Nevesinje
Fontana u Nevesinju
Dr?ava	Bosna i Hercegovina
Entitet	Republika Srpska
Vlast
-  Na?elnik	Milenko Avdalovi? (SNSD) [1]
Visina	889 m
Stanovni?tvo (2013.)
- Op?ina	12.961
- Naseljeno mjesto	5.162
Zemljovid
Polo?aj op?ine Nevesinje u Bosni i Hercegovini

Nevesinje je op?ina na jugoistoku Bosne i Hercegovine , u isto?noj Hercegovini Nevesinje pripada entitetu Republici Srpskoj .

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Nalazi se na zapadnom dijelu Nevesinjskog polja. Jedino je ve?e naselje u Nevesinjskom polju . Smje?teno je u podno?ju strmog prijevoja Grebak a (1091 m nadmorske visine), na apsolutnoj visini 889 m. Cijela nevesinjska op?ina dijelom je planinske Hercegovine koja obuhva?a povr?inu od 910 km ² (1981.) na kojoj je ?ivjelo oko 19 000 stanovnika. ^[2]

Ovo je planinski kraj i prostor iznad 900 m nadmorske visine. Okolni planinski visovi su i 2000 metara nadmorske visine. Klima u ovom kraju uvjetovana je visinom i zemljopisnim polo?ajem: vrlo o?tra ? kontinentalna, ljeti ugodna svje?ina. ^[3] Sli?no Podvele?ju , i u nevesinjskom podru?ju vjetrovi sjevernog smjera ?ine 80%. Teren op?ine Nevesinje je izrazito kr?kog brdsko-planinskog karaktera. ^[4] Izdvajaju se u op?inskom reljefu veliko Nevesinjsko polje te lijepi ?umoviti predjeli planina Vele?a, Snje?nice, Crne Gore, Crvnja i Zelengore. ^[2] Na podru?ju Nevesinja, u Nevesinjskom polju na nadmorskoj visini od 880 metara prvo je pronađeno nalazi?te biljke meso?derke u BiH. Biljka Drosera rotundifolia pronađena je u uvjetima sasvim druga?ijim od onih na kojima bi se trebala nalaziti. ^[5]

Ime [ uredi | uredi kod ]

Vi?e je tuma?enja podrijetla imena Nevesinje. Jedni tvrde da je prema rije?ima "neue signe" ? ""snije?na pustinja", prema drugima po ljekovitoj biljci nazvanoj staroslavenskog imena delesile ? "devet sila", u ovda?njim govorima kao devesilj, devesinj, nevesilj i nevesinj. ^[4]

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Dodatak:Popis stanovni?tva u Bosni i Hercegovini 1991.: Nevesinje

Katolici u nevesinjskoj ?upi [ uredi | uredi kod ]

Katolici u ?upi: ^[6]

• 1940.: 1647 vjernika (najve?i broj u povijesti ?upe)
• 1962.: 492
• 1969.: 392
• 1975.: 310
• 1982.: 264 vjernika u 59 obitelji
• 1992.: 197 ?itelja sa 61 ku?om te jo? 23 obitelji ?iji su ?lanovi povremeno dolazili na svoja ovda?nja imanja

Popisi 1961. ? 1991. [ uredi | uredi kod ]

Nevesinje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav [ uredi | uredi kod ]

Popis 2013. [ uredi | uredi kod ]

Naseljena mjesta [ uredi | uredi kod ]

Op?inu Nevesinje sa?injavaju sljede?a naseljena mjesta ^[8]  :

Batkovi?i , Be?đeđe , Biograd , Boji?ta , Borov?i?i , Brata? , Budisavlje , ?esim , Donja Bijenja , Donji Dre?anj , Donji Lukavac , Drami?evo , Gaj , Gornja Bijenja , Gornji Dre?anj , Gornji Lukavac , Grabovica , Hru?ta , Hum?ani , Jasena , Jugovi?i , Kifino Selo , Kljen , Kljuna , Kova?i?i , Krekovi , Kru?evljani , Lakat , Luka , Miljevac , Nevesinje, Od?ak , Plu?ine , Podgrađe , Postoljani , Presjeka , Pridvorci , Prkovi?i , Rabina , Rast , Rilja , Roga?e , Seljani , Slato , Sopilja , Studenci , ?ehovina , ?ipa?no , Trusina , Udre?nje , Zaborani , Zalom , Zalu?je , Zovi Do , ?iljevo i ?uberin .

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma , ve?i dio op?ine Nevesinje u?ao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH u?la su naseljena mjesta Hru?ta , Rabina i ?ulja koja su pripala gradu Mostaru te naseljena mjesta Drami?evo , Seljani i Zaborani koja su pripala op?ini Konjic . Naseljeno mjesto ?esim ranije je bilo u sastavu op?ine Konjic.

Na popisima 1971. i 1981. godine, postojalo je i naseljeno mjesto Morine . Ovo naselje je na popisu 1991. godine ukinuto i pripojeno drugom naseljenom mjestu.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Stari vijek [ uredi | uredi kod ]

Prije dolaska Rimljana ovdje su do?li Iliri, koji su ostavili iza sebe brojne kamene utvrde, zidine, grobne gomile, kiklopske zidine i gradine. U ovim su krajevima postojali ilirski gradovi koji su bili sredi?ta plemena i rodovskih zajednica. Pretpostavlja se da je na podru?ju Nevesinja ?ivjelo ilirsko pleme Glinditiones. Iznad sela Brata?a na najdominantnijoj uzvisini planine Svinjca sagradili su ve?u gradinu kojoj i danas se vide tragovi, a lokalitet je ponio ime Gradina. Drugi ilirski grad je u Klancima iznad Kifinog Sela. Oba su stara preko 2200 godina. ^[9]

Rimljani su ratovali preko dvjesta godina s Ilirima dok ih nisu pokorili. ^[9] U rimskom vremenu ovuda je prolazila trasa puta koja je i?la od doline Neretve za Biograd i Zaborane, ka Sarajevskom polju. Put je ostao u funkciji i u srednjem vijeku. ^[4]

Iz va?nog prometnog sredi?ta Narone vodila je ta cesta ?ija je gradnja po?ela za cara Augustina. I?la je trasom Nevesinjsko polje - Borci - Konjic - Sarajevsko polje. Ve?ina dionica zavr?ena je za careva Tiberija i Klaudija. Pravcem preko Nevesinjskog polja JI-SZ prometnica je i?la pravcem Zovi Do - Od?ak - Drenovik - Kru?evljani - Borci i dalje. Kod mosta Ov?ijeg broda rimska je cesta pre?la rje?icu Zalomku , a od mosta se put granao prema Zalomu i Gacku, a drugi ka Drenoviku . U Drenoviku je bilo najve?e rimsko naselje na podru?ju nevesinjske op?ine, postaja konzularnih beneficijara i stacionirana prva pomo?na legija (Legio prima Adiutrix). Sa?uvan je 21 starorimski miljokaz marmor milliarium na podru?ju ove op?ine. ^[10]

Rani i razvijeni srednji vijek [ uredi | uredi kod ]

U selu Lukavcu bio je srednjovjekovni grad i pretpovijesna gradina na lokalitetu Val. Neki misle da je jedan od gradova na podru?ju Travunje, no nije sasvim sigurno, zbog nejasne granice Zahumlja i Travunje. Jedini je locirani izvorno slavenski grad na podru?ju op?ine Nevesinja. ^[11]

Hrvati su na podru?ju Nevesinja ?ivjeli od svoga doseljenja u ove krajeve. Tragovi kr??anstva u nevesinjskom podru?ju prepoznatljivi su na srednjovjekovnim ste?cima , osobito u obliku kri?a. U stotinjak skupina je preko 3.000 ste?aka.

U 10. stolje?u u Zahumlju . Ljetopis popa Dukljanina spominje Nevesinje ^[12] kao jednu ?upu Podgorja. ^[2] U kratkotrajnim ?irenjima srpske dr?ave oko 1070. nevesinjski kraj je pod Ra?kom. U ?irenjima dukljanske dr?ave u drugoj polovici 11. stolje?a nevesinjski kraj do?ao pod njenu vlast, ali i dalje je bilo u oblasti Zahumlje. Od 1040-ih cijelim Humom su vladali dukljanski vladari, potom je priznavao vlast hrvatskih vladara do 1102. godine.

Starinski govor u Nevesinju bila je ?tokavska ikavica ?to nam pokazuju toponimi kao Vina?ac i Biograd . Grad Vina?ac (danas Vjena?ac) bio je sjedi?te nevesinjske ?upe i glavni grad; Nevesinje se kao ?upa spominje u 12. stolje?u. Grad se nalazio iznad sada?njeg gradskog naselja, mjesna naziva Kne?aca, Kne?ak ili Grad, gdje su ostatci utvrde i gradskih zidina. Biograd je bio va?no utvrđeno mjesto uz Vina?ac. ^[4] Koncem 12. stolje?a osvaja Stefan Nemanja osvaja ove krajeve. Rastko , najmlađi sin Stefana Nemanje , nakon ?to se zakaluđerio pod imenom Save, poduzeo je godine 1219. da u zemljama pod teku?om i nedavnom vla??u srpske dr?ave i organizira srpsku samoupravnu crkvu pod okriljem bizantske crkve, kojoj je tada bilo sjedi?te u Niceji u Maloj Aziji . U Ra?koj je osnovao sedam episkopija, jednu u Prevlaci kod Kotora, drugu u Stonu, i potonje se nisu odr?ali ni 25 godina. Na cijelom pak podru?ju tada?nje Bosne , nije osnovao ni jednu episkopiju; ^[13] ?to kolidira s ljetopisom Pe?ke patrijar?ije u kojem stoji da je Sava Nemanji? u Nevesinju 1219. postavio prvog humskog episkopa, pa bi po ljetopisu to bio prvi znani spomen Nevesinja. ^[4] Dubrova?ka vrela spominju ga prvi put 1281. godine. ^[4] Srpski vladari kontroliraju ga za vladara Stefana Prvovjen?anog, Uro?a, Dragutina i Milutina. U vremenu Stefana De?anskog gube teritorije na zapadu i s njima Nevesinje koje tad postaje pograni?ni kraj.

Tijekom 13. stolje?a, Zahumljem vladaju ?lanovi sporednog ogranka dinastije Nemanji?a (potomci Nemanjina brata Miroslava). ^[14] Mjesni humski vladar veliki knez Andrija vlada ovim kraje, a sin mu Radoslav samo s naslovom ?upana i 1254. se o?itovao kao ≫vjeran kletvenik (vazal) gospodinu kralju ugarskomu≪ i obe?ao je braniti Dubrov?ane od srpskoga napada ≫i po moru i po suhu≪. ^[15] Oko 1300. na nekim se povijesnim zemljovidima vidi Nevesinje kao dio srpske dr?ave, u oblasti Huma.

Po?etkom 14. stolje?a humsko je kne?tvo i s njime Nevesinje osvojio je hrvatski velika? i ban Pavao I. Bribirski . Vladanje ovim predjelima prepustio je hrvatskoj plemi?koj obitelji Nelip?i?ima , drugoj hrvatskoj plemi?koj obitelji. 1305. godine vladar je Mladin II. ?ubi? koji se naziva i "vrhovni gospodin cijele humske zemlje". ^[15] Ime Nevesinja se po?etkom 14. stolje?a pojavilo u vrelima Dubrova?kog arhiva. Od 1303. do 1306. godine bilo je povremenim boravi?tem Konstantina, namjesnika Huma. ^[2] Promjena vlasti nad Nevesinjem slijedi nakon Mladinova pada 1322. ?ime slabi ?ubi?evska mo? ?to je iskoristio bosanski ban Stjepan II. Kotromani? te 1326. ovladao Humom i time i Nevesinjem pa se 1333. nazvao "ban Bosni i Usori i Soli i gospodin Humskoj zemlji". Srpski car Du?an poduzeo je pohod 1350. godine na Humsku zemlju no Kotromani?i su ju obranili te nije zauzeo Nevesinje. 1357. godine do?lo je pod vlast hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. An?uvinca . ^[15] Vlastelini Sankovi?i vladaju Nevesinjem prvih desetlje?a 14. stolje?a. ^[4] Od 1371. do 1373. je u posjedu Sankova brata Gradoja . ^[2] Ve? prije nego ?to ih je sasvim pokorio Sandalj Hrani? Kosa?a 1404., ^[4] obitelj Kosa?a ima ga u posjedu, od 1373. godine. ^[12] Nakon Ludovikove smrti 1382. Hum je postupno do?ao pod vlast bosanskog kralja Tvrtka I. pa uskoro i Nevesinje. Dok je Tvrtko bio kralj, vojvoda Huma bio je Vlatko Vukovi? . ^[15] Koncem 15. stolje?a Nevesinje je potpadalo pod Dubrova?ku nadbiskupiju .

Na podru?ju op?ine Nevesinje nalazi se pet kamenih stolica, vjerojatno iz 15. stolje?a, od vi?e od 40 takvih na podru?ju BiH. Bile su prijestoljem i mjestom sudovanja, nalazile su se u utvrđenim gradovima ili u svezi s njima i pripadale su vlasteli. ^[16]

Osmanska vlast [ uredi | uredi kod ]

Osmanlije su osvojile ovaj kraj prolje?a 1465. godine. Starim rimskim putem na Zaborane iz pravca Vrhbosne stigli su Osmanlije. U Nevesinjskom polju postavili su logor, otkamo su po?li dalje osvajati podru?je Gacka, Bile?e i Trebinja. Sjedi?te osmanske vlasti nije bilo u Vina?cu niti u Biogradu, nego u obli?njem ?iljevu . Od 1470. Nevesinje ima kadiju. ^[4]

Hrvatsko ime o?uvalo se i u osmanskim vremenima. U poimeni?nom popisu sand?aka vilajeta Hercegovina spominju se imena "Vukas sin Hrvatina, Bogdan sin Hrvata, Radoje sin Stjepana, Radi? sin Vlatka, Vuka?in sin Hrvatina". ^[2] Ipak, dolaskom turske vlasti dolaze te?ka vremena. ^[6] Postao je sjedi?tem kadiluka . ^[12] Nasilje, nameti, prevođenjem na islam i prelaskom na pravoslavlje, katoli?ki su Hrvati jo? u 16. stolje?u svedeni na ostatke ostataka. Ponovo se pojavljuju u nevelikom broju krajem 18. stolje?a. Nevesinjski kraj pripadao je Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. 1830-ih poku?avano je osnivanje katoli?ke ?upe, nije uspjelo. ^[6] Crkveni arhivi nedvojbeno pokazuju da je 1830-ih u BiH u planinama Nevesinjskog i Fo?anskog kotara bilo katoli?kih obitelji. To nam prije svega pokazuje stola?ki Provikarski arhiv. Dubrova?ka nadbiskupija, ?iji nadbiskup je tada upravljao Trebinjsko-mrkanskom biskupijom, nastoji osigurati duhovnog pastira za te ljude te zatim osnovati ?upu. U pismu od od 5. rujna 1840. godine dubravski ?upnik i biskupski vikar Trebinjske biskupije don Vide Novakovi? Masla? svjedo?i da katolici Trebinjske biskupije ?ive u planinama od Nevesinja i Fo?e. ^[17] 1842. spominju se malobrojni katoli?ki doseljenici u nevesinjski kraj. ^[6] ?ematizam Trebinjske biskupije svjedo?i o postojanju dviju katoli?kih obitelji (đure Mari?a i đure Ragu?a) u Oblju kod Uloga, na zagorju Nevesinjskoga kotara, koji su se tu nastanili jo? 1872. godine. ^[17] ?upnik stola?ki i biskupijski vikar Trebinjske biskupije don Lazar Lazarevi? 28. svibnja 1867. primio je dekret biskupa Vinka ?ubrani?a neka se zaputi po planinama Nevesinjskoga i Fo?anskoga kotara radi duhovne slu?be tamo?njeg katoli?koga puka. Biskup ?ubrani? 26. studenoga 1868. izdao je novi dekret kojim nala?e ustanoviti katoli?ku ?upu u Kru?evljanima u Nevesinjskom kotaru i da se za to potrebe kupi zemlji?te i kula. Osmanlije nisu blagonaklono gledale na to, premda tanzimatske reforme i oslabjela mo? Osmanskog Carstva dovele su do druk?ijeg odnosa prema katolicima. ^[17] Problema su katolici imali s pravoslavcima, koji su htjeli podi?i svoju crkvu na mjestu katoli?kog groblja. Dubrova?ki biskup Vinko ?ubrani? to je opisao u pismu prefektu Propagande kardinalu Aleksandru Barnabou 15. o?ujka 1870. godine. U istom je pismu zatra?io osnivanje ?upe u Nevesinju. ^[18] Godine 1871. na 14. lipnja biskupski vikar Trebinjske biskupije don Lazar Lazarevi? primio je dekret od biskupske kurije iz Dubrovnika za osnutak ?upe u Nevesinju u kojem se dostavlja i novac koji treba predati had?i Daut-begu Ba?agi?u iz Nevesinja za ku?nu kiriju, koja je bila određena za novoga paroka (katoli?koga ?upnika) u istome mjestu . Za zahvalu don Lazar je iste godine isprosio od pape Pia IX. tri zlatne kolajne radi pripoznanja njihova i sudjelovanja da se u Nevesinju ustanovi katoli?ka ?upa . Nastojanje je prekinuo ustanak protiv Turaka. U Nevesinju je 1875. pokrenut ustanak protiv turske vlasti poznat pod nazivom " Nevesinjska pu?ka ". Moralo se ?ekati bolja vremena. ^[6] Prvi sukob Hercegovaca i Osmanlija zbio se 9. lipnja 1875. na brdu Gradcu kod Nevesinja. Borbe su potrajale i nakon cjelodnevne borbe 29. kolovoza 1875. ustanici su slomili otpor osmanske posade te zauzeli Nevesinje. ^[12] Godine 1878. Austro-Ugarska zaposjela je BiH. Bolji preduvjeti za kr??ane, posebno katolike su stvoreni. ^[6] Na opadanje broja muslimana utjecali su stalni krvavi upadi crnogorskih uskoka. ^[19]

Austro-Ugarska [ uredi | uredi kod ]

1881./82. protiv austro-ugarskog zaposjedanja izbio je ustanak, ?ije je ?ari?te bilo u Nevesinju. ^[12] I prije unutarnje kolonizacije koju je organizirao biskup Buconji?,1886. godine, razmi?ljalo se o novoj ?upi za ove krajeve. Predlo?eno je da Kamena bude sjedi?te nove ?upe, a pripadaju?e podru?je bio bi joj nevesinjski kraj, a potom i Obalj te podru?je sjeverno od Uloga. Fra Grgo Frani?evi? javio se za pastoralni rad u Trebinjskoj biskupiji tih se godina pa se kanilo ga postaviti za ?upnika u Nevesinju. Biskup Mato Vodopi? se 1888. godine sna?no zalagao da se u Nevesinju uspostavi ?upa, ali je nai?ao na velike zapreke u Zemaljskoj vladi. Tako je do osnivanja samostalne ?upe ovda?nji kraj povjereno du?obri?ni?kom osoblju ?upa Dubrave i Stolac, a kad je u Blagaju osnovana ?upa Presvetoga Trojstva 1891., podru?je budu?e ?upe Nevesinje duhovno su skrbili du?obri?nici iz Blagaja. ^{[20] [21]} Klju?nu ulogu u vra?anju Hrvata u podru?je nevesinjskog kraja, odigrala je pojava plani?tarenja , koja je bila glavna gospodarska djelatnost velikog broja hrvatskih obitelji. Hrvati Donje Hercegovine je cijele svoje povijesti istodobno ?ivjelo i od Gornje Hercegovine , pa su mnoge obitelji u ovim planinskim krajevima sjeverne Hercegovine kupovale posjede na koje su izlazile ljeti sa svojom stokom. Neki su ?lanovi obitelji ostajali i tijekom zime na tim posjedima. ^[22] Nevesinje i okolica postalo je sjedi?te kotara u Mostarskom okrugu . Godine 1890. Trebinjsko-mrkanska biskupija povjerena na upravu mostarsko-duvanjskomu biskupu Pa?kalu Buconji?u, a 1891. biskup Buconji? poduzeo je akciju da Nevesinje s Kalinovikom , Fo?om i Rudom pripadne Mostarsko-duvanjskoj biskupiji u ?emu je uspio. ^[6] Jedanaest godina nastojanja i trzavica pro?lesu dok nije uspostavljena katoli?ka ?upa Nevesinje. Odnos mostarski biskup Buconji? - Trebinjsko-mrkanska biskupija pridonio je tome, jer su se mijenjale granice na ?tetu Trebinjske biskupije, kad bi se u Nevesinju kona?no uspostavila katoli?ka ?upa. ^[20] Prvih godina Buconji?eva biskupovanja pro?irio se sna?an pokret među muslimanima da prodaju svoja imanja i presele sa svojim obiteljima u tursku carevinu, od bliskog Sand?aka pa dalje do Turske. ^[20] Mnogi muslimani nisu bili zadovoljni dolaskom kr??anskih vladara i po?eli su prodavati svoja imanja i odseljavati u Tursku. Ta je pojava bila izra?enija u nevesinjskom kotaru bilo nego u drugim krajevima. ^[23] Buconji?u je bio veliki rodoljub i nije mu bilo po volji takvo odseljavanje muslimana, ali okolnosti kakve jesu bile koje nije mogao promijeniti dovele su ga do zamisli unutarnje kolonizacije. Svjestan prenapu?enosti nekih krajeva njegove biskupije prenapu?eni, do?ao je do zamisli kupovine zemlje i imanja muslimana koji odlaze iz Nevesinja i Bijelog polja. ^[20] Stoga je biskup Pa?kal Buconji? nagovarao ljude po biskupiji, posebice iz svog rodnog drinova?kog kraja neka kupuju zemlju i da se ovdje naseljuju i tad su u nevesinjsku okolinu do?li Buconji?i, Vasilji, ?uljci, Rotimi i drugi, sve u svemu oko trideset obitelji. ^{[20] [23]} Muslimani su prodavali imanja ljudima iz Donje Hercegovine, osobito katolicima. ^[20] Zemlja na Morinama je bila prije ve?inom vlasni?tvo begova Sto?ana, a ljudi su otkupljivali ovu jadnu zemlju daju?i "zadnji zalogaj". Radi doseljavanja biskup je osnovao i posebnu kasu iz koje su svi dobivali kredite koje su poslije otpla?ivali. ^[23] Biskup je kupio imanja u Ulogu, Glavati?evu, Bijelom polju, Nevesinju i drugim krajevima. Katolicima stola?kog i ljubu?kog kotara dapa?e je darovao imanja ako su se htjeli doseliti i ?ivjeti na novim posjedima. Tima je pomagao mnogim siromasima, zaprije?io da ostave rodbinu, rodnu grudu i da iseljavanjem u daleke krajeve budu izgubljeni za hrvatski narod. ^[20] Manji broj doseljenika bili su stalno naseljeni sto?ari s podru?ja Stoca i Popova Polja . ^[3] ?esto su kupci bili i povratnici iz Amerike, kao i oni kojima su bra?a iz Amerike slala novac. Ve? otprije bile su ?etiri ku?e Ragu?a i Mari?a na Oblju, osamdesetak obitelji se naselilo u samom Bor?u, ponad Neretve u Bjelimi?ima oko 10 obitelji, a po donjem kraju Nevesinjskog polja naselilo se mno?tvo katolika naroda iz stola?kog, mostarskog i ljubu?kog kotara. ^[20] Biskupu Buconji?u u akciji onda?nja zemaljska uprava nije pomagala, nego je odmagala svim silama. ^[20] Zbog ovog novog doseljenja Hrvata katolika ovom kolonizacijom te poja?anim plani?tarenjem, ^[20] tako i radi uspostavljeno jakog vojnog garnizona i brojnih obitelji monarhijskih ?inovnika, do?la je potreba za crkvu zbog pove?anog broja katolika i nije se vi?e moglo ometati. Lokacija se dobila na lijepom mjestu zvanom Megdan. Albanac koji je u Nevesinje do?ao po ulasku Austrije u BiH i bio liferant za vojsku, Ga?par Preka, otac ministra i HSS-ova zastupnika Nikole , pomogao je mnogo za izgradnju crkve. ^[23]

?upa je osnovana je tek svibnja 1899. godine odlukom biskupa Pa?kala Buconji?a . ^[6] Najve?a je katoli?ka ?upa u Hercegovini. Organizirana je radi Hrvata katolika kojih je bilo u sredi?tu Nevesinja, u vi?e naselja razmje?tenih po Nevesinjskom polju i okolnim visoravnima, zatim uz kanjon Gornje Neretve (Ulog), i to u: Boji?tima, Sopiljima, Pridvorcima , Kru?evljanima, Drami?evu, Seljanima, Vranje?ini i Oblju, kao i podru?je Fo?e i ?ajni?a. ^[24] Posve?ena je u ?ast Uznesenja Bla?ene Djevice Marije. Prostire se uglavnom s gornje strane planine Vele?a i tijekom vremena obuhva?ala je 23 sela. Decizijom odnosno Rje?enjem Svete Stolice od 17. srpnja 1899. ?upa je dodijeljena dijecezanskomu sve?enstvu, a prema prethodnom dogovoru između biskupa fra Pa?kala Buconji?a i Provincije hercegova?kih franjevaca. Od 1901. do 1903. prvi ?upnik don Marijan Kelava uspio je podignuti i ?upnu crkvu i ?upni stan . ^[6] Nevesinjski ?upnici dobili su u upravu sve planine po?ev od Gornjih Dubrava do Fo?e i Kalinovnika , uglavnom ove: Morine , Somine , Crvanj , Orlovac , Kladovo Polje , Bukovi Do , Krbine , Treskavicu, i neke su imale i podnazive. U samoj okolini Nevesinja bilo je srazmjerno malo katolika, u prvo vrijeme svega nekoliko stotina, pa je ?upnik ljeti obilazio planine i plani?tare te one stalno naseljene obitelji (onda njih tridesetak) u Bor?u i na Oblju (na Oblju ih je ostalo do rata samo dvije). Ljetni obilazak planina i plani?tara dugo je trajao. ?upnik je s dva konja i jednim momkom po?ao u obilazak i do?ao bi u jednu mahalu , gdje bi razapeli ?ator. Nave?er bi ispovijedio sve, vrlo rano ujutro bi na groblju rekao misu i podijelio sv. pri?est . Drugog ili tre?eg dana stigli bi do druge mahale i tako mjesec dana redom pred Gospojinu ili po Gospojini. Putem su dobivali dodatne terete, zbog obi?aja da su doma?ice ?upniku darovale poveliku planinsku grudu sira . ^[23] Nevesinjska ?upa obuhva?a dana?nje op?inu Nevesinje i Kalinovik, ?upa je izrazite dijaspore, ?iji katolici su do rata u BiH osim u sredi?tu ?ivjeli u devet drugih naselja razmje?tenih po vrlo ?irokom Nevesinjskom polju i okolnim visoravnima te uz kanjon Gornje Neretve (Ulog). ^[3] Groblja i grobi?ta nevesinjske ?upe danas su od Donjih Plu?ina , preko Morina i Somina do Uloga , pa dalje preko Oblja , Bor?a i Kladova Polja i Zelengore do Fo?e i dalje. ^[25]

Unato? nesklonosti vlasti, nevesinjski su Hrvati su nastojali ostati i opstati na svome, a uz hrvatska nacionalna dru?tva sve?enici don Marijan Kelava i fra Sre?ko ?korput pomogli su da nevesinjski Hrvati o?uvaju svoj nacionalni identitet - jezik, kulturu, obi?aje, ali svakako i svoju vjeru. Za Kelavina ?upnikovanja u Nevesinju, osnovana je Hrvatska selja?ka zadruga , prva takve vrste u Hercegovini. ^[26] Kad je don Kelava premje?ten 1908. u Studence, ?upa je prakti?no povjerena Hercegova?koj franjeva?koj provinciji. ^[6] 16. svibnja 1911. osnovana je Hrvatska ?itaonica u Nevesinju, ?iji su osniva?i bili don Marijan Kelava, Ga?par Precca , Matan Perkovi?, dr. Ilija Badovinac, Nikola Precca , ?upnik don Marijan Kelava te Jeronim Gelineo , predsjednik povjereni?tva Napretka u Nevesinju. Hrvatska ?itaonica bila je va?no kulturno mjesto Hrvata. U sklopu nje djelovao je Tambura?ki zbor, zatim povjereni?tvo Matice hrvatske Nevesinje i aktivna je bila knji?nica s 92 sveska. ^[26] ?upnik je 1911. bio fra Ambro Mileti?. ^[27] 1911. povjerenik Napretka za Nevesinje postao je Nikola Precca . Op?enito je nevesinjski ogranak Napretka bio bitna karika u cjelokupnom radu Napretka. Pri izgradnji Zakladnog doma 1913., među pismenim ?estitarima izdvajaju prvi ?ovjek nevesinjskog Napretka i njegovi suradnici. Na sve?anostima, gdje je nazo?ilo desetak tisu?a Hrvata, sudjelovali su brojni ugledni građani i Napretkovci iz isto?ne Hercegovine, od kojih se izdvaja ?lanove Napretka iz Nevesinja i Trebinja. ^[26] Broj muslimana opadao je zbog potiskivanja muslimana sa strane novoprido?lih Srba iz Crne Gore (razbojni?tva, otimanja zemlje). ^[19]

Prvi svjetski rat [ uredi | uredi kod ]

Austro-Ugarska je ovdje donijela suvremene na?ine ratovanja i fortifikacije. Među tim je bila gradnja pojasnih utvrda . To je bio prsten koji su ?inile samostalne utvrde i međupolo?aji (tzv. intervali) oko ve?ega naselja. Pojasne utvrde su bile: Trebinje, Bile?a, Mostar i Sarajevo. Jo? je nekoliko gradova bilo utvrđeno a bili su posebna cjelina, jer su im prirodne zapreke poput rijeke Drine prema Srbiji to omogu?avale. Takvi gradovi bili su Zvornik, Vi?egrad, Fo?a i Gora?de. Tre?a je mogu?nos bila niz kao obrambena crta. Prema Crnoj Gori i crnogorskom boji?tu, prva crta bili su pojasne utvrde Trebinje i Bile?a te Avtovac kao zaprje?na oblast, a druga crta bila je obrambena crta Kalinovik - Ulog-Obrnja - Nevesinje - Stolac. Tre?a obrambena crta koristila se rijekom Neretvom i tu je jo? bila pojasna vrlo fortificirana utvrda Mostar, ujedno i pozadinsko upori?te, logisti?ka baza i zapovjedno mjesto prvim dvjema crtama. Mostar je i upravno i vojno sjedi?te Hercegovine. Vrlo je bio fortificiran grad Sarajevo. U Kalinoviku je bila velika vojarna. Kompleks Ulog-Obrnja ?inili su vojarna i utvrda iznad koje je bila posebna fortifikacija tipa "?anac". U Nevesinju je bila jedna utvrda i defanzivna vojarna. Stolac je imao tri utvrde i veliki kompleks obrambene vojarne. Ovaj kompleks utvrda na jugoistoku austro-ugarska in?enjerijska ozna?avala je kraticom BHD (Bosnien, Herzegowina und Dalmatien). Sustav je obavio zada?u u Prvome svjetskom ratu i nijedna protivni?ka strana nije uspjela probiti ni zauzeti ovo branjeno podru?je. ^[28]

Prva Jugoslavija [ uredi | uredi kod ]

Godine 1923. je kao i druge ?upe koje su 1899. dodijeljene dijecezanskom sve?enstvu, vra?ena na upravu Franjeva?koj provinciji, dodu?e dok Sveta Stolica druk?ije ne odredi. Od 1924. u Nevesinju djeluju ?kolske sestre franjevke Krista Kralja Mostarske provincije Svete Obitelji. ^[6] Godine 1926. UO Hrvatske ?itaonice ?ine predsjednik Nikola Preca, potpredsjednik Matan Perkovi?, tajnik Asim Fehimovi?, te odbornici ?itaonice dr. Smailbeg Grada??evi?, Ivan Kara?i? i Arifbeg Pa?i?, potom revizori Ferdinand Zdiara i ?u?rija Peku?i? , ^[26] imu?ni građanin kojeg su partizani ubili travnja 1945. godine. ^[19] Predratnih i ratnih godina ?upnik u Nevesinju bio je fra Ambro Mileti? (1909. ? 1918.), ^[27] poslije provincijal franjeva?ke redodr?ave hercegova?ke. ^[29] Međuratni politi?ki ?ivot Hrvata bio je u trima strankama: Hrvatskoj pu?koj stranci i Hrvatskoj narodnoj zajednici u po?etku, isticale su hrvatsku nacionalnu posebnost i primjenu kr??anskih na?ela u javnom ?ivotu. Hrvatska te?a?ka stranka na izbore je iza?la 1920. u okviru tzv. Hrvatske zajednice koja je sna?no isticala hrvatsko nacionalno jedinstvo. Ovu su stranku organizirali Nikola Precca i Nikola Buconji? iz Nevesinja. Iste godine ta stranka u?la je u sastav HRSS -a Stjepana Radi?a, poslije HSS. Hrvatsko stanovni?tvo u tim godinama trpilo je te?ku dr?avnu represiju i zastra?ivanje, pa ako je Hrvat glasovao za HSS, vrlo ?esto ostajao je bez slu?be ili u boljem scenariju bivao je premje?ten u Srbiju. Zastra?ivanje se sprovodilo tako da su uz bira?ko mjesto svezali za kolac nauglednijeg Hrvata, da bi odagnali Hrvate od glasovanja za tu stranku. ^[26]

1931. godine u Nevesinju je ?ivjelo 6.705 stanovnika (Srba - 3.931, Muslimana - 1.878 i Hrvata 698), a u nevesinjskom kotaru bilo je 25.285 stanovnika (Srba - 18.018, Muslimana - 5.917, Hrvata - 1.348 i ostalih 2). U nevesinjski kotar spadale su op?ine Fojnica, Kifino Selo, Kru?evljani, Ulog i Zovi Do. ^[30]

Godine 1933. Nevesinje je uklju?eno u ?upe mostarskoga samostana, koje administrira Provincija. Zvono za crkvu nabavljeno 1936. godine. Sljede?e godine podignuta je filijalna crkva sv. Ane i sv. Joakima u Ulogu . Predratne 1940. ?upa je imala najve?i broj vjernika u povijesti ikad - 1647 vjernika. Prije rata podignuta je za sto?are mala crkvica sv. Ilije, Morine . ^[6] Do 1941. u Nevesinju je djelovala podru?nica Hrvatskoga kulturnog dru?tva Napredak , Matica hrvatska , Hrvatska ?itaonica s tambura?kim zborom, a prva selja?ka zadruga u Bosni i Hercegovini s nacionalnim predznakom bila je nevesinjska Hrvatska selja?ka zadruga . ^[31] Do Drugoga svjetskog rata nevesinjski su ?upnici stanovali u ?upnoj ku?i. ^[27] Po?etkom stolje?a bio je skroman broj katolika u nevesinjskoj ?upi po?etkom 20. solje?a, međutim u nadolaze?im je desetlje?ima katoli?ko pu?anstvo raslo naglo. Ve? 1932. u 145 katoli?kih domova ?ivjelo je 1275 osoba, brojne i plodne obitelji pune ?ivotne snage. Godine 1940. katolika je do?lo do 1647 osoba, ?to je bio povijesni maksimum u novo doba. ^[32] Agrarne reforme u Jugoslaviji pretvorile su nevesinjske muslimane u siromahe, ?to je utjecalo na novo smanjenje broja muslimana. ^[19]

Nevesinjska ?upa prostire se na 4 000 km ² . 33 mjesta se izri?ito spominju u monografiji o Katoli?koj Crkvi u Nevesinju i Gornjoj Hercegovini kao mjesta u kojima je bilo katolika: Baketa, Bi?ina, Boji?ta, Boljuni, Brod na Drini, Busova?a, Cerova, Crvanj, ?ajni?e, ?elebi?i, Drami?evo, Fo?a, Kru?evljani, Lakat, Luka, Luke, Miljeno, Miljevina, Morine, Nevesinje, Obadi, Obalj, Orlovac, Pridvorci, Seljani, Somine, Sopilja, Tomi?lja, Trnova?a, Ulog, Ustikolina, Vranje?ina i podru?je Gacka. Filijale su joj u Planini. ?asne sestre djelovale su u ?upi od 1924. do 1949. godine. Pred Drugi svjetski rat bio je najve?i broj katolika ? ne?to vi?e od 2 000, od ?ega 1 647 u zapadnom dijelu ?upe, potom 300 vjernika na podru?ju administrature Fo?a-?ajni?e te na podru?ju Gacka 94 katolika; danas na podru?ju ?upe stalno ?ivi oko 150 katolika, raspoređenih od Nevesinja do ?ajni?a, premda je znatan broj i onih koji danas ?ive u drugim obli?njim krajevima, ali redovito borave na svojim imanjima i u svojim ku?ama na podru?ju ?upe. ^{[33] [34] [35]}

Drugi svjetski rat [ uredi | uredi kod ]

U drugom svjetskom ratu Nevesinje se na?lo u NDH , u Velikoj ?upi Hum . Bio je sjedi?te kotarske oblasti. Nevesinjski kotar je bio je va?na komunikacijska to?ka jer je povezivala Mostar s Kalinovikom i Trnovom te Sarajevom, ?ime je uz cestu preko Konjica bila druga va?na komunikacija između Sarajeva i Mostara. ^[36]

Prema procjenama Glavnog usta?kog stana, nevesinjski kotar imao je 1941. godine 31 372 stanovnika. U Nevesinje je prvo u?la motorizirana 14. oklopna divizija, zatim talijanske snage, koje nitkom nisu dopu?tali nositi oru?je. U svibnju je uspostavljena usta?ka vlast. ^[37]

Nevesinjski kotar obuhva?ao je podru?je dana?nje op?ine, Ulog i jo? nekoliko sela iz dana?nje op?ine Gacka. Zapovjedni?tvo usta?kog vojnog okruga formirano je na mjestu nevesinjskih vojarna, a usta?ko op?insko vojno zapovjedni?tvo. Za formiranje usta?ke vlasti u Neveesinje do?ao je natporu?nik Franjo Sudar s desetak usta?a. Do kraja svibnja u Nevesinju, 116 osoba, svi iz nevesinjskog kotara, pri?lo je usta?ama. Ve?inom su bili muslimani te ne?to malo katoli?kih Hrvata. S tom snagom smijenjene su dotada?nji organi vlasti i uspostavljeni usta?ki u nevesinjskom kotaru. Umjesto kotarskog na?elnika Veljka Pavi?evi?a - Nikola Mlađenovi?, umjesto predsjednika nevesinjske op?ine Koste Mihailovi?a - Sulejman Ba?agi?. Usta?ki povjerenik postao je ?u?rija Peku?i? , bankrotirani trgovac, u Prvome svjetskom ratu ?uckor i mu?itelj srpskog ?ivlja. đorđo Precca , brat biv?eg jug. ministra Nikole , bankrotirani vlasnik gostionice postavljen je na mjesto usta?kog logornika. Tu je jo? fratar Jure Jarak. Organiziranje vlasti NDH uz Ba?agi?a, Precce, Peku?i?a vodio je i nevesinjski fratar Miroslav Skoko. Slijedile su smjene ?inovnika, ?kolskih upravitelja, zapovjednika ?andarmerijskih postaja, kotarske uprave srpske nacionalnosti, koji su, dodu?e, nesrazmjerno prekomjerno bili zastupljeni u Kraljevini Jugoslaviji. Na njihova mjesta postavljeni su Hrvati katolici i muslimani. ^{[37] [38]} U Nevesinje je uskoro do?ao oru?ni?ki vod ?iji je zapovjednik bio Rudolf Ku?ar. Oni su organizirali oru?ni?ke postaje u Nevesinju, Riljima, Lukavcu, Kru?evljanima, Bakra?u?i, Fojnici (pripadala vodu Gacko), Ulogu, Klinji te ljetnja postaja na visoravni Morinama. Istovremeno se pri?lo naoru?avanju Hrvata katolika i muslimana u Bor?u i ?upi . Potkraj svibnja 1941. pristigla je bojna domobrana i oko 150 za?titnih lovaca usta?a iz Zapadne Hercegovine. Za Srbe su uslijedila te?ka vremena. Do?ivjeli su veliki prevrat. Od neprikosnovenih hegemona nad potla?enim Hrvatima, do?li su na dno dru?tvene ljestvice. Postali su građani drugog reda i izlo?eni represiji usta?kog re?ima. ^[37]

Sredinom svibnja stigao je iz Zagreba usta?ki poru?nik Franjo Sudar a 10 usta?a. S doma?im usta?am formirao je tabore i mjesne usta?ke postrojbe, u ?emu je dragocjenu pomo? dao profesor Alija ?uljak . Profesor je bio vrlo utjecajan na jedan dio ovda?njeg muslimanskog stanovni?tva. Do kraja svibnja naoru?ano i obu?eno u usta?ke odore odjeveno je i naoru?ano 116 doma?ih usta?a u Nevesinju i okolici.

U isto?noj Hercegovini, 24. lipnja 1941., izbija tzv. ?etni?ki vidovdanski ustanak . ^[39] Kako stoji u slu?benim izvje??ima organa NDH, " ?etnici-komunisti " 25. lipnja 1941. napali su oru?ni?ku postaju Lukavac u nevesinjskom kotaru. Razoru?ali su oru?nike i potom strijeljali ?estoricu (sve katolici) njih ?ija mrtva tijela pronađena su tri dana poslije između sela Od?aka i Nevesinja. Jedan je pomo?ni oru?nik te?ko ranjen. Prema njegovim izjavama, vi?e stotinjaka ?etnika-komunista razoru?ali su ih i odvojili trojicu (dvojicu oru?nika i jednog domobrana, dva katolika i jednog muslimana) da ih strijeljaju. Pretpostavio je da su ih strijeljali, ali mu nije poznato mjesto strijeljanja. Nije mu bila poznata sudbina ostale ?etvorice oru?nika. ^[40] Prema kasnijim spoznajama ?etnici su ubili devetoricu oru?nika u lukava?koj postaji. Hrvatske oru?ane snage oslobađaju Nevesinje od ?etnika 27. lipnja 1941. godine. ^[39]

Svjedo?enja muslimanskih izbjeglica iz isto?ne Bosne, dana reis-ul-ulemi Fehimu Spahi danih 3. prosinca 1941. godine, spasili su se bijegom preko Nevesinja. 150 njih pobjeglo je iz kotareva Rogatica, Vlasenica i Sarajevo, nakon ?to su gotovo mjesec i pol dana ?ivjeli pod upravom "komunisti?ko-?etni?kih" bandi. Morali su pobje?i pred ubojstvima i silovanjima. 24. studenoga 1941. pobjegli su iz rogati?kog i drugih kotareva preko Gora?da, Fo?e, Nevesinja i Mostara u Sarajevo. ^[41]

Katoli?ka crkva u Nevesinju je dosta stradala za vrijeme Drugoga svjetskog rata, a one u Ulogu sru?ena i Morinama dosta o?te?ena. ^[6] Te?ke ratne godine natjerale su Hrvate nevesinjskog kraja na odlazak. Plani?tarima je ve? 1941. opao broj, a kobne 1942. slijedi krvavo opadanje i propadanje. Ve? od sije?nja ?etni?ki pohodi okrvavili su Neretvu, u koje su ?etnici u prvom pohodu bacali ljude, ?ene i djecu, ubijene i ?ive koje su onda s obale pu?kom gađali. Pre?ivjele su spasili muslimani kroz ?ija ih je sela Neretva nosila. Zbog vi?ekratnog ?etni?koga kolja?kog pohoda nevesinjska ?upa izgubila je oko 300 ?lanova, a u mnogim obiteljima nije bilo pre?ivjelih (Ulog). ^[32] Salko ?ati? je na podru?ju Nevesinja organizirao svoju miliciju, i ponajvi?e su branili podru?je kru?evljanske op?ine. ^[42] Nevesinje je bila va?na utvrda pred kraj rata. U Nevesinju je do sredine studenoga 1944. bila borbena skupina Bolmann , a umjesto nje prorijeđeni 369. grenadirski puk , jedna topni?ka divizija i jedna bitnica protutenkovske divizije. To je bio dio snaga koje su se od ?irokog Brijega do Nevesinja ukopale na " Zelenoj crti " i za?titile se bunkerima, spletovima ?ica i nagaznih mina, topni?tvom i tenkovima. Utvrđena crta je samo u krilnim upori?tima, a to su bili ?iroki Brijeg i Nevesinje, imala po 2.000 vojnika. Zelena crta dobila je ime u Zapovjedni?tvu Jugoistoka, a kona?no ime dao je Hitler. Dobila ga je onda kad su nakon gubitka Jadrana, zapovjedno-sto?erni ?asnici na zemljovidima povla?ili zelenom bojom nove obrambene polo?aje 50 i vi?e kilometara od obale, po?ev?i od Senja, grebena Velebita i Dinare do Gacka, i uz Drinu do Dunava. Knin, ?iroki Brijeg, Mostar i Nevesinje bili su glavna utvrđena upori?ta. ^[43] Do konca prve polovice prosinca 1944. odnosno do okon?anja Kninske operacije bez uspjeha su ispred Mostara i Nevesinja opsjedale postrojbe 29. hercegova?ke divizije te postrojbe 9. dalmatinske divizije, anga?irane u napadu na ?iroki Brijeg. Situacija se nije promijenila na boji?tu sve do operacije Bura , kad su 27. sije?nja 1945. njema?ke i oru?ane snage NDH prodrijele prema Ljubu?kom, Vrgorcu, ?itluku, ?apljini i Metkovi?u. ^[44] Odmjeravanje na Zelenoj crti trajalo je do polovice velja?e 1945. godine. ^[43] U novoj zapovijedi ?taba VIII. korpusa NOVJ-a na kojoj stoji nadnevak 12. velja?e 1945., sto?erima "pod?injenih postrojbi za oslobođenje Mostara " zapovijeđen je napad na Mostar iz smjera triju kolona, desna, srednja i lijeva. Nevesinje je bilo u rubnom djelokrugu lijeve kolone, ?ija je zada?a bila odsje?i neprijateljske obrambene polo?aje oko Mostara. 10. brigada 29. hercegova?ke divizije , dobila je zada?u osvojiti Nevesinje. Ostale postrojbe koje su osiguravale bokove su 11. brigada koja je radi sprje?avanja dolaska njema?kih poja?anja iz Sarajeva ka Mostaru djelovala prema Konjicu, na pravcu Buna - Blagaj djelovala je 13. brigada koja je nakon razbijanja njema?ke obrane na tom pravcu trebala prodrijeti u Mostar lijevom obalom Neretve. Zada?a 14. hercegova?ke brigade bila je prodrijeti preko Donjeg i Gornjeg Zimlja u Bijelo Polje radi ugro?avanja povla?enja njema?ke vojske i postrojbi NDH iz Mostara dolinom Neretve ka Konjicu. ^[44]

Za otpor partizanima na lijevoj obali Neretve klju?ni bastion njema?ke odbrane bio je nevesinjski garnizon. Branio ga je jedan od pukova 369. divizije, odnosno borbena skupina Wetzel . Napad na Nevesinje krenuo je 10. velja?e . Partizanskoj pri?uvi osnovna je zada?a bila svakako sprije?itit izvla?enje 369. grenadirskog puka preko Pridvoraca prema Glavati?evu, jer ishod borbe za Mostar bio je izvjestan i navodio je na pretpostavku da ?e osovinske snage poku?ati probiti se tim pravcem koji je najkra?i prema Konjicu, na kojemu nije bilo drugih snaga NOVJ. Nevesinjski osovinski garnizon je uni?ten. Pred partizanski napad imao je oko 2.500 vojnika i ?asnika, desetina (230) poginula je u borbama za grad, a blizu tisu?u pripadnika poginulo im je dok su ih gonili. Oko 150 oru?nika se razbje?ala uglavnom ku?ama, a do 700 njema?kih vojnika probilo se do svojih postrojba u Bijelom polju, Jablanici i Konjicu. ^[45]

Mnogo muslimana iz okolnih sela (Plu?ine, Brata?, Od?ak, ?iljevo, Sopilja, Pridvorci, Gornja i Donja Bijenja, Postoljani...) sklonilo se u ovda?nju ?ar?iju jer je bila znatno sigurnija. Pometnja je nastala kad je narod doznao da partizani napadaju Nevesinje. Pretpostavili su da bi moglo biti zlo?ina, jer je u tim partizanima bilo mnogo doju?era?njih ?etnika. Doju?era?nji ?etnici su prepoznali da gube rat, promijenili uniforme, a svjedoci opisuju prizora s lokaliteta Smrdana kod sela Kljuna gdje je bilo brada, koje su ?etnici obrijali da bi mogli postati partizani. Tad je dio muslimana pobjegao ka Mostaru. ^[19] 14. velja?e 1945. partizani su u?li u Nevesinje i taj se dan poslije u Jugoslaviji slavio kao Dan oslobođenja Nevesinja. Narod je dobronamjerno iza?ao pozdraviti vojsku. Međutim, partizani su pokupili sve Hrvate katolike i muslimane, i hod?u, stavili ih u red a pred red postavili mitraljez ?arac. Tad je ubijeno od 30 do 40 ljudi, ^[19] a u samom Nevesinju i okolici ubili su najmanje 200 hrvatskih katolika i muslimana. ^[46] "Oslobodioci" su dobili cijeli dan ?initi slobodno ?to su htjeli, bez ikakvih posljedica. Svjedoci kao nalogodavce krive ?edu Kapora i Vladu ?egrta , komandanta 10. hercegova?ke udarne brigade. Poslije rata bilo je strogo zabranjeno i strogo ka?njivo govoriti o ovim događajima. ^[19]

U Mostarskoj operaciji tih dana velja?e 1945. 29. hercegova?ka divizija svladala je ?etnike kod Nevesinja. ^[47]

Kri?ni put je nakon bleibur?ke tragedije mnoge Hrvate katolike i muslimane doveo do mostarskog zatvora ?elovine, koji su partizani pretvorili u masovno mu?ili?te i morili?te. Zato?enici su svaki dan bili mu?eni i ubijani. Ubijene su bacali u jamu Bi?ina na Vele?u. U istu jamu bacana su tijela ubijenih civila Hrvata katolika i muslimana iz Nevesinja. I ?ene su bile među desetcima mu?enih i ubijenih. Sve do danas nikad nije sankcionirano ideolo?ko i etni?ko ?i??enje Hercegovine koje su po?inili partizani. Pod pla?tom plemenite ideje borbe protiv nacizma i fa?izma, masovna ubojstva nedu?nih ljudi neki i danas neki slave kao pobjedu, nevje?to maskiraju?i etni?ko i ideolo?ko ?i??enje. ^[46] Prethodno pobjegle mje?tane partizani su zarobili i strijeljali, bez ikakvog suđenja, na lokalitetu Kri?anje na Podvele?ju, 10-ak km od Mostara. Tek dva mjeseca poslije partizanske vlasti dopustile su obiteljima vidjeti, ali ne i po vjerskom obredu sahraniti pokojnike. ^[19] U Nevesinju su ubijali ljude u ?ar?iji, kod zgrade starog suda, ali i po skoro cijelom gradu, na Kri?anjima, na Zijemljima, mnogi koji su pobjegli ubijeni su i na Malti u Mostaru. Smaknu?a su bila na cijelom potezu od Nevesinja pa do Podvele?ja. Partizanske zasjede smje?tene su bile i u rejonu Grepka i ondje su potpuno neselektivno ubijali svakoga tko je nai?ao. ^[19]

Prije i nakon pada grada, vojska se povla?ila pred partizanima od Nevesinja prema Grepku. U strahu, krenuo je i zbjeg civila i?ao je za vojskom. Civili su nosili u zave?ljajima svoje stvari. Vojska u povla?enju zaustavljena je na Grepku. Partizani su masovno pobili kolonu. S ljudima su strijeljali i konje, jer ih nisu imali kad razdvajati. Od Grepka do jame i Bi?ini bio je le? do le?a i konj do konja. S vojnicima su strijeljali i pristigle civile koji su bje?ali od partizana. Teren su posvuda zakr?ili le?evi pa su partizani zapovijedili da se one bli?e ubacuje u jamu. Udaljenije le?eve poslije su rije?ili zapovijediv?i nekim Hrvatima katolicima i musilmanima da ih dovuku do jame i ubacuju. Onaj tko je bacio ljude u jamu, bacio ih je da zapnu o neko raslinje i izbo?en kamen, vjerojatno se nadaju?i da ?e se poslije izvu?i i sahraniti. Velika je vjerojatnost da je to netko od partizana u?inio. Neki su oti?li do partizanske vlasti u Nevesinju i jedva izmolili dopu?tenje za izvaditi mrtve pokojnike iz jame. Ako su i dobili, druge nisu smjeli vaditi. Malobrojni pre?ivjeli Hrvati u Nevesinju shrvala je tuga i strah te vi?e nisu smjeli inzistirati. U podlim igrama pri poku?aju izvla?enja, spasitelji su odustajali od vađenja svojih jer je to zna?ilo da bi onaj tko je vadio imao zavr?iti u jamu. Na sve to su partizanske vlasti reagirale tako da su tijela koja su zapela na izbo?inama motkom odgurali u jamu. Radi zatiranja traga zlo?inu, zapovijedili su da se gradsko sme?e baca u jamu. Tako je strati?te postalo i danas aktivno gradsko smetli?te . Vlasti su zabranjivale spominjati taj događaj i ka?njavale su tko se drznuo bilo ?to prigovoriti. ^[48]

Obujam i obojenost zlo?ina ukazuje na dva elementa kao obilje?ja tobo?njeg osloboditeljskog pokreta i njegove vojske. Element je bio vje?to skrivan, no stalno jak i prisutan - prosrpski i antimuslimanski ^[19] i antikatoli?ki/antihrvatski. ^[47]

Druga Jugoslavija [ uredi | uredi kod ]

Od prijeratnih 1647 Hrvata iz 1940., u ratnim i poratnim godinama ?ivote je od njih izgubilo 847 osoba, ?ak polovica tada?njeg stanovni?tva hrvatske nacionalnosti i po tome su najve?a stradanja od svih Hrvata katolika u Hercegovini. Prvo razdoblje ustanka na ?ijem je ?elu bio Josip Broz Tito partizanski pokret je bio imao pluralne elemente, zbog toga ?to su im pored komunista pristupili ljudi razli?itih svjetonazora, a zajedni?ko im je bila borba protiv fa?izma i inozemnih okupatora. Tijekom rata komunisti su postupnim ?istkama eliminirali nepodobne i na sva klju?na mjesta u partizanskom pokretu i drugim represivnim organima doveli sebi odane osobe, uglavnom protuhrvatski nastrojene. Takav totalitarizirani partizanski pokret postao je oru?ana sila KPJ, ?to je bilo presudno u obnovi Jugoslavije i dolasku komunista na vlast. U Hercegovini su na svim klju?nim politi?kim, zapovjednim, obavje?tajnim i represivnim pozicijama komunisti?kog sustava u vrijeme zlo?ina nad hercegova?kim Hrvatima bili etni?ki Srbi. Isklju?iva krivnja pada na KPJ i njena ?elnika Tita, a elemente treba tra?iti u politici primanja i aboliranja ?etnika. Komunisti su zlo?ine nad katoli?kim pukom u Hercegovini sprovodili kao oblik komunisti?ke represije uperene protiv klasnih i ideolo?kih neprijatelja, tj. svakog tko nije tko nije ?elio prihvatiti komunizam i komunisti?ku Jugoslaviju. Komunisti?ki zlo?ini bri?no su planirani i pripremljeni u komunisti?kim strukturama, Izvr?avanje je povjereno najodanijim komunistima. ^[49] Drugi dio krivnje je u velikosrpskim nositeljima ideje etni?kog-konfesionalnog ?i??enja od nepodobnih Hrvata i Muslimana, a to su bili ?etnici i ?etnici-komunisti, gdje je ideja genocida nad Hrvatima osmi?ljena prije Drugoga svjetskog rata. Velikosrpski genocid nad Hrvatima, planiran i vojno-politi?ki vođen kao strate?ki projekt, zapo?eo je ve? 1941. godine. Radi prikrivanja i opravdavanja, istodobno s po?etkom toga genocida, Hrvati su sna?nom propagandom oklevetani za izvr?enje genocida nad Srbima koji nisu po?inili. ^[50] Od Srba iz isto?ne Hercegovine najvi?e je naseljeno u Vojvodinu s nevesinjskih strana. Tada su nastala naselja imenovana po starom zavi?aju i va?nim osobama iz starog zavi?aja, kao Novo Nevesinje u Baranji, tada u Vojvodini, potom naselje Aleksa ?anti?, Srbobran u Ba?koj (Vojvodina) i druga. Ako nisu ubijeni ili poginuli, brojni su katolici napustili u pora?u i ovaj kraj kao i ?itavu Hercegovinu, odmah je odselilo se 50 veoma brojnih obitelji i vrlo veliki broj pojedinaca. ^[32] Poslije rata u Jugoslaviji je te?ko stradala nevesinjska crkva pretvorena u skladi?te. I ?upna ku?a najve?im je dijelom je bila nacionalizirana. ^[27] U pora?u je val iseljavanja zahvatio ?itav ovaj kraj, no odseljenici su odr?avali cijelo vrijeme vezu s rodnim krajem. ^[3] Nakon rata nestali su katolici iz mjesta: Lakat , Luka , ?iljevo , Vele? , Bi?ina , Obadi , Tomi?lja , Cerova , Baketa , Boljuni . Godine 1949. nacionalizirana je ku?a s privatnom kapelicom ?kolskih sestara franjevki Krista Kralja . ^[6] Nestala su postupno u djelovima ove ?upe kao prezimena ?uljak, Pand?i?, Mati?, Rotim, Golu?a, Buconji?, Vrlji?, Sivri?, Vasilj, Pavlovi? i dr. ^[51] Od 1949. do 1950. administrator ?upe Nevesinje bio je fra Smiljan Zvonar . ^[52]

Od 1950-ih povremenim dolaskom sve?enika iz Mostara bila je obavljana pastorizacija nevesinjske ?upe, zbog nacionalizirana ?upnog stana. Zalaganjem otaca franjevaca iz mostarskog samostana obnavljana od 1958. do 1973. godine, a sve?enicima je u ?upnoj ku?i bilo na raspolaganju tek dvije-tri prostorije, no sve?enik uglavnom nije no?io u ?upnoj ku?i, osim u slu?aju velika snijega, nego je dolazio iz Mostara. ^[27] 1972. godine u Seljanima podignuta je grobljanska kapelica u ?ast sv. Ivana Krstitelja, a 1973. obnovljena crkva u Ulogu. 5. lipnja 1975. Nevesinje je ponovno vra?eno na "slobodno raspolaganje Biskupu" papinskim dekretom Romanis Pontificibus . 1976. je Nevesinje ?upa Mostarskog samostana. Pred rat je zapo?eta i nikad dovr?ena grobljanska kapelica u Kru?evljanima . ^[6] Posljedice su jugokomunisti?kog re?ima bile su da je kroz 48 godina broj vjernika smanjen je za 1428 katolika i 1989. do?ivjelo je u Nevesinju tek 219 katolika, pri ?emu su mnoge obitelji stara?ke. ^[32]

Raspad Jugoslavije [ uredi | uredi kod ]

Potpuno je ?upna crkva sru?ena u ratu 1992. godine, zvono otuđeno, ?upni stan naseljen prognanicima. Ostalo je samo zemlji?te, klju? i stari crkveni obrednik . Te?ko o?te?ena grobljanska kapelica u Seljanima . ^[6] Crkvu u Nevesinju sru?ili su Srbijanci, navodno su to u?inili ni?ki specijalci . Skupina od 19 Muslimana i jedan Hrvat ubijeni su 1992. na podru?ju Nevesinja i Mostara, a tijela su im ba?ena u jamu Lipova?u u Nevesinju. Ekshumirani su 1999. godine, a temeljem DNK analize identitet im je utvrđen 2016. godine. ^[53] 1992. godine bio je veliki egzodus nevesinjskih Hrvata i Muslimana. Dio je bje?ao preko planina u Konjic. Prema podatcima Udru?enja Povratkom za BiH, u Nevesinju je 1992. godine ubijeno 305 Muslimana i 12 Hrvata. Do danas nije pronađeno 127 osoba, među kojima je mnogo djece, pa ?ak i bezimenih beba. Samo je biv?i na?elnik Centra javne bezbjednosti Trebinje Krsto Savi? osuđen za te zlo?ine i to zbog progona muslimanskog i hrvatskog stanovni?tva s podru?ja Nevesinja, Bile?e, Gacka i Kalinovika. Kazneni postupak vodio se protiv biv?eg pripadnika Stanice javne bezbjednosti Nevesinje Milka Mu?ibabi?a, ali je umro pa je Sud Bosne i Hercegovine obustavio postupak. Isto tako su Srbi dolazili suprotnim pravcem u Nevesinje, pa je u ratnom vremenu grad imao najvi?e stanovnika - skoro 30.000, od prijeratnih 14.400. Dogodila se "zamjena stanovni?tva". Ve?ina Muslimana i Hrvata prodala je svoje ku?e ili zamijenila sa Srbima. Srpska svjedo?anstva su bila da ih nitko nije protjerao, ali su dobivali znakove da trebaju oti?i. ^[54]

Iz nevesinjske ?upe su izbjegli svi katoli?ki vjernici, a 11 ih je poginulo. ^[6]

Poslijeratna Bosna i Hercegovina [ uredi | uredi kod ]

1999. godine dogovorom između generalnoga ministra Franjeva?koga reda i mostarsko-duvanjskoga biskupa ?upa Nevesinje predana je biskupu na slobodno raspolaganje. Godine 2007. plemenito??u ljudi vlasniku vra?eno je zvono i ugrađeno u konstrukciju. ^[6] Od 2007. godine zapo?eta je sustavnija obnova ?upnih objekata, ?upne ku?e, biv?eg sru?enog pomo?nog gospodarskog objekta i ?upne crkve. ^[55] Na ?upnu svetkovinu Velike Gospe 2007. temelje nove crkve na mjestu stare blagoslovio je biskup Ratko Peri? . Godine 2009. preuređena je jedna biv?a gospodarska ku?a i pretvorena u oratorij i privremenu kapelicu, a biskup ju je blagoslovio u ?ast Obra?enja sv. Pavla apostola, na svetkovinu Svih Svetih. ^[6] 2017. godine crkva je u obnovi. ^[56] Zabilje?en je relativno povratak malobrojnih Hrvata u Nevesinje. Relativno je mali povratak Muslimana i Hrvata u grad, a ve?ina je povratnika u okolna sela. Ve?ina preostalih nastanila se ve?inom u Mostaru, Međugorju, Stocu, ?apljini i Sarajevu. Zimi je brojka povratnika manja, ni stotinjak, dok ljeti bude i do dvjesta. Hrvati i Muslimani se ne vra?aju jer nitko ne ?eli ostaviti radno mjesto vratiti se u kraj s velikom nezaposleno??u i znatno hladnijom klimom. Srbi se ne vra?aju jer su ili na?li posao u Nevesinju, a povratkom im nije zajam?eno radno mjesto, ili zato ?to su prodali ku?e u staroj sredini a ovdje kupili stanove. Dio Srba se vratio svojim ku?ama nakon rata, a to je dio Srba koji su do?li iz ?apljine i Mostara, a neki su ostali. Razlozi nevra?anja svih naroda mogu se svesti na materijalne, sigurnosne i poslijeratni izostanak politi?ke strategije i volje za povratak. ^[54]

Velika nezaposlenost je u gradu poslije rata, ponaosob 2010-ih, jer posla nema ni za Srbe ni za povratnike. Od 18.000 stanovnika 2014., posao ih ima tek njih 1.850. Nema proizvodnje ni ulaganja. Nema nikakvih donacija. Među najsiroma?nijim op?inama je u RS-u. ?kolstvo je ote?ano jer su sve podru?ne ?kole sru?ene, a u onima u Nevesinju u?i se samo po programu RS. Otvorena je privatna bolnica, koja nije proradila jer nema novaca za njeno grijanje. U selu Kljuna Udru?enje povratkom za BiH gradi spomen-obilje?ja ?rtvama s podru?ja Nevesinja. Od 2012. godine u spomen na veliki egzodus nevesinjskih Hrvata i Muslimana organizira svakog lipnja mar? na relaciji Sopilja (Nevesinje) - Svinjarina (Podvele?je) pod nazivom "Put spasa". ^[54]

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

?itav ovaj kraj je jedan veliki pa?njak i livada. Nekad je bio poznata kao opskrbnik Mostara s mesom i mlijekom. U nevesinjskom kraju uzgaja se poznati nevesinjski krumpir . ^[3]

Tradicijska zanimanja ovog kraja su ekstenzivno sto?arstvo i zemljoradnja . 1989. je bilo sve manje sto?ara i sve vi?e neobrađene zemlje. ^[2]

Poznate osobe [ uredi | uredi kod ]

• Safvet-beg Ba?agi? , knji?evnik
• Petar Dicca , subrat franjeva?koga reda, industrijalac i veliki dobro?initelj, nositelj visokog portugalskog odlikovanja
• đuro Gra?anin , katoli?ki sve?enik i bogoslov ^[6]
• Milan Mu?ibabi? , knji?evnik i novinar
• Nikola Precca , politi?ar, kulturni djelatnik, dobro?initelj, ministar socijalne politike i narodnoga zdravlja
• Bogdan ?eraji? , pripadnik Mlade Bosne i sudionik Sarajevskog atentata
• Ambro Mileti? , provincijal hercegova?ke franjeva?ke provincije
• Ambroz Kapor , hrv. agronom i povjesni?ar, voditelj nevesinjske podru?ne ustanove Uprave dr?avnih monopola ^[57]
• Mladen Brati? , general-major JNA, srp. vojni zapovjednik, zapovjednik Novosadskoga korpusa od po?etka 1991. do pogibije 3. studenog 1991., poginuo pri opsadi Vukovara ^[58]
• vl?. Franjo Stejskal, rođ. u Grada?cu, Nevesinje, sve?enik Barske nadbiskupije i prvi ?upnik u Nik?i?u , ^{[31] [59]} podrijetlom ?eh ^[60]
• vl?. Rudolf Romer , katoli?ki sve?enik Vrhbosanske nadbiskupije, ?upnik, doktor znanosti, profesor na bogoslovijama u đakovu i Sarajevu, spisatelj, prevoditelj ^{[31] [61]}

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

• O? "Risto Prorokovi?"
• S?C "Aleksa ?anti?"
• M? "Sv. Roman Melod"

Spomenici i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Na listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine za op?inu Nevesinje se nalaze sljede?i spomenici:

• Careva d?amija (d?amija Sultan Bajazid Velije),
• Pravoslavna Crkva svetog Vaznesenja Hristovog,
• Dugali?a d?amija (d?amija had?i Velijjudina Bakra?a ili Velagina d?amija) sa sahat-kulom ,
• D?amija had?i Hane hanume Ljubovi? (Ljubovi?a d?amija) u Od?aku ,
• ?ar?ijska d?amija (Sinan-kadi efendijina ili ?u?kova d?amija),
• ?elebi?a (D?aferovi?a ili ?urkovi?a) d?amija u Donjoj Bijenoj ,
• Katoli?ka crkva Uznesenja Bla?ene Djevice Marije u Nevesinju , mjesto i ostaci povijesne građevine. S obzirom na veliki broj doseljenika, slu?benika, vojnika i in?enjera austrougarske vojske, oko 1880. godine na podru?ju Trebinjsko-mrkanske biskupije je bio znatan broj vjernika ? katolika. ?upa Uznesenja Bla?ene Djevice Marije u Nevesinju osnovana je od strane franjevaca 1899. godine, za vrijeme biskupa Buconji?a, kada je i sagrađen ?upni stan. ?upna crkva izgrađena je u periodu od 1901. do 1903. godine. Minirana je i u potpunosti sru?ena 1992. godine, ali je i obnovljena.
• Nekropola sa ste?cima Kalufi ( Krekovi ), povijesno podru?je s 452 ste?ka . Nekropola Kalufi najve?a je nekropola ste?aka u Bosni i Hercegovini. Ima 462 ste?ka, od ?ega 295 plo?a, 150 sanduka, 3 sljemenjaka i 14 anti?kih spolija u sekundarnoj upotrebi.
• Nekropola sa ste?cima Rajkov kamen u Mijatovcima ( Krekovi ), ^[62]

?port [ uredi | uredi kod ]

• FK Vele? Nevesinje
• RK Hercegovina Nevesinje
• Nevesinjska olimpijada ^[63]

Od 1993. odr?ava se Bo?i?ni memorijalni turnir u malom fudbalu "Mi?o Tamind?ija" .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• ?upa Uznesenja BDM, Nevesinje Katoli?ko groblje u Nevesinju
• ?upa Uznesenja BDM, Nevesinje Stare fotografije Nevesinja

v  • r  • u Upravna podjela Bosne i Hercegovine v  • u Entiteti Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine ? Republika Srpska v  • u ?upanije Federacije Bosne i Hercegovine Unsko-sanska ? Posavska ? Tuzlanska ? Zeni?ko-dobojska ? Bosansko-podrinjska Gora?de Sredi?nja Bosna ? Hercegova?ko-neretvanska ? Zapadnohercegova?ka ? Sarajevska ? Hercegbosanska v  • u Distrikti Bosne i Hercegovine Distrikt Br?ko v  • u Gradovi Bosne i Hercegovine Banja Luka ? Biha? ? Bijeljina ? Gradi?ka ? Bosanska Krupa ? Cazin ? ?apljina ? Derventa ? Doboj ? Gora?de ? Gra?anica ? Grada?ac ? Isto?no Sarajevo ? Konjic ? Livno ? Ljubu?ki ? Mostar ? Ora?je ? Prijedor ? Sarajevo ? Srebrenik ? Stolac ? ?iroki Brijeg ? Trebinje ? Tuzla ? Visoko ? Zenica ? Zvornik ? ?ivinice v  • u Op?ine Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine Banovi?i ? Bosanski Petrovac ? Bosansko Grahovo ? Breza ? Bugojno ? Busova?a ? Bu?im ? Cazin ? Centar, Sarajevo ? ?eli? ? ?itluk ? Drvar ? Doboj Istok ? Doboj Jug ? Dobreti?i ? Domaljevac-?amac ? Donji Vakuf ? Fo?a-Ustikolina ? Fojnica ? Glamo? ? Grude ? Had?i?i ? Ilid?a ? Ilija? ? Jablanica ? Jajce ? Kakanj ? Kalesija ? Kiseljak ? Kladanj ? Klju? ? Kre?evo ? Kupres ? Lukavac ? Maglaj ? Neum ? Novi Grad, Sarajevo ? Novi Travnik ? Novo Sarajevo ? Od?ak ? Olovo ? Pale-Pra?a ? Posu?je ? Prozor-Rama ? Ravno ? Sanski Most ? Sapna ? Stari Grad, Sarajevo ? Teo?ak ? Te?anj ? Tomislavgrad ? Travnik ? Trnovo (FBiH) ? Uskoplje ? Usora ? Vare? ? Velika Kladu?a ? Vitez ? Vogo??a ? Zavidovi?i ? ?ep?e Republika Srpska Berkovi?i ? Bile?a ? Bosanska Dubica ? Bosanska Gradi?ka ? Bosanska Kostajnica ? Bosanski Brod ? Bosanski Novi ? Bosanski ?amac ? Bosansko Petrovo Selo ? Bratunac ? ?ajni?e ? ?elinac ? Derventa ? Donji ?abar ? Fo?a ? Gacko ? Han Pijesak ? Isto?na Ilid?a ? Isto?ni Drvar ? Isto?ni Mostar ? Isto?ni Stari Grad ? Isto?no Novo Sarajevo ? Jezero ? Kalinovik ? Kotor Varo? ? Krupa na Uni ? Kupres (RS) ? Lakta?i ? Lopare ? Ljubinje ? Mili?i ? Modri?a ? Mrkonji? Grad ? Nevesinje ? Novo Gora?de ? Osmaci ? O?tra Luka ? Pale ? Pelagi?evo ? Petrovac ? Prnjavor ? Ribnik ? Rogatica ? Rudo ? Skender Vakuf ? Sokolac ? Srbac ? Srebrenica ? Stanari ? ?ekovi?i ? ?ipovo ? Tesli? ? Trnovo (RS) ? Ugljevik ? Vi?egrad ? Vlasenica ? Vukosavlje

v  • u Hercegovina Sredi?te Hercegovine Mostar Sjeverna Hercegovina Jablanica   · Konjic   · Prozor-Rama Zapadna Hercegovina ?itluk   · Grude   · Ljubu?ki   · Posu?je   · ?iroki Brijeg   · Tomislavgrad Isto?na Hercegovina Bile?a   · Gacko   · Ljubinje   · Nevesinje   · Ravno   · Stolac   · Trebinje Ju?na Hercegovina ?apljina   · Neum   · Ravno