Mjese?evi ?vorovi su to?ke na nebu u kojoj se prividno sijeku staze dvaju nebeskih tijela, Mjeseca (Mjese?eva putanja) i Zemlje ( ekliptika ). U uzlaznome ?voru Mjesec prelazi na sjevernu stranu ekliptike, u silaznome na ju?nu. Spojnica ?vorova (linija ?vorova) stalno se zakre?e zbog gravitacijskog poreme?aja drugim tijelima. Mjese?evi ?vorovi trpe regresiju, tj. pomi?u se suprotno (prema zapadu) od gibanja Mjeseca među zvijezdama (prema istoku); period tog okreta je 18.6 godina. ^[1] Kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, nastaje pomr?ina Mjeseca, a kada dođe u spojnicu (Mjese?evi ?vorovi) između Zemlje i Sunca, nastaje pomr?ina Sunca.

Slo?eno gibanje Mjeseca [ uredi | uredi kod ]

Mjese?eva staza le?i u ravnini koja je prema ravnini ekliptike nagnuta pod kutom od 5° 9’. Zanimljiv je polo?aj Mjese?eve osi vrtnje i ekvatora u prostoru: os vrtnje otklonjena je od ravnine staze za 83° 20’. Od okomice na ravninu ekliptike, os Mjese?eve vrtnje otklonjena je svega 1° 31’, pa se Mjesec vrti prakti?ki uspravno na ravninu ekliptike. Mjese?eva staza nije stalno istog polo?aja u ravnini. Elipsa se zakre?e u istom smjeru u kojemu se Mjesec giba oko Zemlje. Velika os putanje (spojnica apogeja i perigeja ) zakrene se za 40.68° na godinu. Za pun zakret elipse potrebno je 8 godina i 310 dana. Zbog tog zakretanja staze period prolaska elipsom, ili to?nije, vremensko razdoblje između dva uzastopna prolaza Mjeseca perigejom, ne traje jednako kao i sideri?ki mjesec, ve? du?e, 27.55 dana. To je anomalisti?ki mjesec . No to jo? nije sve.

Gibaju?i se stazom, Mjesec prelazi s ju?ne strane ekliptike na sjevernu i obratno. Tamo gdje staza prelazi na sjevernu stranu nalazi se uzlazni ?vor Ω , a tamo gdje prelazi sa sjeverne na ju?nu, silazni ?vor ? ( Mjese?evi ?vorovi ). Linija koja povezuje ?vorove, linija ?vorova, nastaje kao presjeci?te ravnine staze i ravnine ekliptike. I to presjeci?te ne miruje, jer ni ravnina staze nije uvijek jednako polo?ena. Ona se zakre?e u prostoru za 19.355° na godinu (3’ 10.77” na dan). To zna?i da se za puni kut zakrene u vrijeme od 18.6 godina. To je period regresije ?vorova. U njegovu se taktu mijenja utjecaj Mjeseca na Zemljinu precesiju , ?to se o?ituje u nutaciji . Ravnina staze zakre?e se tako da je njen nagib prema ekliptici ( inklinacija ) sa?uvan. Smjer zakretanja suprotan je smjeru obila?enja Mjeseca oko Zemlje, odvija se od istoka prema zapadu; smjer je također suprotan godi?njem gibanju Sunca, ?to utje?e na broj pomr?ina . No zbog tog zakretanja linije ?vorova, period prolaska Mjeseca kroz dani ?vor (recimo uzlazni), kra?i je od sideri?kog mjeseca i iznosi 27.21 dan. To je drakonisti?ki ili nodi?ki mjesec (lat. nod : ?vor, draco : zmaj; naziv je povezan s mitskim tuma?enjem da pomr?inu Sunca uzrokuje zmaj ). Drakonisti?ki mjesec je va?an zato ?to se pomr?ine mogu dogoditi samo onda kada je Mjesec u blizini ?vorova.

Sve te slo?ene pravilnosti uzrokovane su utjecajima drugih nebeskih tijela, a posebno Sunca na Mjesec. Druga tijela poreme?uju gibanje Mjeseca oko Zemlje. Osim spomenutih, postoje i druge, manje ili vi?e pravilne promjene. Tako se na primjer najmanja udaljenost Mjeseca od Zemlje ( perigej ) mijenja od 356 410 km do 369 960 km i naj?e??e poprima vrijednost od 363 300 km. Najve?a udaljenost ( apogej ) mijenja se od 404 180 km do 406 740 km, a naj?e??e poprima vrijednost 405 500 km. Stoga se i numeri?ki ekscentricitet elipti?ne putanje mijenja, i to od 0.045 do 0.065. Inklinacija ravnine staze mijenja se za ±10’ u roku od 173 dana.

Mjesec se giba u slo?enom gravitacijskom polju i stoga se mora o?ekivati da ?e se gibati na slo?en na?in. Kada bi na Mjesec djelovala jedino Zemljina privla?na sila, Mjesec bi se gibao po stalnoj elipsi s obzirom na Zemlju. Prosje?na brzina gibanja Mjeseca oko Zemlje iznosi 1.02 km/s. Ali Mjesec se giba i oko Sunca, dakle i u njegovu gravitacijskom polju. ?tovi?e, privla?na sila Sunca dva puta je ve?a nego privla?na sila Zemlje. Iako nije uobi?ajeno, mo?emo slobodno re?i da se Mjesec giba oko Sunca, sli?no tome kako se Zemlja giba oko Sunca. Zemljina privla?na sila dakle u stvari poreme?uje Mjese?evu stazu oko Sunca i prisiljava ga da obilazi i oko nje. Mjesec ?uri pred Zemlju, zatim usporava i ide njezinim tragom; brzina gibanja Mjeseca oko Sunca mijenja se pri tome, pribli?no, od 31 km/s do 29 km/s. Zbog takvih promjena brzine i zbog gibanja na razli?itim udaljenostima od Sunca (u nejednolikom gravitacijskom polju Sunca) nije te?ko prihvatiti ?injenicu da se Mjesec i vlada na veoma slo?en na?in. ^[2]

Pomr?ina [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Pomr?ina

Pomr?ina ili eklipsa je zaklanjanje jednoga nebeskog tijela drugim ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga. Pomr?ina Sunca ili Mjeseca nastaje kada se oni nalaze u blizini jednoga ?vora Mjese?eve staze oko Zemlje (staza Mjeseca nagnuta je prema  ekliptici za 5° 9).

Izvori [ uredi | uredi kod ]