Operacija Ju?ni potez
bila je posljednja operacija
HV
-a i
HVO
-a tijekom pobjedonosnog niza operacija nakon kojih je u potpunosti izmijenjena strate?ka situacija na prostorima
Hrvatske
i
BiH
. Bila je logi?ki nastavak mjesec dana ranije izvedene operacije
Maestral
. Provedena je od 8. do 15. listopada 1995. Njome su hrvatske snage stigle tek 23 km od
Banje Luke
.
Cilj joj je bio: "staviti pod kontrolu putove
Banja Luka
-
?ađavica
;
Mrkonji?-Grad
-
Banja Luka
; postaviti topove tako da se mo?e gađati
Banja Luka
; pomo?i 5. i 7. korpusu
Armije BiH
na rijeci
Sani
i
Ugru
ju?no od
Skender Vakufa
."
Sto?er: general
Ante Gotovina
, general
Rahim Ademi
i general
Ljubo ?esi? Rojs
;
Operacija Ju?ni potez krenula je 8. listopada 1995. Nakon te?kih cjelodnevnih borbi u kojima je na suprotnoj strani navodno stajao
?eljko Ra?natovi? Arkan
, srpski
ratni zlo?inac
, hrvatske snage su 9. listopada 1995., drugog dana operacije zauzele jedino ve?e mjesto u tom podru?ju -
Mrkonji? Grad
i izbile na planinu
Manja?u
. Prilikom ulaska 4. gardijske brigade protuoklopnom raketom je pogođen
oklopni transporter
u kojem je poginuo brigadir
Andrija Matija? Pauk
, na?elnik sto?era brigade, legendarni zapovjednik tenkista 4. gardijske brigade. Njemu u ?ast
Mrkonji? Grad
je ?ak nakratko imao ime
Matija?evo
. Ina?e, ime
Mrkonji? Grad
je ime dano između dva rata i zapravo odra?ava
velikosrpske
pretenzije -
Petar Mrkonji?
je bio hajdu?ki pseudonim srpskog kralja
Petra I.
koji se tijekom ustanka
1878.
kratko borio s ustanicima u tom kraju. Staro ime Mrkonji? Grada je Varcar Vakuf.
U nastavku operacije hrvatske snage penju se obroncima planine Manja?e i dolinom Vrbasa zauzimaju
Bo?ac
. Zdru?ene Hrvatske snage dolaze na 23 km od Banje Luke.
U isto vrijeme
V.
i
VII. korpus Armije BiH
napreduju dolinom rijeke
Sane
prema
Sanskom Mostu
. Dio akcije u odgovornosti bo?nja?kih snaga nije se zvao Ju?ni potez nego
Sana '95
. Nakon te?kih borbi u kojoj je
VRS
koristila i borbene nalete
helikopterima
,
Sanski Most
pada u ruke Armije BiH
11. listopada
1995. Snage ABiH su se znatno pribli?ile
Prijedoru
i stavile ga pod topni?ku vatru, o?ekivao se i skori pad Prijedora. Postoji i nikada potvrđena angedota koja je tih dana kru?ila tiskom da je ratni zlo?inac Arkan za dlaku izbjegao zarobljavanje i u posljednjem trenutku pobjegao u oklopnjaku.
Tijekom operacije Ju?ni potez oslobođeno je podru?je ukupne povr?ine 800 kvadratnih kilometara uklju?uju?i
Podra?ni?ko polje
, selo ?ađavicu
hidroelektranu Bo?ac
i dijelove planine
Manja?e
. Crta obrane postavljena je na planini Manja?i, 23 kilometra od Banje Luke, ?to je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topni?tva. Osvajanje HE Bo?ac imalo je dalekose?an psiholo?ki utjecaj na eventualno dalje napredovanje HV-a, HVO-a i Armije BiH prema Banjoj Luci. Naime, HE Bo?ac je opskrbljivao Banju Luku elektri?nom energijom.
Panika u srpskim redovima
[
uredi
|
uredi kod
]
Srpske snage, I i II korpus bosanskih Srba, znatno su razbijene i u kaosu se povla?e prema Banjoj Luci. Također, stvorila se nova kolona srpskih izbjeglica koje su se na?le u Banjoj Luci. Posvuda se glasno ?pekulira o padu Banje Luke. Srpski vrh je u panici - eventualni pad Banje Luke psiholo?ki bi odjeknuo poput pada
Knina
- padom Banje Luke prakti?ki bi pala i cijela
Republika Srpska
jer bi vrlo brzo cijeli srpski teritorij zapadno od Br?kog vjerojatno pao ili u ruke HV-a ili ABiH.
Zaustavljanje operacije
[
uredi
|
uredi kod
]
No, politi?ka situacija nije bila sklona ulasku savezni?kih, hrvatskih i bo?nja?kih snaga u Banju Luku. Prvenstveno zbog toga ?to bi se time pokrenula nova, ovaj put mo?da najve?a izbjegli?ka kriza u Srbiji koja bi mogla izravno uklju?iti tada?nju Vojsku SR Jugoslavije u rat ?ime bi se situacija znatno zakomplicirala. Drugo, propao bi plan
Richarda Holbrooka
o 51% za FBiH i 49% za Republiku Srpsku, ?ime bi se pregovori znatnije odu?ili.
Stoga je po?eo znatan pritisak međunarodnje zajednice na predsjednika RH, dr.
Franju Tuđmana
da nikako ne nastavi napadne operacije, pri ?emu se izravno prijetilo i napadom NATO zrakoplovstva na HV i HVO, iako je
Alija Izetbegovi?
poru?ivao Franji Tuđmanu da je on spreman riskirati i ipak zauzeti
Banju Luku
. Prema kazivanju tada?njeg veleposlanika SAD u Hrvatskoj
Petera Galbrighta
, zaustavljanje operacije Ju?ni potez plod je izravnog anga?mana najvi?ih krugova ameri?ke diplomacije i vojske.
[1]
Akcija Ju?ni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice u trenutku kad su se hrvatske snage nalazile na 23 kilometara od Banje Luke.
[1]
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 25. kolovoza 2010. (
Wayback Machine
)
http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 25. kolovoza 2010. (
Wayback Machine
)
[2]
http://www.domovinskirat.com/content/view/2/65/lang,en/
Ante Gotovina, "Napadajni bojevi i operacije HV i HVO (Hrvatskih snaga)", Knin 1996
[3]
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 6. listopada 2007. (
Wayback Machine
)
http://www.skabrnja.com/forum/viewtopic.php?t=167
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 6. listopada 2007. (
Wayback Machine
)
Popis bitki u Domovinskom ratu
i hrvatskih vojnih operacija u ratu u BiH
|
---|
| Do
Sarajevskog primirja
| Ist. Slavonija i Baranja
| | | Zapadna Slavonija
| | | Banovina i Kordun
| | | Lika i Gacka
| | | Sjev. i srednja Dalmacija
| | | Ju?na Dalmacija
| | | Jadransko more
| | | | |
| | Od Sarajevskog primirja do
Washingtonskog sporazuma
| Ist. Slavonija i Baranja
| | | Lika i Gacka
| | | Velebit
| | | Sjev. i srednja Dalmacija
| | | | | | BIH
| |
| | Nakon Washing. sporazuma
| | | Oslobađanje Hrvatske 1995.
| | | Ostalo
| | |
- ↑
Dio bitki se odvijao i preko granice, u isto?noj Hercegovini
|
|