskih rodova u zaleđu najva?nijeg dalmatinskog grada. Trag sporazuma bi po Jak?i?u bila velika ostava novca iz Kolomanovog vremena. ^[7]

Ivo Goldstein dolazak Arpadovi?a u Hrvatsku promatra kao normalnu srednjovjekovnu pojavu, uobi?ajenu i nimalo katastrofalnu. Osim toga, on podsje?a na to da je za vladavine Arpadovi?a dr?ava de facto djelovala prije kao neka vrsta personalne unije negoli kao jedinstvena dr?ava. ^[1]

Sporazum [ uredi | uredi kod ]

Od god. 1102. Hrvatska i Ugarska su imale istoga vladara, ali kao dvije zasebne kraljevine. U Biogradu na Moru prigodom krunidbe, Koloman je obe?ao sva javna i dr?avna prava Kraljevini Hrvatskoj, te je priznao hrvatskim velika?ima jo? neka povlastice. Hrvati su pak priznali Kolomana za hrvatsko-dalmatinskog kralja i obvezali su se da ?e ga pomagati u ratu, i to o svom tro?ku do Drave , a preko Drave o njegovom tro?ku.

Sva vladarska prava Kraljevine Hrvatske pre?la su na Kolomana i njegove nasljednike, pa su tako oni imali pravo na:

• imenovanje bana ,
• izdavanje privilegija i darovnica,
• potvrda na saboru izglasanih zakona,
• skupljanje poreza i carina,
• u?ivanje "kraljevske zemlje" ( lat. terra regalis ) izumrle hrvatske narodne dinastije,
• vrhovno zapovjedni?tvo nad hrvatskom vojskom i
• određivanje vanjske politike.

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Pacta conventa (1102.)

• Stanko, Andri? . 2001. Potonuli svijet: rasprave o slavonskom i srijemskom srednjovjekovlju . Hrvatski institut za povijest: Podru?nica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema. Slavonski Brod. ISBN   953-6659-10-7
• Budak, Neven . 1994. Prva stolje?a Hrvatske . Hrvatska sveu?ili?na naklada. Zagreb. ISBN   953-169-032-4 CS1 odr?avanje: parametar ref identi?an predodređenom ( link )
• Goldstein, Ivo . 1995. Hrvatski rani srednji vijek . Novi Liber. Zagreb. ISBN   953-6045-02-8
• Hercigonja, Eduard . 2006. Tropismena i trojezi?na kultura hrvatskoga srednjovjekovlja . Matica Hrvatska . Zagreb. ISBN   953-150-766-X CS1 odr?avanje: parametar ref identi?an predodređenom ( link )
• Jak?i?, Nikola, "Materijalni odrazi Kolomanove vojne u Sjevernoj Dalmaciji", Povijesni prilozi 17 (1998), str. 269?286.
• Klai?, Nada . 1971. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku . ?kolska knjiga . Zagreb. CS1 odr?avanje: parametar ref identi?an predodređenom ( link )
• Hrvatska op?a enciklopedija (sv. 8), LZMK, Zagreb, 2006. ISBN 953-6036-38-X