Ovo je glavno zna?enje pojma
Operacija Cincar
. Za druga zna?enja pogledajte
Bitka za Kupres
.
Operacija Cincar
bila je prva zdru?ena operacija
HVO
-a i
Armije BiH
nakon potpisivanja
Washingtonskog sporazuma
u prolje?e
1994.
godine. Ovom operacijom oslobođen je ve?i dio
Kupre?ke visoravni
, uklju?uju?i
Kupres
u kojega je HVO u?ao
3. studenoga
1994.
[1]
Provedba operacije trajala je tri dana, od
1.
do
3. studenoga
1994. i uvod je u hrvatske oslobodila?ke operacije koje su slijedile:
Zima '94.
,
Skok 1
,
Skok 2
,
Ljeto '95.
,
Oluja
,
Maestral
i
Ju?ni potez
.
[2]
Operacija je dobila ime po
planini Cincar
koja dijeli
Kupre?ko
i
Glamo?ko
polje i njenom istoimenom
vrhu
.
Stanje prije operacije
[
uredi
|
uredi kod
]
Podru?je Kupresa bilo okupirala je
JNA
i
bosanski Srbi
jo? od
1991.
godine
[3]
te je
VRS
dr?ala u svojim rukama strate?ki va?ne prijevoje
Malovan
i
Kupre?ka vrata
.
Oslobađanje ovog podru?ja bilo je i strate?ki va?no i
Hrvatima
i
Bo?njacima
.
Hrvatima
kako bi oslobodili okupirani
Kupres
i omogu?ili povratak
protjeranog stanovni?tva
, ?to bi ujedno otklonilo mogu?nost srpskog napada prema
?ujici
i drugim dijelovima
Herceg-Bosne
,
Livnu
i
Tomislavgradu
.
[2]
S druge strane, Bo?njacima bi oslobađanje ceste
Bugojno
-
Livno
bitno popravilo opskrbne rute iz
Dalmacije
prema dijelovima
sredi?nje Bosne
koje su dr?ali. Stoga je donesena odluka o zajedni?kom djelovanju, na kojega je bo?nja?ko vodstvo
R BiH
pristalo nekoliko mjeseci ranije
sporazumom u Washingtonu
, pod pritiskom SAD koje su ?eljele zaustavljanje
srpske agresije
.
[4]
Napad HVO-a bio je vodilo
Zapovjednog podru?ja Split
[2]
i izvela 1. gbr. HVO-a i 7. korpus Armije BiH kojoj je po oslobađanju predan nadzor nad
Kupre?kim vratima
, prijevoju kojim prolazi prometnica
Bugojno
-
Kupres
.
[1]
Oslobođenje
Kupresa
i
Kupre?kog polja
, stvaranje operativne osnovice za daljnje navalne operacije
HV
-a i HVO-a,
[3]
otvaranje prometnice
Bugojno
-
Livno
i otklanjanje opasnosti od napada na
?ujicu
. Slabljenje i zaustavljanje neprijateljske ofenzive na
Biha?
i stvaranje pogodnog strate?kog prostora za oslobađanje dijelova
RH
i
Bosne
pod nadzorom pobunjenih Srba.
19. listopada 1994. Armija RBiH iz pravca Bugojna pokrenula je veliki napad u pravcu Kupresa i Kupre?kih vrata. Anga?irali su Prvi, Drugi, ?etvrti i Sedmi korpus. Navalna snaga bila je 12.000 boraca. Na srpskoj strani bilo je oko 3.000 boraca Sedme kupre?ke brigade VRS i drugih jedinica koje je Glavni sto?er VRS poslao u pomo?. Srbi su o?ekivali napad na Donji Vakuf, a ne na nenaseljene planinske ?umovite predjele Kupresa s malo cesta i staza. Zbog skrovitosti postrojbe Armije RBiH prve dane zaredale s pobjedama nad srpskim snagama. Srbi su s visova iznad Bugojna odba?eni na Kupre?ka vrata i Sto?er. Ondje su srpske snage uspjele sna?nim otporom zadr?ati napredovanje Armije RBiH. Ofenziva Armije RBiH bila je slomljena. Donekle iznenađuju?e za Srbe, 1. studenoga su Kupre?ku visoravan napale postrojbe HVO iz pravca Livna, Prozora i Tomislavgrada jakosti oko 5.000 vojnika prema srpskim procjenama. Time je prekinuto godinu i pol dana dugo primirje između VRS i HVO u sredi?njem dijelu BiH.
[5]
Hrvatski je napad navodno kasnio. Panteri iz Bijeljine su napali Armiju RBiH na ju?nim padinama Demirovca, ka Kupre?kim vratima, i uz ?estoke borbe, boji?nica se nije zna?ajnije pomaknula. Srpski su minobaca?i rastjerali vojnike Armije RBiH s vrha Demirovca (1765 m), no opet Prva banjalu?ka protivoklopna brigada nije iskoristila prigodu u?i u rov na samom vrhu planine. Malo poslije po?eo je ?estoki HVO topni?ki napad iz pravca Tomislavgrada na polo?aje VRS na ju?nom i jugoisto?nom dijelu kupre?kog rati?ta. 7. kupre?ka motorizirana i druge srpske postojbe na Kupre?koj visoravni suo?ili su se i s hrvatskim snagama. Da bi po?tedili svoje pje?a?tvo od gubitaka u izravnim okr?ajima, hrvatske su snage mudro topni?tvom pr?ile si put te su na polo?aje VRS u Malovanu, Ravnom i Rili?u ispalili mno?tvo granata. Zatim je uslijedio napad iz smjera Zvirnja?e i Paklina tenkovima i pje?a?tvom. HVO je preko Javornog vrha po?ao u napad. Okosnicu snaga ?inile su Prva i Druga gardijska brigada. Napali su kroz Zanaglinsku ?umu, radi presijecanja puta Ravno ? Kupres, zauzimanja Rili?a, a potom razbijanja malobrojnih snaga VRS u Ravnom. Srpski izvori navode da hrvatske snage u napadu broje tri gardijske brigade, desetak bojni, pukovnija i drugih postrojbi, brojno??u dvostruko od svih snaga koje je VRS imala na Kupre?koj visoravni. Armija RBiH je izvr?ila smjenu na Malom Sto?eru. 305. brigadu je na polo?aju zamjenila 307. brigada. VRS nije imala u pri?uvi nikakve snage, i Srbi su bili uvjereni da HVO i Armija RBiH iz borbe na odmor ne mogu izvu?i ?itave brigade. Zapovjednik 2. kraji?kog korpusa general Grujo Bori? na Kupre?koj visoravni imao je tad oko 3.000, a zapovjednik 7. korpusa Armije BiH general Mehmed Alagi? je na boji?te prema Kupresu bacio između 12 i 14 tisu?a vojnika. Sat poslije napada HVO-a, Armija RBiH je nastavila napredovati ka Bu?ova?i i Vukovsku. Hrvatske snage su također po?li na ta dva sela, ali preko Pucari?a ko?ara (između Radu?e i Rava?nice) iz pravca Rame i Prozora. Hrvatski vojni obavje?tajni sustav izvrsno je obavio svoj posao i HVO je dobro znao raspored, brojno stanje i vatrenu mo? 7. brigade VRS. Srbi su u tom trenutku imali na tom boji?tu anga?iranu 7. motoriziranu brigada koja je raspolagala s 4 topa 130 mm, 6 haubica 122 mm, 6 haubica 105 mm, oklopnim bataljunom s 20 tenkova, od ?ega su 3 tenka M 84, raketnu bazu na prostoru planine Vitoroga opremljenu raketama zemlja-zemlja, radarskim sustavom i sustavom za ometanje, sveukupno na prostoru Kupresa oko 2.000 vojnika, velikog borbenog iskustva, svjesne strate?kog zna?aja Kupresa i imaju za cilj zadr?ati ga po svaku cijenu. Srbi su bili svjesni ako se anga?iraju na pravcu napada HVO da se otvaraju prema sjeveru i postaju ranjivi na napad Armije RBiH, koje bi tad mogle zauzeti Kupres. Srpske procjene bile su da su snage Armije RBiH bile ?etiri puta brojnije od srpskih, a da je HVO bio dvaput brojniji. Hrvatske snage ?inile su: 1. gardijska motorizirana brigada, 2. bojna 2. gardijske motorizirane brigade, 60. bojna ?Ludvig Pavlovi?“, 22. diverzantski odred, 1. satnija 3. gardijske motorizirane brigade, 2. bataljun vojne policije, in?enjerijski vod 42. domobranske pukovnije, 55. domobranska pukovnija, 79. domobranska pukovnija, 80. domobranska pukovnija, 142. domobranska pukovnija, in?enjerijska satnija, 4. bojna vojne policije i dr. Zada?a koju su dobile hrvatske snage je izvr?iti napad i ovladati ?irim podru?jem Kupre?ke visoravni i osloboditi grad Kupres. Glavni napadni pravac hrvatskih snaga bio je Pakline ? Zanaglinska ?uma ? Brda, dok su sporedni pravci bili Stra?a ? Rava?nica ? Lali?a brig i Osjen glavica ? Voloder ? Ivazovi vrhovi. Srbi su se s obrambenih polo?aja u Ravnom povukli ka Rili?u i Kupresu. Da bi sa?uvali Rili?, zapovjedni?tvo srpske 7. brigade na taj pravac ubacilo je ?etu tog dana pristiglu iz Grahova i ?etu iz Klju?a. Te dvije ?ete i vojska koja se povukla iz Ravnog tek je pred zoru zaposjela crtu Jelov Gaj ? Zanaglina ? Kozja Glava. Hrvatske su snage zada?u obavile za samo nekoliko sati i pod svoj nadzor stavili sve jugoisto?ne visove na obroncima Kupre?kog polja. Hrvatsko topni?tvo cijelog je dana tukla i visove iznad Vukovska, prema Bugojnu. Srbi su to tuma?ili da Hrvati poku?avaju sprije?iti napredovanje svojih saveznika Armije RBiH i njihov ulazak u selo. Boji?nica se nije micala u predjelu Donjeg Malovana. Hrvati su na Str?anju nai?li na sna?nu palbu pa su se tu zaustavili.
[6]
Oslobođeno je podru?je ukupne povr?ine 600 kvadratnih kilometara,
[2]
vojska bosanskih Srba je odba?ena dalje od planine
Cincar
, otvorena je prometnica
Bugojno
-
Livno
, oslobođen je ve?i dio strate?ki va?nog
Kupre?kog polja
te sam gradi?
Kupres
i okolna sela. Na strani
HVO
-a poginula su tri vojnika, a ranjeno ih je nekoliko.
[1]
Velik je uspjeh operacije bio i uspje?na koordinacija
Armije BiH
i
HVO
-a, na koju je bo?nja?ko vodstvo
R BiH
pristalo tek
pod pritiskom SAD-a
.
[4]
Pokazalo se da bi daljnja suradnja tih dviju vojski pridonijela promijeni strate?ke situacije u ratu u
BiH
, uz omogu?eno zdru?eno djelovanje
HV
-a i
HVO
-a na podru?ju
BiH
, koje je u operacijama koje su slijedile ostvarilo vojno-strate?ki preokret na terenu.
[4]
Popis bitki u Domovinskom ratu
i hrvatskih vojnih operacija u ratu u BiH
|
---|
| Do
Sarajevskog primirja
| Ist. Slavonija i Baranja
| | | Zapadna Slavonija
| | | Banovina i Kordun
| | | Lika i Gacka
| | | Sjev. i srednja Dalmacija
| | | Ju?na Dalmacija
| | | Jadransko more
| | | | |
| | Od Sarajevskog primirja do
Washingtonskog sporazuma
| Ist. Slavonija i Baranja
| | | Lika i Gacka
| | | Velebit
| | | Sjev. i srednja Dalmacija
| | | | | | BIH
| |
| | Nakon Washing. sporazuma
| | | Oslobađanje Hrvatske 1995.
| | | Ostalo
| | |
- ↑
Dio bitki se odvijao i preko granice, u isto?noj Hercegovini
|
|