Oscar Wilde
|
|
|
Puno ime
|
Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde
|
Rođenje
|
16. listopada 1854.
|
Smrt
|
30. studenoga 1900.
|
Portal o ?ivotopisima
|
Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde
(
Dublin
,
16. listopada
1854.
?
Pariz
,
30. studenoga
1900.
) bio je
irski
pisac poznat po o?troumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je zavr?io u zatvoru.
Pohađao je "
Trinity College
" u Dublinu od
1871.
-
1874.
godine. Dobio je stipendiju za "Magdalen College" u
Oxfordu
koji je po?eo pohađati
1875.
godine. Najve?i utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su:
Svinbern
, Walter Peter i
John Raskin
. Pohađaju?i Oxford, zbog svog ekscentri?nog pona?anja imao je problema s profesorima. Tijekom
1875.
i
1876.
godine Wilde objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. Zbog smrti oca 1876. godine vra?a se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a
1878.
godine dobiva "Nagradu za englesku knji?evnost". Uskoro napu?ta Oxford i odlazi u
London
gdje polako stje?e popularnost među knji?evnicima. Stekav?i popularnost kao knji?evnik, 1882. godine odlazi u
Ameriku
. Poslije povratka iz Amerike, nekoliko je mjeseci ?ivio u
Parizu
.
1884.
godine ?eni se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame.
1890.
godine objavio je svoje naj?uvenije djelo, roman "
Slika Doriana Graya
". U to je vrijeme Wilde do?ivio najve?u slavu. No, u ljeto
1891.
godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholi?ar, a njegova slava po?inje polako blijediti.
1895.
godine osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog "nakaznog pona?anja". Poslije povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napu?ten od svih umire
30. studenog
1900.
godine.
Stogodi?njica smrti slavnog pisca bila je obilje?ena istovremeno u
Parizu
,
Londonu
i
Dublinu
. Veleposlanici Irske i Britanije digli su u Parizu ?a?e sa skupocjenim ?ampanjcem u ?ast genija, a katoli?ki sve?enik odr?ao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo nađen...
U Londonu je lord Douglas, unuk Wildeovog najpoznatijeg ljubavnika Bouzia, svirao polku na klaviru za predsjednicu Irske
Mary McAlis
. Irska je predsjednica sve?ano otvorila londonsku izlo?bu o Oscaru Wildeu u Britanskoj biblioteci. Tro?kove oko Wildeove izlo?be u Londonu pokrila je tvrtka ?Taitinger“ koja proizvodi ?ampanjac. U Dublinu je komemoracija pro?la najskromnije ? okupljanjem nekoliko desetina ljubitelja ispred Wildeove rodne ku?e, gdje je danas prometna stanica metroa. Interesantno je da su i Dublin i London tek nedavno podigli spomenik Oscaru Wildeu. U Londonu je spomenik 1998. godine ponosno otkrio britanski tajnik za kulturu, Chris Smith, ina?e otvoreni homoseksualac. On je zahvalio Wildeu ?to je dao svoj ?ivot da bi danas za?ivjelo dru?tvo koje tolerira razli?itosti. Na spomeniku su uklesane Wildeove rije?i:
Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda
.
U Dublinu se nalazi Wildeov spomenik poznat po skupocjenom metalu od kojeg je izrađen njegov kaput.
- "Slavuj i ru?a" (1887.),
- "Sretni kraljevi?" (1888.),
- "Sebi?ni div" (1888.),
- "Neobi?na raketa" (1888.),
- "Odani prijatelj" (1889.),
- "Zlo?in lorda Artura Sevila" (1891.),
- "Duh iz Cantervillea" (1891.),
- "Mladi Kralj" (1891.),
- "Ribar i njegova du?a" (1891.),
- "Dijete ? Zvijezda" (1891.).
- "Sljedbenik" (1894.),
- "Gospodar" (1894.),
- "U?itelj mudrosti" (1894.),
- "Umjetnik" (1895.).
- "Slika Doriana Graya" [The Picture of Dorian Gray] (1891.).
- "Vera ili Nihilisti" (Vera, or The Nihilist) (1880),
- "Vojvotkinja od Padove" (The Duchess of Padua) (1883),
- "Lady Windermere's Fan" (1892),
- "A Woman of No Importance" (1893),
- "Salome" (1894),
- "Idealni mu?" (1895),
- "Va?no je zvati se Ernest" (The Importance of Being Earnest) (1895),
- "Florentinska tragedija",
- "Te?ko je biti idiot".