Ovaj ?lanak ili dio ?lanka nije pokriven izvorima . Pomozite Wikipediji navođenjem odgovaraju?ih knjiga, ?lanaka u ?asopisima ili internetskih stranica .

Ovaj ?lanak ili jedan njegov dio zahtijeva jezi?nu i pravopisnu doradu . ?lanak treba preurediti u skladu s gramati?kim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika .

Dio serije ?lanaka vezanih uz Islam Povijest Islama

Vjerovanja i obi?aji

Jedinstvo • Bog Ispovijedanje vjere Molitva • Post Dobro?instvo • Hodo?a??e

Va?ne li?nosti

Muhammed Ebu Bekr • Omer Osman ibn Affan • Alija ibn Ebu-Talib Ahl al-Bayt Ashabi Islamski proroci

Tekstovi & zakoni

Kur'an • Hadis Pravo • Teologija ?ivotopisi Muhammeda ?erijat

Grane islama

Suniti • ?ijiti • Harid?iti • Ibadi

Dru?tveni aspekti

?kole • Teologija Filozofija • Nauka Umjetnost • Arhitektura • Gradovi Kalendar • Praznici ?ene • … u Kuranu Vođe • Politika Islamizam • Liberalizam • Sufizam

Vidi također

Islamski rje?nik • Hid?ra • Islamski kalendar Ovaj okvir:  vidi  • uredi

Muhamed ibn Abdulah ( arapski : ???????? ??? ????? ??????? , romanizirano: Mu?ammad ibn ?Abd All?h, Meka , c. 570. ? Medina , 8. lipnja 632. ^[1] ) bio je arapski religijski, te politi?ki vođa i utemeljitelj svjetske religije islama . ^[2] Prema islamskoj doktrini, bio je poslanik, bo?anski nadahnut da propovijeda i potvrđuje monoteisti?ka u?enja Adama , Abrahama , Mojsija , Isusa i drugih poslanika. ^[3] Vjeruje se da je on posljednji Bo?ji poslanik u svim glavnim granama islama, iako moderni pokret Ahmadija odstupa od ovog vjerovanja. ^[4] Muhamed je ujedinio Arabiju u jedinstvenu muslimansku dr?avu, sa Kur'anom , kao i sa svojim u?enjima prakse koje ?ine osnovu islamskog vjerskog uvjerenja.

Muhamed je rođen otprilike 570. godine u Meki . Bio je sin Abdullaha ibn Abd al-Muttaliba i Amine bint Wahb. Njegov otac Abdullah bio je sin plemenskog vođe Kurej?ija Abd al-Muttaliba ibn Ha?ima, a umro je dva mjeseca prije Muhammedova rođenja. Njegova majka Amina umrla je kada mu je bilo ?est godina, ostavljaju?i Muhameda siro?etom. ^[5] Odgajan je pod brigom svog djeda Abd al-Muttaliba i strica s o?eve strane Abu Taliba. U kasnijim godinama, povremeno bi se izolovao u planinskoj ?pilji po imenu Hira na nekoliko no?i molitve. Kada je imao 40 godina, Muhamed je izvijestio da ga je posjetio Gabriel u pe?ini i da je primio svoju prvu objavu od Boga . Godine 613. Muhamed je po?eo javno propovijedati ove objave, progla?avaju?i da je "Bog jedan", da je potpuna "pokornost" (i slam ) Bogu ispravan na?in ?ivota ( d?n ).

Muhamedovi sljedbenici u po?etku su bili malobrojni i 13 godina su iskusili neprijateljstvo mekanskih mnogobo?aca . Kako bi izbjegao kontinuirani progon, poslao je neke od svojih sljedbenika u Abesiniju 615. godine, prije nego ?to su on i njegovi sljedbenici migrirali iz Meke u Medinu (tada poznatu kao Jatrib), 622. godine. Ovaj događaj, Hed?ra , ozna?ava po?etak islamskog kalendara, poznat i kao hid?retski kalendar . U Medini je Muhamed ujedinio plemena prema Medinskom ustavu. U prosincu 629. godine, nakon osam godina povremenih borbi s mekanskim plemenima, Muhamed je okupio vojsku od 10 000 muslimanskih obra?enika i krenuo na grad Meku. Osvajanje je uglavnom pro?lo bez osporavanja i Muhamed je zauzeo grad uz malo krvoproli?a. 632. godine, nekoliko mjeseci nakon povratka s opro?tajnog hodo?a??a, razbolio se i umro. Do njegove smrti, ve?i dio stanovni?tva Arapskog poluotoka pre?ao je na islam.

Djetinjstvo [ uredi | uredi kod ]

Muhamed se je vjerojatno rodio 20. travnja 570. godine, u Meki u rodu Hashim plemena Quraysh, dva mjeseca poslije smrti svog oca Abdullaha (Abdallaha). Stoga je Muhamed ostao samo s majkom Aminom. Po obi?ajima tog prostora i vremena, majka ga je kao dojen?e predala dojilji- pomajki Halimi pa je Muhamed proveo djetinjstvo u Haliminoj obitelji u beduinskom plemenu Beni Saad, van grada u pustinji . Kada je imao ?est godina, vra?en je majci, no majka mu je umrla kada je imao ?est godina (po islamskoj terminologiji: preselila na Ahiret), a samo dvije godine kasnije umro mu je i sljede?i skrbnik, djed po ocu, Abd al Muttalib. Muhamed je tad po?eo ?ivjeti sa stricem Abu Talibom.

Od prve Objave do Hid?re [ uredi | uredi kod ]

Po predaji, a i svjedo?anstvu samog Muhameda, godine 610. Muhameda je u pe?ini na brdu Hira blizu Meke posjetio melek (anđeo) D?ibril ili D?ebrail ( Gabrijel ). Ta se no? slavi kao najve?a no? u godini i pribraja se u islamske blagdane . On mu je tada izrecitirao prvih pet stihova (ajeta) poglavlja (sure) 'Alek.Tako je po?ela Objava Kurana Muhamedu koja je trajala pune 23 godine. Muhamed je po?eo ?iriti islam u Meki, gdje su ga prvo prihvatili siromasi. Međutim, trgovci su se bojali da bi nova vjera ?tetila njihovom bogatstvu jer je islam propovijedao dijeljenje imovine sa siroma?nima te odricanje od idolopoklonstva koje je u Arabiji bilo dio tradicije. Trgovci su se bogatili na ra?un vjernika idolopoklonika koji su dolazili na poklonstvo u Ka'abu, ili ?abu da se mole svojim bogovima, idolima postavljenim ispred i oko Ka'abe (Ka'aba je crni meteorit kojeg je tu, po predaji, postavio jo? Abraham (Ibrahim) - po islamskoj tradiciji praotac Arapa i ?idova ). Unato? neprijateljstvu trgovaca i vođa rodova u Meki, dok je stric Abu Talib ?titio Muhameda, nitko mu nije smio prijetiti ili u?initi nasilje. Kad je Abu Talib umro 619. godine, stanje muslimana i Muhameda u Meki se zna?ajno pogor?ava jer vodstvo njegovog roda Beni Hashim dolazi u ruke islamu nenaklonjenog strica Abu Lahaba. Tako 622. godine Muhamed a.s. seli iz Meke u Medinu zajedno s muslimanima. To je Hid?ra , seoba Muhameda i njegovih pristalica, kojim po?inje ra?unanje muslimanskih godina tzv. hid?retski kalendar . Hid?ra je trajala od 9. rujna do 4. listopada 622. godine.

Muhamed je jo? u Meki stekao ugled i dobar glas kao vođa karavana . Nosio je po?asni naziv "El- Emin" (arap. "Pouzdani").

Brakovi [ uredi | uredi kod ]

Kao 25-godi?njak upoznaje i ?eni 40-godi?nju udovicu Hatid?u (Khadijah), svoju prvu ?enu, koja mu rađa ?estero djece. Dva sina, Kasum i Abdallah, umiru kao djeca, a ostaju im ?etiri k?eri. Za Hatid?ina ?ivota Muhamed nije imao drugih ?ena. Poslije Hatid?ine smrti, Muhamed se ?enio s jo? nekoliko ?ena,u trenutku svoje smrti imao je 11 ?ena. To je bila samo njegova privilegija. Islam je ostalim muslimanima ograni?io sklapanje braka (s najvi?e 4 ?ene). Neke od njegovih ?ena bile su i udovice ili k?eri Muhamedovih neprijatelja poginulih u bitkama koje je Muhamed vodio za ?ivota u Arabiji, npr. kr??anska (koptska) robinja Mirjam, koja mu je rodila sina Ibrahima, koji je, međutim, umro u djetinjstvu. Njegova najdra?a ?ena bila je Aj?a (Aisha) koja je bila k?i njegovog prijatelja Abu Bakra.

U Medini [ uredi | uredi kod ]

Medina se u to doba zvala Jesrib. Bila je to oaza , a ne pravi grad. Potresali su je sukobi između plemena. Muhamed je bio pozvan da posreduje. Muhamed je zbog toga napravio Ustav Medine, iz ?ije su primjene bili isklju?eni ?idovski stanovnici, jer je ovaj dokument pretpostavljao priznavanje Muhameda kao vjerskog autoriteta. Upu?ta se u bitke sa ?idovskim plemenima u Medini koja odbijaju Islam. Pripadnicima plemena Beni Nadir po?tedio je samo gole ?ivote uz uvjet da napuste Medinu; oni su mu postali ?estoki neprijatelji. Drugom jakom plemenu, Beni Kajnuka, dopustio je da sa sobom ponesu svu pokretnu imovinu. Stekav?i tako prevlast u Medini.

Bitke [ uredi | uredi kod ]

Bitke između Medine i Meke vodile su se do 630. godine, s promjenjivim ishodom.

Jedna od najve?ih pobjeda muslimana bila je bitka kod Badra. Muslimani, sa samo 320 vojnika od kojih 70 jaha?a, pobjeđuju potpuno opremljenu vojsku Meke koja je imala vi?e od 1000 vojnika. Međutim, malo vi?e od godinu kasnije, muslimani gube bitku kod Uhuda. Taj je poraz bio velik, međutim su muslimani i to pojmili kao pobjedu zbog uvjeravanja Muhameda da je Alah uz njih te da su svi poginuli vojnici osigurali sebi mjesto u raju (D?ennetu) samom "borbom na Bo?jem putu"- d?ihadom . Muhamed osvaja Meku 630. godine, sporazumom. Ka'aba postaje glavno odredi?te hodo?a??a muslimana ( had?d? ) te mjesto kojem se okre?u u svakoj od svojih pet dnevnih molitava ( namaza ).

Iz Meke Muhamed ?iri granice Islama i Islamske dr?ave. On inzistira da njegovi saveznici prihvate Islam, i tako je ve? pola Arabije dio Islamske dr?ave. U deset godina Muhamed je uspio ujediniti Arapski poluotok te uspostavio, danas po brojnosti, drugu najbrojniju monoteisti?ku religiju svijeta.

Muhamed je umro (preselio na Ahiret) 8. lipnja 632. godine u svom domu u Medini. Brojni vjernici i danas posje?uju njegov grob (kabur) te mu tako odaju po?ast.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Muhamed