Milorad Dodik

Izvor: Wikipedija
Milorad Dodik
Милорад Додик
Milorad Dodik

Milorad Dodik, 2022.

Milorad Dodik
Potpis
10. predsjednik Republike Srpske
trenuta?no
u slu?bi od
15. studenoga 2022.
Prethodnik ?eljka Cvijanovi?
7. srpski ?lan Predsjedni?tva Bosne i Hercegovine
trajanje slu?be
20. studenoga 2018. – 15. studenoga 2022.
Prethodnik  Mladen Ivani?
Nasljednik ?eljka Cvijanovi?
8. predsjednik Republike Srpske
trajanje slu?be
15. studenoga 2010. – 19. studenoga 2018.
Prethodnik  Rajko Kuzmanovi?
Nasljednik ?eljka Cvijanovi?
10. predsjednik Vlade Republike Srpske
trajanje slu?be
31. sije?nja 1998. – 15. studenoga 2010.
Prethodnik  Gojko Kli?kovi?
Nasljednik Anton Kasipovi?
Rođenje 12. o?ujka 1959. , Lakta?i , Bosna i Hercegovina
Politi?ka stranka SNSD
Zanimanje politolog

Milorad Dodik ( srp . Милорад Додик; Lakta?i , 12. o?ujka 1959. ), bosanskohercegova?ki politi?ar srpske nacionalnosti. Predsjednik je Republike Srpske , jednog od dvaju entiteta u Bosni i Hercegovini .

Milorad Dodik za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini djelovao je kao oporbeni politi?ar vladaju?em SDS -u Radovana Karad?i?a . Nakon rata međunarodna zajednica vidi u njemu umjerenoga politi?ara koji ?e pomo?i pri implementaciji Daytonskog sporazuma , te dolazi i biva o?uvan na vlasti uz pomo? visokog predstavnika Carlosa Westendorpa .

Međutim, Dodik je zadr?ao stav o Bosni i Hercegovini kao visoko federaliziranoj dr?avi s tendencijom konfederalizma , gdje entiteti trebaju imati ?iroke nadle?nosti i biti ?to neovisniji o centralnoj vlasti. Zbog toga je do?ao u sukob s visokim predstavnicima (posebno Paddyjem Ashdownom i kasnije Valentinom Inzkom) i bo?nja?kim unitaristi?kim politi?kim snagama, u prvom redu Harisom Silajd?i?em i njegovom Strankom za BiH , te Zlatkom Lagumd?ijom i njegovim SDP-om BiH .

Uz tvrdnje da je genocid u Srebrenici "izmi?ljeni mit", [1] Dodik je negirao da se genocid uop?e dogodio i kontinuirano veli?a osuđene ratne zlo?ince poput Ratka Mladi?a i Radovana Karad?i?a . [2]

Politi?ka karijera [ uredi | uredi kod ]

Dodik je od 1986. do 1990. godine bio predsjednik Skup?tine op?ine Lakta?i. Godine 1990. na prvim vi?estrana?kim izborima u Bosni i Hercegovini izabran je za srpskog zastupnika Skup?tine SR BiH , kao kandidat Saveza reformskih snaga . Tijekom rata u BiH bio je mobiliziran u Vojsku Republike Srpske , a rat je proveo kao zapovjednik vojne policije na aerodromu u Banjoj Luci u ?inu poru?nika.

Sve ja?i SDS sa sobom je povukao i neke zastupnike Saveza reformski snaga u Narodnoj skup?tini Republike Srpske . Ostatak onih koji nisu pri?li SDS-u nastavili su djelovati kao neovisni zastupnici pod vodstvom Milorada Dodika. [3] U to je vrijeme osnovao Klub nezavisnih poslanika u Skup?tini, koji se suprotstavio politici Srpske demokratske stranke koja je imala apsolutnu vlast u ratnoj skup?tini Republike Srpske . Iz Kluba je 1996. godine, poslije Daytonskog sporazuma , proiza?la Stranka nezavisnih socijaldemokrata. Milorad Dodik je postao njen prvi predsjednik. Stranka se kasnije ujedinila s drugom socijaldemokratskom strankom kako bi se formirao Savez nezavisnih socijaldemokrata, kojem je Dodik i danas predsjednik.

Prvi mandat predsjednika Vlade Republike Srpske [ uredi | uredi kod ]

Nakon rata, u Republici Srpskoj po?ela je borba za politi?ko vodstvo između Karad?i?a i politi?ara koji su bili kooperativniji sa zapadnim dr?avama. [4] U Republici Srpskoj zavladala je politi?ka podjela između zapadnog i isto?nog dijela Srpske; a također je bilo potegnuto pitanje glavnog grada oko Banje Luke na zapadu i Pala na istoku. Plav?i? je bila voditeljica zapadnog, a Mom?ilo Kraji?nik (SDS) isto?nog dijela. Slobodan Milo?evi? zahtijevao je privr?enje Daytonskom sporazumu , dok ga je Plav?i? optu?ivala za izdaju. Kako ve? dulje vrijeme nije bilo vijesti od Karad?i?a koji je oti?ao u skrivanje, Milo?evi? je politi?kog saveznika na?ao u Kraji?niku, dok je Dodik podr?ao Plav?i?. Njih su također podr?avali i Amerikanci. [5] Plav?i? je oformila Srpski narodni savez i pokrenula suradnju s manjim socijalisti?kim strankama, Socijalisti?kom partijom i Savezom nezavisnih socijalemokrata (SNSD) Milorada Dodika. [6] Nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 1997., SDS je izgubio ve?inu u Narodnoj skup?tini, a Dodikov SNSD dobio je dva zastupnika. [7] Ipak, Plav?i? je imenovala Dodika mandatarom, a on je uspio oformiti vladu u sije?nju 1998., uz podr?ku zapadnih dr?ava, visokog predstavnika i bo?nja?kih zastupnika. [4]

Na op?im izborima odr?anim u jesen 1998. godine, za predsjednika je izabran radikal Nikola Popla?en , kao kandidat SDS-a i SRS-a. Za mandatara za sastavljanje nove vlade Popla?en je imenovao SDS-ovog Dragana Kalini?a , koji ipak nije uspio skupiti ve?inu u Skup?tini. Nakon toga, Popla?en je, nakon sastanka s jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Milo?evi?em imenovao novog mandatara, Branu Milju?a , koji je bio ?lan Dodikove stranke. Međutim, Milju? nije u?ivao podr?ku SNSD-a, pa je izba?en iz stranke. Visoki predstavnik Carlos Westendorp smatrao je Dodika umjerenim politi?arem, te je podr?avao njegovo ponovno imenovanje za mandatara, međutim, Popla?en je podr?avao Milju?a, kojega je podr?avao i Milo?evi?. [8] U međuvremenu ni Milju? nije skupio dovoljno podr?ke u Skup?tini za sastav nove vlade, koja je odbila njegovo imenovanje u sije?nju 1999. godine. [9]

Pravo je visokog predstavnika da posegne za tom odlukom, koje je dobio po Dejtonskom sporazumu, u kojem je sadr?ana klauzula da je on iznad Ustava BiH i ustava entiteta. Nije Westendorp diskvalificirao Popla?ena, ve? se Popla?en sam diskvalificirao u proteklih pet mjeseci, vr?e?i funkciju na samo njemu svojstven na?in. On je ugro?avao demokratski razvoj Republike Srpske, i u tom pogledu joj je nanio mnogo ?tete. Dobro je ?to je oti?ao.
— Dodik o smjeni Nikole Popla?ena [10]

Popla?en je, rabe?i svoje ustavne ovlasti, poku?ao smijeniti Dodika s du?nosti predsjednika Vlade u o?ujku 1999. godine. Međutim, Westendorp je reagirao prijete?i Popla?enu da ?e biti suspendiran sa svoje du?nosti, ?to je i u?inio 5. o?ujka 1999. godine. Ovu Westendorpovu odluku Popla?en je ocijenio "nedemokratskom i nedejtonskom", no Dodik ju je podr?ao tvrde?i da je Popla?en svojim pona?anjem ugrozio instituciju predsjednika Republike i da ju je Westendorp svojom reakcijom za?titio. U to vrijeme provodila se i arbitra?a nad Br?kim , koji je na dan Popla?enove smjene progla?en Br?ko distriktom BiH . Dodik je prethodno obe?ao da ?e podnijeti ostavku na mjesto predsjednika vlade ako Br?ko ne pripadne Republici Srpskoj, ?to je i u?inio isti dan. Međutim, Westendorp ga je zamolio da razmisli o svom potezu, pa je Dodik, dva dana poslije, najavio mogu?nost povla?enja svoje odluke. Isti dan, Skup?tina je na izvanrednoj sjednici glasovala protiv Westendorpove odluke o smjeni Popla?ena, a protiv nje su bili i Dodikovi koalicijski partneri iz Socijalisti?ke partije i Srpske narodne stranke Biljane Plav?i?. No, Westendorp je ignorirao odluku Skup?tine i svoju odluku proglasio kona?nom. [10]

Drugi mandat predsjednika Vlade Republike Srpske [ uredi | uredi kod ]

Pregovori o policijskoj reformi vođeni tijekom 2005. godine doveli su do podjela unutar vladaju?eg SDS-a između tvrdolinija?a i umjerenjaka pod vodstvom predsjednika Dragana ?avi?a . ?avi?, koji je podr?avao policijsku reformu, izgubio je podr?ku dijela stranke, a reforme su odbacili i Narodna skup?tina uz podr?ku predsjednika Vlade Pere Bukejlovi?a u listopadu 2005. godine. Republika Srpska tako se na?la pod prijetnjom izolacije od međunarodne zajednice. [11]

No, na pregovorima između SDS-a i SNSD-a s predstavnicima EU-a i OHR-a, na kojima nisu sudjelovali tvrdolinija?i, dogovoren je nastavak policijskih reformi, ?to je ?avi?a dovelo u jo? zatgnutiji odnos s tvrdolinija?ima u SDS-u. No, kada je u studenome Partija demokratskog progresa povukla podr?ku Bukejlovi?evoj vladi, SDS je ipak uspio izolirati Bukejlovi?a i tvrdolinija?e, stvaraju?i savez s Dodikom i SNSD-om. Dodika je 4. velja?e 2006. godine imenovao mandatarom za sastav vlade, a uz podr?ku bo?nja?kih stranaka SDA , Stranke za BiH i SDP-a BiH te PDP-a, Dodik je imenovan novim predsjednikom vlade 28. velja?e 2006. godine. [12]

Vanjski odnosi [ uredi | uredi kod ]

Dodik je izgradio vrlo dobre odnose s Izraelom . U svibnju 2013. godine na sastanku s izaslanstvom izraelskog Ministarstva vanjskih poslova rekao je da podr?ava "trajnu i dugoro?nu bobu Izraela za nezavisnost". Na istom sastanku najavljeno je otvaranje ?idovskog kulturnog sredi?ta u Banjoj Luci. [13] Sredi?te je kona?no otvoren u rujnu 2014. godine. [14]

U vrijeme sukoba u Gazi između Izraela i Hamasovih islamisti?kih militanata u srpnju 2014. godine, Dodik je uputio pismo izraelskom predsjedniku ?imonu Peresu i predsjedniku vlade Benjaminu Netanjahuu . U pismu je naveo da su "teroristi?ke prijetnje i akcije militantnih islamisti?kih grupa su prijetnja cjelokupnoj svjetskoj zajednici, pa bi i ona morala stati u jedan front protiv takvih prijetnji." [15]

Dodik je blizak prijatelj izraelskog ministra vanjskih poslova, Avigdora Liebermana . Upoznali su se preko izraelskog poduzetnika Arija Livnea . Tri dana prije no ?to je Netanjahu najavio iznenađuju?u koaliciju Likuda i Izraela na?eg doma na parlamentarnim izborima 2012., Dodik je dao podr?ku koaliciji na slu?benoj stranici Republike Srpske. Lieberman je vi?e puta u slu?benom svojstvu posjetio Banju Luku. Iako je Republika Srpska slu?beno entitet Bosne i Hercegovine, Lieberman je ulo?io velike napore u izgradnju odnosa između nje i Izraela. [16]

U srpnju 2019. godine Dodik je kao srpski ?lan predsjedni?tva BiH ulo?io veto na osporavanje gradnje Pelje?kog mosta Hrvatskoj, koji je pokrenut iz politi?kog Sarajeva. [17]

Kontroverze [ uredi | uredi kod ]

Dodik je u svibnju 1995. godine na skup?tini RS-a, nakon ?to je Milana Marti? raketirao Zagreb, a prigodom ?ega je poginulo i povrijeđeno desetke Zagrep?ana, izjavio kako se ?sla?e da Zagreb treba tu?i, ali ne smijemo to re?i“. [18] Kritizirao je urednika TVRS prilikom objave te vijesti srpskoj javnosti. Dodik također negira genocid nad bo?nja?kim narodom u Srebrenici, koja se proturije?i izjavi međunarodnog suda u Haagu. [19]

Maurice Braud, predsjednik eti?kog odbora Socijalisti?ke Internacionale (SI), u svom obra?anju vije?u SI prilikom isklu?ivanja Dodika iz SI-a 2011. godine je naglasio da je proces monitoringa SNSD-a, i pored brojnih upozorenja svjetskih socijaldemokrata, pokazao izostanak bilo kakvog napretka u njegovom djelovanju, retorici, nacionalizamu i ekstremizamu tako osobno tako u djelovanju stranke kojoj pripada. [20] Dodik je također je javno podr?avao i simpatizirao skupine koje promi?u ideologiju "?etni?kog ravnogorskog pokreta". [21] [22]

Javni nastupi [ uredi | uredi kod ]

U svojim javnim nastupima Milorad Dodik nerijetko izlazi iz okvira politi?kog ?ablona u izra?avanju. Tako je gostuju?i u emisiji " Nedjeljom u 2 " isprovociran, tjelesno zaprijetio BiH tv-novinaru Bakiru Had?iomerovi?u . [23] [24] [25] "Imam problema s retorikom" , kazao je Dodik za govornicom Narodne skup?tine Republike Srpske tijekom rasprave u utorak, 18. velja?e 2009. godine. [26] U vi?e je navrata optu?io Hrvatsku za etni?ko ?i??enje Srba u Operaciji Oluja . [27] [28] [29] [30]

Dodik je Sarajevo usporedio s Teheranom . [31] [32] Upitan za razlog rekao je da "ni u Teheranu nema toliko d?amija " . [33] U intervjuu za Novu TV u prosincu 2010. godine potvrdio je tu svoju tezu dodav?i kako "danas u Sarajevu ima vi?e Kineza nego Srba i Hrvata" . [34] Izjavio je kako za bosanskohercegova?ku nogometnu reprezentaciju navija jedino kad igra protiv Turske, [35] [36] [37] a u prosincu 2010. godine da ni to nije sigurno. [34]

“ Kad bih i?ao u Sarajevo uvijek bih imao osje?aj da idem natrag, a kad bih i?ao u Be? preko Zagreba, imao sam osje?aj da idem naprijed. ”

— Milorad Dodik, [34]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Bosnian Serb leader Milorad Dodik calls Srebrenica massacre of 8,000 people 'a myth ' . Sky News ( engleski ) . Pristupljeno 22. travnja 2024.
  2. ↑ Sarajevo, Hina, N1. 8. sije?nja 2024. Dodik glorifies convicted war criminals, accuses USA of waging hybrid war against Republika Srpska . N1 ( bo?nja?ki ) . Pristupljeno 22. travnja 2024.
  3. ↑ Thomas, 1999., str. 119.
  4. ↑ a b Pavlowitch, 2002., str. 217.
  5. ↑ Djukic, Dubinsky, 2001., str. 117.
  6. ↑ Stojarova, Emerson, 2013., str. 88.
  7. ↑ O Narodnoj skup?tini . Narodna skup?tina Republike Srpske, 28. sije?nja 2015. Pristupljeno 18. lipnja 2015.
  8. ↑ Nenad Lj. Stefanovi?: Novi mandatar u RS   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 15. studenoga 2013. ( Wayback Machine ) (na srpskom). Vreme, 9. sije?nja 1999. Pristupljeno 13. srpnja 2014.
  9. ↑ Bideleux, Jeffries., 2007., str. 375.
  10. ↑ a b Sje?anje na diktaturu visokog predstavnika: 15 godina od smjene Nikole Popla?ena   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 14. srpnja 2014. ( Wayback Machine ) (na srpskom). Kontakt radio, 5. o?ujka 2014. Pristupljeno 13. srpnja 2014.
  11. ↑ Sebastian-Aparicio, 2014., str. 94.
  12. ↑ Sebastian-Aparicio, 2014., str. 95.
  13. ↑ Dodik: RS podr?ava borbu Izraela za nezavisnost . Klix, 12. svibnja 2013. Pristupljeno 1. listopada 2014. ( bo?. )
  14. ↑ Milorad Milojevi?: Banjaluka dobila Jevrejski kulturni centar . Radio Slobodna Evropa, 2. rujna 2014. Pristupljeno 1. listopada 2014. ( srp. )
  15. ↑ Dodik: Podr?ka Izraelu . Blic, 12. srpnja 2014. Pristupljeno 1. listopada 2014. ( srp. )
  16. ↑ Barak Ravid: Lieberman's hidden Vienna trip: Further details revealed, reasons for secrecy still unclear . Haaretz, 18. rujna 2014. Pristupljeno 1. listopada 2014. ( engl. )
  17. ↑ https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/urnebes-u-banja-luci-prosao-veto-za-peljeski-most-srbi-dodiku-porucili-da-je-pricuvni-hrvatski-clan-predsjednistva-bih-foto-20190718
  18. ↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 2. travnja 2015 . Pristupljeno 5. o?ujka 2015. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  19. ↑ http://www.klix.ba/vijesti/bih/dodik-bi-u-fbih-mogao-odgovarati-za-negiranje-genocida-u-srebrenici/140710114
  20. ↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 2. travnja 2015 . Pristupljeno 5. o?ujka 2015. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  21. ↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 2. travnja 2015 . Pristupljeno 5. o?ujka 2015. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  22. ↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 2. travnja 2015 . Pristupljeno 5. o?ujka 2015. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  23. ↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2007 . Pristupljeno 19. lipnja 2009. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  24. ↑ http://www.caffe.com.hr/index.php?showtopic=2115
  25. ↑ http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=4955
  26. ↑ http://mojportal.hr/portal/svijet/milorad_dodik_priznao_da_ima_problema_s_komunikacijom_novinar_senad_pecanin_urednik_tjednika_dani_bakir_hadziomeragic_dobio_fizicke_prijetnje
  27. ↑ http://www1.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=67490 [ neaktivna poveznica ]
  28. ↑ http://www.javno.com/hr-hrvatska/hrvatska-je-nastala-na-najvecem-etnickom-ciscenju_152788
  29. ↑ http://ns1.vjesnik.com/html/2008/06/18/Clanak.asp?r=unu&c=8 [ neaktivna poveznica ]
  30. ↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 22. svibnja 2009 . Pristupljeno 19. lipnja 2009. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  31. ↑ http://www.svevijesti.ba/content/view/25248/225/ [ neaktivna poveznica ]
  32. ↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 5. o?ujka 2016 . Pristupljeno 4. studenoga 2009. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  33. ↑ http://www.bhdani.com/default.asp?kat=kol&broj_id=565&tekst_rb=1
  34. ↑ a b c http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=25019:dodik-sarajevo-ima-vie-kineza-nego-hrvata-i-srba-vie-damija-nego-teheran&catid=89:bh-lonac&Itemid=401
  35. ↑ http://www.nacional.hr/clanak/46471/milorad-dodik-navija-za-hrvatsku [ neaktivna poveznica ]
  36. ↑ http://www.monitor.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=17258&Itemid=2
  37. ↑ http://www.bhdani.com/print.asp?kat=fok&broj_id=435&tekst_rb=3 [ neaktivna poveznica ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Milorad Dodik
Prethodnik: Srpski ?lan Predsjedni?tva Bosne i Hercegovine
2018. ? 2022. 		Nasljednik:

Mladen Ivani?
?eljka Cvijanovi?
Prethodnik: Predsjednik Republike Srpske
2022. ? danas 		Nasljednik:

?eljka Cvijanovi? 		?
v  • u
Predsjednici Republike Srpske
v  • u
Predsjedni?tvo Bosne i Hercegovine
bo?nja?ki ?lanovi
Alija Izetbegovi? (1996. ? 2000.) ? Halid Genjac (2000. ? 2001.) ? Beriz Belki? (2001. ? 2002.) ? Sulejman Tihi? (2002. ? 2006.) ? Haris Silajd?i? (2006. ? 2010.) ? Bakir Izetbegovi? (2010. ? 2018.) ? ?efik D?aferovi? (2018. ? 2022.) ? Denis Be?irovi? (2022. ? danas )
hrvatski ?lanovi
Kre?imir Zubak (1996. ? 1998.) ? Ante Jelavi? (1998. ? 2001.) ? Jozo Kri?anovi? (2001. ? 2002.) ? Dragan ?ovi? (2002. ? 2005.) ? Ivo Miro Jovi? (2005. ? 2006.) ? ?eljko Kom?i? (2006. ? 2014.) Dragan ?ovi? (2014. ? 2018.) ? ?eljko Kom?i? (2018. ? danas )
srpski ?lanovi
Mom?ilo Kraji?nik (1996. ? 1998.) ? ?ivko Radi?i? (1998. ? 2002.) ? Mirko ?arovi? (2002. ? 2003.) ? Borislav Paravac (2003. ? 2006.) ? Neboj?a Radmanovi? (2006. ? 2014.) ? Mladen Ivani? (2014. ? 2018.) ? Milorad Dodik (2018. ? 2022. ) ? ?eljka Cvijanovi? (2022. ? danas )
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Milorad_Dodik&oldid=6935612 "