한국   대만   중국   일본 
Milan Marti? ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Milan Marti?

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Mile Marti? )
Milan Marti?
Milan Martić
Milan Marti?
Rođenje 18. studenog 1954.
Nacionalnost Srbin
Zanimanje milicioner, politi?ar
Portal o ?ivotopisima
Zapovijed Milana Marti?a 4. kolovoza 1995. o evakuaciji srpskog stanovni?tva iz tzv. RSK [1]

Milan Marti? (Marti?i pokraj Knina , 18. studenoga 1954. ), srpski ratni zlo?inac , nekada?nji ministar unutarnjih poslova i 3. predsjednik nepriznate tzv. Republike Srpske Krajine .

Godine 2007. na Međunarodnom sudu za ratne zlo?ine po?injene na podru?ju biv?e Jugoslavije osuđen je na 35 godina zatvora, po 16 to?aka optu?nice za djela koja uklju?uju progone, ubojstva, mu?enje, deportaciju, napade na civile, bezobzirno razaranje civilnih podru?ja i druge zlo?ine protiv ?ovje?nosti i kr?enja ratnih zakona i obi?aja. [2]

Bio je jedan od glavnih vođa pobune dijela Srba u Hrvatskoj i antagonista u Domovinskom ratu te stariji pobunjeni?ki zapovjednik srpskih snaga u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskoga rata. Kada je 1990. , nakon prvih demokratskih izbora na vlast do?ao HDZ na ?elu s Franjom Tuđmanom , bio je na?elnik kninske milicije. Marti? postaje zapovjednikom svim policijskim postajama koje su otkazale poslu?nost hrvatskoj vlasti. U ljeto iste godine tada?nja vlada RH je donijela zapovijed o razoru?anju rezervnog sastava milicije na tlu Hrvatske . Kninska milicija na ?elu s Marti?em oglu?ila se na taj poziv, odmetnula od Vlade RH i u suradnji s tada?njim na?elnikom op?ine Knin i Zajednice op?ina sjeverne Dalmacije i Like Milanom Babi?em proglasila ratno stanje i postavila barikade na svim cestama oko Knina , koje su ?uvali pobunjeni?ki ekstremisti koje je sama milicija naoru?ala, te su tako ta podru?ja postala izvan dosega legitimne novoizabrane hrvatske vlasti. Taj je događaj poznat kao Balvan revolucija i zbio se 17. kolovoza 1990. Nakon otkazivanja poslu?nosti Vladi RH, skupa sa svojim prista?ama formirao je kninsku miliciju koja je naoru?avala srpske pobunjenike, sudjelovala u teroristi?kim napadima na hrvatske redarstvenike (posebno na Uskrs 1991. ) i koja je postala temelj za osnivanje Srpske vojske Krajine . Također surađuje i s Ratkom Mladi?em , kasnijim zapovjednikom vojske bosanskih Srba, koji je u to vrijeme bio na ?elu garnizona biv?e JNA u Kninu. Nakon oslobađanja zapadne Slavonije za odmazdu naredio je raketiranje Zagreba , u kojem je poginulo 7 civila, i time se osobno pohvalio pred kamerama Radiotelevizije Srbije ?to je kasnije poslu?ilo kao glavni dokaz tu?iteljstva za ratni zlo?in . Osim Zagreba , odgovoran je i za raketiranje Karlovca i Jastrebarskog .

Od 19. prosinca 1990. do 26. sije?nja 1994. je ministar unutarnjih poslova SAO Krajine/Republike Srpske Krajine , a od 26. sije?nja 1994. do 7. kolovoza 1995. 3. predsjednik te paradr?ave osnovane na dijelu teritorija Republike Hrvatske.

Nakon vojno-redarstvene operacije Oluje , u kojoj su hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana podru?ja pod nadzorom pobunjenih Srba, pobjegao je iz Hrvatske i ve?inu se vremena od ruke pravde skrivao u dijelu BiH koji su dr?ali Srbi ( Republici Srpskoj ).

Nakon neuspjeha protuudarne operacije Vaganj '95. , potpisao je dokument nadnevka 4. rujna 1995. , koji je klasificiran kao "vojna tajna" i "strogo povjerljivo", kojim je predviđeno osnivanje vojne formacije t.zv. Oslobodila?ke vojske RSK , ?ija je zada?a bila obnova propalog i neuspjelog velikosrpskog projekta tzv. RSK . [3]

Istog je dana naredio organiziranu (u skladu s ranije pripremljenim i uvje?bavanim planom) evakuaciju stanovni?tva iz dijelova RSK u Dalmaciji i Lici, na podru?je pod kontrolom Srba u Bosni i Hercegovini. Mnogo vojnika Srpske Vojske Krajine je saznav?i za tu zapovijed skinulo uniforme i pridru?ilo se svojim obiteljima u bijegu, ?to je pridonijelo slomu otpora vojnih snaga RSK. [4]

Predao se Haagu 15. svibnja 2002. , ali nakon ?to su ga srpske vlasti bile prisiljene izru?iti.

Bio je optu?en u 19 to?aka za zlo?ine protiv ?ovje?nosti i kr?enje obi?aja i zakona ratovanja.

U optu?nici je glasilo, da je on, od kolovoza 1991. do kolovoza 1995. kao sudionik udru?enog zlo?ina?kog pothvata planirao, zapovijedio i poticao progone, istrebljenje, ubojstva, zatvaranja, mu?enja, deportacije, bezobzirna razaranja i plja?ke na podru?ju Republike Hrvatske i BiH.

Nakon sudskog procesa koji je trajao par godina (suđenje je po?elo 2005. ), Raspravno vije?e Haa?kog suda ga je nepravomo?no prvostupanjskom presudom 12. lipnja 2007. osudilo zbog ratnog zlo?ina nad nesrpskim civilima u Hrvatskoj na 35 godina zatvora . [5] [6] Tu?iteljstvo je tra?ilo do?ivotni zatvor.

Dne 8. studenog 2008. godine je drugostupanjskom presudom potvrđena u cijelosti prvostupanjska presuda. [7] Upu?en je na izdr?avanje zatvorske kazne u Estoniju. [8]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Odluka Milana Marti?a o evakuaciji Republike Srpske Krajine . Unified Court Records . Pristupljeno 4. kolovoza 2023.
  2. ↑ Milan Marti? osuđen na 35 godina zatvora za zlo?ine protiv ?ovje?nosti i ratne zlo?ine . ICTY. 12. lipnja 2007 . Pristupljeno 16. listopada 2019.
  3. ↑ Nenad Piska?: HMDCDR, knjiga 17.: Dokumenti vojne provenijencije Republike srpske krajine. Doma radi, za ?itanje s razumijevanjem srpskih vrela, spreman! , Hrvatsko kulturno vije?e, 27. kolovoza 2015.
     
    Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mre?nih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vije?a ( http://hkv.hr ). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vije?e .
    Dopusnica za kori?tenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021070910003946 .
    Sav sadr?aj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje .
  4. ↑ Vlado Vuru?i?. 31. srpnja 2015. OLUJA KAKO JU JE VIDIO GENERAL MRK?I? Marti?a je proglasio izdajnikom jer je naredio evakuaciju civila iz Krajine . Jutarnji list . Pristupljeno 14. kolovoza 2018.
  5. ↑ Milan Marti? sentenced to 35 years for crimes against humanity and war crimes | International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia . Pristupljeno 30. kolovoza 2019. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  6. ↑ ICTY. 12. lipnja 2007. SUMMARY OF JUDGEMENT FOR MILAN MARTI? (PDF) . Pristupljeno 30. kolovoza 2019.
  7. ↑ ICTY. 8. listopada 2008. Summary of the Appeal Judgement Prosecutor v. Milan Marti? (PDF) ( engleski ). ICTY . Pristupljeno 14. kolovoza 2018.
  8. ↑ Goran Jungvirth. 17. listopada 2014. Marti? ?eli premje?taj iz estonskog zatvora . Radio Slobodna Europa . Pristupljeno 14. kolovoza 2018.
Nedovr?eni ?lanak Milan Marti? koji govori o politi?aru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije .
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Marti?&oldid=6876340 "