Operacija Ju?ni potez

Izvor: Wikipedija
Ju?ni potez
sukob: Domovinski rat / Rat u Bosni i Hercegovini

Vrijeme
Mjesto Zapadna Bosna , BiH
Ishod Pobjeda HV -a i HVO -a
Sukobljene strane
HV
HVO
Vojska Republike Srpske
Zapovjednici
Ante Gotovina
Rahim Ademi
Ljubo ?esi? Rojs
Ratko Mladi?
General Bori?
Postrojbe
7200 vojnika HV, HVO i MUP RH 4000 vojnika (18. korpus SVK)
Gubitci
42 poginula, 162 ranjena 350 do 450 mrtvih, 1000 do 1200 ranjenih. Zarobljeno 1500

Operacija Ju?ni potez bila je posljednja operacija HV -a i HVO -a tijekom pobjedonosnog niza operacija nakon kojih je u potpunosti izmijenjena strate?ka situacija na prostorima Hrvatske i BiH . Bila je logi?ki nastavak mjesec dana ranije izvedene operacije Maestral . Provedena je od 8. do 15. listopada 1995. Njome su hrvatske snage stigle tek 23 km od Banje Luke .

Cilj operacije [ uredi | uredi kod ]

Cilj joj je bio: "staviti pod kontrolu putove Banja Luka - ?ađavica ; Mrkonji?-Grad - Banja Luka ; postaviti topove tako da se mo?e gađati Banja Luka ; pomo?i 5. i 7. korpusu Armije BiH na rijeci Sani i Ugru ju?no od Skender Vakufa ."

Hrvatske snage [ uredi | uredi kod ]

Sto?er: general Ante Gotovina , general Rahim Ademi i general Ljubo ?esi? Rojs ;

Tijek operacije [ uredi | uredi kod ]

Operacija Ju?ni potez krenula je 8. listopada 1995. Nakon te?kih cjelodnevnih borbi u kojima je na suprotnoj strani navodno stajao ?eljko Ra?natovi? Arkan , srpski ratni zlo?inac , hrvatske snage su 9. listopada 1995., drugog dana operacije zauzele jedino ve?e mjesto u tom podru?ju - Mrkonji? Grad i izbile na planinu Manja?u . Prilikom ulaska 4. gardijske brigade protuoklopnom raketom je pogođen oklopni transporter u kojem je poginuo brigadir Andrija Matija? Pauk , na?elnik sto?era brigade, legendarni zapovjednik tenkista 4. gardijske brigade. Njemu u ?ast Mrkonji? Grad je ?ak nakratko imao ime Matija?evo . Ina?e, ime Mrkonji? Grad je ime dano između dva rata i zapravo odra?ava velikosrpske pretenzije - Petar Mrkonji? je bio hajdu?ki pseudonim srpskog kralja Petra I. koji se tijekom ustanka 1878. kratko borio s ustanicima u tom kraju. Staro ime Mrkonji? Grada je Varcar Vakuf.

U nastavku operacije hrvatske snage penju se obroncima planine Manja?e i dolinom Vrbasa zauzimaju Bo?ac . Zdru?ene Hrvatske snage dolaze na 23 km od Banje Luke.

U isto vrijeme V. i VII. korpus Armije BiH napreduju dolinom rijeke Sane prema Sanskom Mostu . Dio akcije u odgovornosti bo?nja?kih snaga nije se zvao Ju?ni potez nego Sana '95 . Nakon te?kih borbi u kojoj je VRS koristila i borbene nalete helikopterima , Sanski Most pada u ruke Armije BiH 11. listopada 1995. Snage ABiH su se znatno pribli?ile Prijedoru i stavile ga pod topni?ku vatru, o?ekivao se i skori pad Prijedora. Postoji i nikada potvrđena angedota koja je tih dana kru?ila tiskom da je ratni zlo?inac Arkan za dlaku izbjegao zarobljavanje i u posljednjem trenutku pobjegao u oklopnjaku.

Rezultat [ uredi | uredi kod ]

Tijekom operacije Ju?ni potez oslobođeno je podru?je ukupne povr?ine 800 kvadratnih kilometara uklju?uju?i Podra?ni?ko polje , selo ?ađavicu hidroelektranu Bo?ac i dijelove planine Manja?e . Crta obrane postavljena je na planini Manja?i, 23 kilometra od Banje Luke, ?to je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topni?tva. Osvajanje HE Bo?ac imalo je dalekose?an psiholo?ki utjecaj na eventualno dalje napredovanje HV-a, HVO-a i Armije BiH prema Banjoj Luci. Naime, HE Bo?ac je opskrbljivao Banju Luku elektri?nom energijom.

Panika u srpskim redovima [ uredi | uredi kod ]

Srpske snage, I i II korpus bosanskih Srba, znatno su razbijene i u kaosu se povla?e prema Banjoj Luci. Također, stvorila se nova kolona srpskih izbjeglica koje su se na?le u Banjoj Luci. Posvuda se glasno ?pekulira o padu Banje Luke. Srpski vrh je u panici - eventualni pad Banje Luke psiholo?ki bi odjeknuo poput pada Knina - padom Banje Luke prakti?ki bi pala i cijela Republika Srpska jer bi vrlo brzo cijeli srpski teritorij zapadno od Br?kog vjerojatno pao ili u ruke HV-a ili ABiH.

Zaustavljanje operacije [ uredi | uredi kod ]

No, politi?ka situacija nije bila sklona ulasku savezni?kih, hrvatskih i bo?nja?kih snaga u Banju Luku. Prvenstveno zbog toga ?to bi se time pokrenula nova, ovaj put mo?da najve?a izbjegli?ka kriza u Srbiji koja bi mogla izravno uklju?iti tada?nju Vojsku SR Jugoslavije u rat ?ime bi se situacija znatno zakomplicirala. Drugo, propao bi plan Richarda Holbrooka o 51% za FBiH i 49% za Republiku Srpsku, ?ime bi se pregovori znatnije odu?ili.

Stoga je po?eo znatan pritisak međunarodnje zajednice na predsjednika RH, dr. Franju Tuđmana da nikako ne nastavi napadne operacije, pri ?emu se izravno prijetilo i napadom NATO zrakoplovstva na HV i HVO, iako je Alija Izetbegovi? poru?ivao Franji Tuđmanu da je on spreman riskirati i ipak zauzeti Banju Luku . Prema kazivanju tada?njeg veleposlanika SAD u Hrvatskoj Petera Galbrighta , zaustavljanje operacije Ju?ni potez plod je izravnog anga?mana najvi?ih krugova ameri?ke diplomacije i vojske. [1]

Akcija Ju?ni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice u trenutku kad su se hrvatske snage nalazile na 23 kilometara od Banje Luke.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. "Za Bosnu bi bilo bolje da SAD nisu sprije?ile pad Banje Luke!" Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 4. o?ujka 2016. ( Wayback Machine ), "Europa Magazin", Lawrenceville, SAD, travanj 2011, str. 16-18

[1] Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 25. kolovoza 2010. ( Wayback Machine ) http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 25. kolovoza 2010. ( Wayback Machine )
[2] http://www.domovinskirat.com/content/view/2/65/lang,en/
Ante Gotovina, "Napadajni bojevi i operacije HV i HVO (Hrvatskih snaga)", Knin 1996
[3] Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 6. listopada 2007. ( Wayback Machine ) http://www.skabrnja.com/forum/viewtopic.php?t=167 Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 6. listopada 2007. ( Wayback Machine )