한국   대만   중국   일본 
Napad otrovnim plinom na Halabju ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Napad otrovnim plinom na Halabju

Izvor: Wikipedija
Napad otrovnim plinom na Halabju
Dio kampanje al-Anfal tijekom iransko-ira?kog rata
Vrijeme 16. o?ujka 1988.
Lokacija Halabja , Ira?ki Kurdistan
Ishod Pobjeda Iraka
  • Kurdske i iranske vojne snage napu?taju Halabju
  • Ira?ke vojne snage razaraju grad
Sukobljeni
Irak Iran
Ira?ki Kurdistan
Vođe
Ali Hassan al-Majid
Posljedice
3200 - 5000 ubijenih; 7000 - 10000 ranjenih

Napad otrovnim plinom na Halabju ( kurd. Kimyabarana Helebce ??????????? ???????), poznat i kao Pokolj u Halabji ili Krvavi petak , bio je pokolj protiv Kurda koji se dogodio 16. o?ujka 1988. godine u gradu Halabji u Ira?kom Kurdistanu . [1] [2] Napad je bio dio kampanje al-Anfal u sjevernom Iraku , kao i dio ira?ke ofenzive iranskoj operaciji Zafar 7 . Pokolj se dogodio 2 dana nakon ?to su Iran i kurdski gerilci preuzeli grad. [3]

U napadu je ubijeno od 3200 do 5000, a ozljeđeno od 7000 do 10000 ljudi, ve?inom civila . [4] [5] U godinama nakon napada umrle su jo? tisu?e ljudi kao rezultat raznih komplikacija, bolesti i problema pri porodu . [4] Ovaj incident, kojeg je Ira?ki kriminalni sud proglasio genocidom protiv Kurda u Iraku , i dan-danas je najve?i napad kemijskim oru?jem usmjeren protiv civilnog podru?ja u povijesti. [5]

Napad na Halabju prepoznat je kao specifi?an događaj u anfalskom genocidu protiv kurdskog naroda od strane ira?kog re?ima pod vodstvom Saddama Husseina . Ira?ki visoki sud 1. o?ujka 2010. godine proglasio je napad na Halabju genocidom - odluka koju pozdravlja Kurdistanska regionalna vlada . Kanadski parlament proglasio je ovaj napad zlo?inom protiv ?ovje?nosti . [6]

Pozadina [ uredi | uredi kod ]

Sjeverni Irak op?enito je bio podru?je nemira tijekom rane faze iransko-ira?kog rata , kada su se 1982. i 1983. godine, uz iransku podr?ku, udru?ile paravojne postrojbe Kurdistanske demokratske stranke i Domoljubne unije Kurdistana . Kurdska pobuna ve?inskim dijelom je ugu?ena do sredine 1980.-ih godina. Ipak, od 1985. godine, ira?ki baatisti?ki re?im pod vodstvom Saddama Husseina odlu?io je pod svaku cijenu iskorijeniti ostatke kurdskog otpora na sjeveru i pe?merga pobunjenike - metodama kao ?to je ?iroko-obuhvatnim ka?njavanjem civila, kao i kori?tenjem kemijskog oru?ja. Ovaj događaj u Halabji dio je i ira?kih napora protiv kurdskih i iranskih vojnih snaga u posljednjim fazama operacije Zafar 7 .

Napad otrovnim plinom [ uredi | uredi kod ]

Petosatni napad na Halabju zapo?eo je u predve?erje 16. o?ujka 1988. godine. Ira?ki MiG i Mirage borbeni zrakoplovi po?eli su bacati kemijske bombe na stambena podru?ja u Halabji koja su udaljena od izgubljene ira?ke vojne baze na rubu grada. Prema navodima regionalnih kurdskih pobunjenika, ira?ki borbeni zrakoplovi, navođeni helikopterima, izvr?ili su i do 14 bombardiranja u grupama od 7 ili 8 zrakoplova. Svjedoci su rekli da su vidjeli bijeli, crni i ?uti dim kako se di?e u zrak stvaraju?i "zid" visok oko 50 metara. [1]

? Bio je lijep proljetni dan. Kako se sat pribli?avao 11 sati ujutro, osje?ao sam ?udnu senzaciju - srce mi se gr?ilo kao da mi je ?eljelo re?i da smo na rubu ogromne katastrofe. U roku od nekoliko minuta po?ele su eksplodirati topni?ke granate, a zrakoplovi su po?eli bacati bombe na grad. Bombardiranje je bilo koncentrirano na sjeverna susjedstva pa smo se sakrili u podrum. U 14 sati, kako se ja?ina bombardiranja smanjivala, oprezno sam se iskrao iz podruma u kuhinju i donio obitelji hranu. Nakon ?to je bombardiranje prestalo, po?eli smo ?uti zvukove udaranja metala po tlu. Nisam imao obja?njenje za to.

Vidio sam stvari koje ne?u zaboraviti do kraja ?ivota. Sve je po?elo glasnim, ?udnim zvukom koji je zvu?ao kao eksplodiranje bombi, nakon ?ega je mu?karac u?ao u na?u ku?u deraju?i se "Plin! Plin!". Brzo smo u?li u auto i zatvorili prozore. Mislim da se auto kretao preko tijela nedu?nih ljudi. Vidio sam ljude kako le?e na tlu, povra?aju teku?inu zelene boje, dok su drugi postali histeri?ni i po?eli se glasno smijati nakon ?ega su bespokretno pali na tlo. Kasnije sam osjetio miris koji me podsje?ao na jabuke nakon ?ega sam se onesvijestio. Kad sam se probudio, oko mene je le?alo na tisu?e tijela. Nakon toga ponovno sam se sakrio u obli?nji podrum, a podru?je je okru?io u?asan miris. Podsje?ao je na trunuli otpad, ali ubrzo se promijenio u sladak miris sli?an onome jabuka. Onda sam osjetio ne?to ?to je mirisalo na jaja.

Kad ?ujete ljude kako se deru "plin" ili "kemikalije" - i ?ujete te krikove kako se ?ire među ljudima - tada se po?inje ?iriti teror, pogotovo među djecom i ?enama. Va?i voljeni, va?i prijatelji - vidite ih kako hodaju, a zatim padaju kao li??e na tlo. To je situacija koja se ne mo?e opisati - ptice su po?ele padati iz gnijezda; nakon toga druge ?ivotinje, a onda i ljudi. Nastalo je potpuno uni?tenje. Tko god je mogao napustiti grad, napustio ga je pje?ice. Tko god je imao auto, napustio ga je autom. Ali tko god je imao previ?e djece kako bi ih nosio na ramenima, ostao je u gradu i podlegao plinu.

”

— Kherwan, stanovnik Halabje koji je pre?ivio napad, Ekurd Daily [7]

Pre?ivjeli su rekli da je plin isprva mirisao na slatke jabuke [8] i da su ljudi umirali na razne na?ine, ?to zna?i da je kori?teno vi?e razli?itih otrovnih kemikalija. Neke ?rtve su jednostavno "pale mrtve", neke "umrle smiju?i se", dok su se na drugima prvo pojavljivali mjehuri ili su povra?ali zelenu bljuvotinu. [9] Mnogi su ozlijeđeni tijekom panike nakon napada, pogotovo osobe oslijepljene zbog napada. [10] Vjeruje se da su ira?ke vojne snage koristile kemijske otrove , uklju?uju?i iperit i razne ?iv?ane otrove. [11] Neki izvori smatraju da je kori?tena i cijanovodi?na kiselina . Ve?ina oboljelih prevezenih u bolnice u Teheranu oboljeli su od izlaganja iperitu. [1]

Posljedice [ uredi | uredi kod ]

Otkri?e i reakcije [ uredi | uredi kod ]

Prve fotografije nakon napada na?inili su iranski novinari koje su kasnije pro?irili po iranskim novinama. Snimke koje je snimio britanski ITN , koje su prenosili Iranci, [12] prikazane su na raznim svjetskim medijima. Neke od prvih fotografija na?inio je iranski fotograf Kaveh Golestan , koji je opisao svoj do?ivljaj Guyu Dinmoreu iz Financial Timesa . Bio je oko 8 kilometara izvan Halabje u vojnom helikopteru kad je ira?ki MiG-23 uletio u grad. Rekao je da "nije bilo veliko kao nuklearni gljivasti oblak , ali vi?e manjih: gusti dim." Golestan je bio ?okiran scenom kad je stigao u grad, iako je ve? ranije vidio napade plinom.

? ?ivot je bio smrznut. ?ivot je stao, kao da gleda? film i odjednom zastane na jednoj slici. To je bila nova vrsta smrti za mene. (...) Posljedice su bile gore. ?rtve su jo? dostizale. Neki seljani do?li su do na?eg helikoptera. Imali su 15 ili 16 prekrasne djece i molili su nas da ih prevezemo do bolnice. Svi novinari su sjedili tamo i svakome je dodano jedno dijete da ga ?uva. Kako smo poletjeli, teku?ina je iscurila iz usta moje djevoj?ice i umrla je u mojim rukama. ”

— Kaveh Golestan, Index Online [13]

Vlada Saddama Husseina slu?beno je krivila Iran za napad. Ira?ki ministar vanjskih poslova, Tariq Aziz , izjavio je da "nema koristi ni potrebe za kori?tenjem kemijskog oru?ja". Kurdi su proglasili ?rtve "kemijskim mu?enicima ". [14] Međunarodne reakcije na napad u to vrijeme bile su tihe. Obavje?tajne slu?be i vlada SAD-a dali su naslutiti da kurdski civili nisu bili ciljane mete, ?ak i da je Iran bio kriv za napad. [15] Izvje?taj britanskog Ureda za vanjsku politiku i Britansku zajednicu narodu ( eng. Foreign and Commonwealth Office ) naveo je sljede?e: "Smatramo da je bolje odr?avati dijalog s drugima ako ?elimo utjecati na njihove postupke. Mjere ka?njavanja, kao ?to su jednostrane sankcije, ne bi utjecale na postupke Iraka s kemijskim oru?jem i na?tetile bi britanskim interesima." [14]

Uni?tavanje i djelomi?na obnova Halabje [ uredi | uredi kod ]

Pre?ivjeli, pe?merge i Iranci pokopali su ve?inu mrtvih u improviziranim masovnim grobnicama . Nakon ?to je Irak ponovno preoteo Halabju Irancima i kurdskim pobunjenicima, ira?ke su trupe u za?titnim odjelima u?le u Halabju kako bi prou?ili efektivnost njihovog oru?ja i napada. Ira?ke su vojne snage grad, jo? uvijek pun nepokopanih tijela, sustavno ru?ili buldo?erima i eksplozivom. [10] Kurdi, koji su se kasnije vratili, djelomi?no su ga obnovili, iako su zalihe vode i hrane, te tlo i ?ivotinje bile kontaminirane zbog kemijskog oru?ja. [16] Japanska vlada financirala je projekt vrijedan 70 milijuna USD kako bi se omogu?io pristup pitkoj vodi. [17]

Zdravstvene i genetske posljedice [ uredi | uredi kod ]

Deset godina kasnije, 1988., najmanje 700 ljudi jo? uvijek je bilo lije?eno zbog te?kih posljedica napada, a od njih 500 je bilo te?ko bolesno, ?ak i kad su "najte?i slu?ajevi ve? vjerojatno umrli". [14] Prema istra?ivanjima lokalnih lije?nika, u odnosu na Chamchamal , u Halabji je pronađen ve?i postotak zdravstvenih tegoba, spontanih poba?aja (kojih je bilo vi?e od ?ivorođene djece), [14] raka debelog crijeva i sr?anih bolesti, [14] kao i drugih vrsta raka, problema kod disanja, problema s vidom ili ko?om itd. [18] Neke osobe koje su pre?ivjele napad ili lak?e ozlijeđene kasnije su razvile razli?ite zdravstvene probleme. Postoji i zabrinutost da je napad imao i trajni genetski utjecaj na Kurde. [18]

Suđenje Saddamu Husseinu i "Kemijskom Aliju" [ uredi | uredi kod ]

Ira?ki visoki sud nije optu?io Saddama Husseina za zlo?in protiv ?ovje?nosti po?injen u Halabji. Ira?ki tu?itelji su imali "500 dokumentiranih kriminalnih djela po?injenih tijekom Husseinovog re?ima", a Hussein je osuđen na smrt na temelju jednog jedinog slu?aja - masakra u Dujailu 1982. godine. [19] Jedan od nekoliko dokumenata otkrivenih javnosti tijekom suđenja Saddamu Husseinu bio je i dopis ira?ke vojne obavje?tajne slu?be koja je tra?ila dopu?tenje ureda predsjednika da koristi otrove iperit i sarin protiv Kurda. Drugi dokument je otkrio da je Hussein u odgovoru naredio vojnoj obavje?tajnoj slu?bi da prou?i mogu?nost "iznenadnog napada" tim oru?jem na iranske i kurdske snage. Interni dopis vojne obavje?tajne slu?be potvrdio je da je primila dopu?tenje ureda predsjednika da napadne pomo?u "specijalnog oru?ja" i naglasio da se niti jedan napad ne smije izvr?iti bez prethodnog znanja predsjednika. [20] Pre?ivjeli Kurdi nisu sumnjali da je Saddam osobno bio odgovoran za napade, te su bili razo?arani da mu je suđeno samo zbog ubojstava u Dujailu . [21] Saddam Hussein pogubljen je 30. prosinca 2006. vje?anjem . [22]

Ali Hassan al-Majid, "Kemijski Ali", tijekom istra?nog saslu?anja 2004. godine

Saddamov rođak, Ali Hassan al-Majid (koji je u to vrijeme zapovijedao ira?kim vojnim snagama na sjeveru Iraka, ?ime je dobio nadimak "Kemijski Ali") osuđen je na smrt vje?anjem u sije?nju 2010. godine, nakon ?to se okrivljen za organiziranje napada na Halabju. [23] Al-Majid osuđen je i 2007. godine na pogubljenje vje?anjem zbog svoje uloge u vojnoj operaciji protiv Kurda, zvanoj Anfal , 1988. godine, [24] [25] te dva puta 2008. primio smrtnu kaznu zbog zlo?ina protiv ira?kih ?ijita . [26] Al-Majid nije pokazao kajanje zbog svojih zlo?ina, govore?i da su njegovi postupci bili potrebni za sigurnost Iraka. Pogubljen je vje?anjem 25. sije?nja 2010. godine. [27]

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ a b c BBC : "On This Day - 1988: Thousands die in Halabja gas attack", 16. o?ujka 2005. (pristupljeno 6. srpnja 2016.)
  2. ↑ Kurdistan Regional Government Represtation in the United States   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 11. srpnja 2016. ( Wayback Machine ): "HALABJA GENOCIDE" (pristupljeno 6. srpnja 2016.)
  3. ↑ Human Rights Watch : "GENOCIDE IN IRAQ The Anfal Campaign Against the Kurds - A Middle East Watch Report", 1993. (pristupljeno 6. srpnja 2016.)
  4. ↑ a b International Bussines Times Gabriele Barbati: "25 Years After Worst Chemical-Weapon Massacre In History, Saddam Hussein's Attack On Halabja in Iraq, The City Is Reborn [PHOTOS]", 15. o?ujka 2013. (pristupljeno 6. srpnja 2016.)
  5. ↑ a b VOA : "Remembering the Halabja Massacre", 16. o?ujka 2016. (pristupljeno 6. srpnja 2016.)
  6. ↑ Internet Archive - Jim Karygiannis : "House adopts Karygiannis Motion on Halabja Gassing as a Crime Against Humanity", 16. o?ujka 2010. (pristupljeno 6. srpnja 2016.)
  7. ↑ Ekurd Daily : "Halabja: Survivors talk about horror of attack, continuing ordeal", 15. o?ujka 2008. (pristupljeno 15. listopada 2016.)
  8. ↑ BBC Birmingham : "The Smell of Apples", 22. lipnja 2006. (pristupljeno 15. listopada 2016.)
  9. ↑ Human Rights Watch : "Whatever Happened To The Iraqi Kurds? - Two Decades of Persecution by the Saddam Hussein Regime", 11. o?ujka 1991. (pristupljeno 15. listopada 2016.)
  10. ↑ a b The Guardian : "'We blame Saddam for everything'", 17. o?ujka 2003. (pristupljeno 15. listopada 2016.)
  11. ↑ Dlawer's point   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 23. srpnja 2011. ( Wayback Machine ): "Death Clouds: Saddam Hussein’s Chemical War Against the Kurds 5/1/1991", 12. travnja 2008. (pristupljeno 15. listopada 2016.)
  12. ↑ openDemocracy   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 19. listopada 2016. ( Wayback Machine ) Adel Darwish: "Halabja: whom does the truth hurt?", 4. rujna 2007. (pristupljeno 16. listopada 2016.)
  13. ↑ Internet Archive - Index Online : "Iraq - A committed defender of free expression - Index on Censorship:Tribute to Kaveh Golestan", 3. travnja 2003. (pristupljeno 16. listopada 2016.)
  14. ↑ a b c d e Steve Platt   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 23. travnja 2017. ( Wayback Machine ): "Saddam's secret weapon (Channel 4, 1988)" (pristupljeno 16. listopada 2016.)
  15. ↑ The New York Times Joost R. Hiltermann: "Halabja : America didn't seem to mind poison gas", 17. sije?nja 2003. (pristupljeno 16. listopada 2016.)
  16. ↑ Dlawer's point   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 20. travnja 2020. ( Wayback Machine ): "Long term hazards of chemical weapon agents: Analysis of soil samples from Kurdistan", 12. travnja 2008. (pristupljeno 16. listopada 2016.)
  17. ↑ Ekurd Daily Ahmad al-Zubaidi: "Revisiting Halabja, 20 years after chemical attack, town still bears scars", 15. o?ujka 2008. (pristupljeno 16. listopada 2016.)
  18. ↑ a b BBC News Jim Muir: "Kurds look back with fear", 22. srpnja 2002. (pristupljeno 16. listopada 2016.)
  19. ↑ International Crimes Database : "Al Dujail - The Public Prosecutor in the High Iraqi Court et al. v. Saddam Hussein Al Majeed et al." (pristupljeno 21. listopada 2016.)
  20. ↑ Ekurd Daily : "Documents show Saddam approved WMD strike on Kurdish positions in 1987", 20. o?ujka 2003. (pristupljeno 21. listopada 2016.)
  21. ↑ BBC News Caroline Hawley: " Halabja survivors seek justice", 19. listopada 2005. (pristupljeno 21. listopada 2016.)
  22. ↑ CNN.com Aneesh Raman, Arwa Damon, Ryan Chilcote, Sam Dagher, Jomana Karadsheh, Ed Henry: "Hussein executed with 'fear in his face'", 30. prosinca 2006. (pristupljeno 21. listopada 2016.)
  23. ↑ The Guardian : "'Chemical Ali' sentenced to death over Halabja poison gas attack", 17. sije?nja 2010. (pristupljeno 21. listopada 2016.)
  24. ↑ International Crimes Database : "Al Anfal" (pristupljeno 21. listopada 2016.)
  25. ↑ Google Books M. Cherif Bassiouni: "International Criminal Law, Volume 3 International Enforcement" (pristupljeno 21. listopada 2016.)
  26. ↑ The Guardian Mark Tran: "Iraq's 'Chemical Ali' gets second death sentence for Shia massacre", 2. prosinca 2008. (pristupljeno 21. listopada 2016.)
  27. ↑ BBC News : " 'Chemical Ali' executed in Iraq after Halabja ruling", 25. sije?nja 2010. (pristupljeno 21. listopada 2016.)
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Napad_otrovnim_plinom_na_Halabju&oldid=6860152 "