Miami
je grad smje?ten u jugoisto?nom kutu
ameri?ke
savezne dr?ave
Floride
. Miami je drugi najve?i grad na Floridi te najve?i grad i sjedi?te okruga Miami-Dade. Također je najve?i grad u metropolitanskom podru?ju ("Podru?je utjecaja") ju?ne Floride, koje se sastoji od okruga Miami-Dade, Broward i Palm Beach te je najve?e metropolitansko podru?je u jugoisto?nom SAD-u.
Veliki porast broja stanovnika posljednjih godina rezultat je migracija unutar SAD-a kao i
imigracije
. ?ire podru?je Miamija mjesto je gdje se susre?u brojne
kulture
i nalazi se pod sna?nim utjecajem velike populacije etni?kih
Latinoamerikanaca
i
karipskih
oto?ana, od kojih su mnogi izvorni govornici
?panjolskog
i
hai?anskog jezika
.
Va?nost regije kao međunarodnog financijskog i kulturalnog sredi?ta uzdigla je Miami do statusa svjetskog grada, a uz
Atlantu
grad je jedno od najva?nijih poslovnih sredi?ta u jugoisto?nom SAD-u.
Jane Tuttle,
Mother of Miami
Miami je kao grad slu?beno osnovan
28. srpnja
1896.
godine, dok je podru?je na kojem je grad osnovan bilo naseljeno vi?e od tisu?u godina
Tequesta
Indijancima, a to je podru?je 1566.,
?panjolskoj
prisvojio
Pedro Menendez de Aviles
. ?panjolska misija izgrađena je godinu kasnije. Godine 1836., sagrađena je tvrđava Dallas gdje su se odvijale bitke tijekom Drugog seminolskog rata. U 1920-ima, događa se veliki porast stanovni?tva i izgradnje infrastrukture. Do 1940., u Miamiju je ?ivjelo 172 172 stanovnika.
Nagli razvoj grada po?inje dolaskom ?eljeznice. Lokalna uzgajiva?ica citrusa Julia Tuttle, uvjerila je ?eljezni?kog magnata
Henrya Flaglera
u gradnju ?eljeznice sve do Miamija. Dana
28. srpnja
1896.
, Miami je slu?beno progla?en gradom s preko 300 stanovnika.
Nagli razvoj grada koji je po?eo
1920-ih
, poremetile su krize nekretnina, uragan
1926.
, te
velika depresija
1930-ih
. Po?etkom
Drugog svjetskog rata
, Miami je zbog svog polo?aja odigrao va?nu ulogu u borbi protiv njema?kih
podmornica
. Rat je potaknuo rast stanovni?tva ?iji se broj podigao na skoro pola milijuna. Dolaskom
Castrovog
re?ima na vlast na Kubi
1959.
godine, veliki broj
Kubanaca
doselio se u Miami, ?to je dodatno pove?alo broj stanovnika. Od novijih kriza najzna?ajnije su pobuna zbog premla?ivanja
Arthura McDuffieja
, narko ratovi, uragan Andrew, te afera Eliana Gonzaleza. Danas je Miami grad u velikom razvoju, koji privla?i veliki broj stanovnika.
Miami se, zajedno sa svojim predgrađima, nalazi na ?irokoj ravnici između mo?varnog podru?ja
Everglades
na zapadu i zaljeva
Biscayne
na istoku. Prosje?na nadmorska visina ovog podru?ja je dva metra, a najvi?a visina teritorija ne prelazi 12 metara. U ju?nim dijelovima aglomerizacijskog podru?ja Miamija nalazi se brdoviti
Miami Rock Ridge
.
Glavni dio grada nalazi se na obalama zaljeva Biscayne, gdje se nalazi nekoliko stotina prirodnih i umjetnih otoka u pli?aku, od kojih se na najve?em nalazi Miami Beach zajedno s poznatim dijelom
South Beach
.
U Miamiju vlada topla i blaga
tropska klima
tijekom cijele godine, koja je pod umjerenim utjecajem
golfske struje
koja prolazi 24 km od obale. Prosje?na godi?nja temperatura je 24
°C
. Najmanja prosje?na godi?nja temperatura je 15,1 °C (
sije?anj
), a najvi?a 31,6 °C (
srpanj
). Prosje?na godi?nja koli?ina padalina je 1480 mm. Najki?ovitiji mjesec je lipanj s 220 mm ki?e.
Najvi?a temperatura u gradu je zabilje?ena
21. srpnja
1942.
godine, a iznosila je 37,8 °C. Najni?a temperatura je zabilje?ena
27. sije?nja
1940.
, i to ?2°C.
Snijeg
je u gradu pao samo jednom,
20. sije?nja
1977.
godine.
| Mjesec
[1]
|
sij.
|
velj.
|
o?u.
|
tra.
|
svi.
|
lip.
|
srp.
|
kol.
|
ruj.
|
lis.
|
stu.
|
pro.
|
| Prosje?na temperatura (u °C)
|
20
|
20
|
22
|
23
|
26
|
27
|
28
|
28
|
27
|
26
|
23
|
20
|
| Prosje?ne padaline (u mm)
|
50
|
50
|
60
|
70
|
140
|
220
|
150
|
190
|
210
|
170
|
70
|
40
|
Budu?i da se nalazi između dvije velike vodene povr?ine koje su poznate po orkanskoj aktivnosti, Miami je prema statistici veliki grad kojeg ?e najvjerojatnije zahvatiti ova nepogoda. Grad je pretrpio uragane Cleo (
1964.
), Betsy (
1965.
), Andrew (
1992.
), Irene (
1999.
), te uragane
Katrina
i
Wilma
2005.
godine.
Pogled na Miami s Miami Beacha
Podru?je grada Miamija je 43. po broju stanovnika u SAD-u. U cijelom ju?nofloridskom urbanom podru?ju, koje uklju?uje okruge Miami-Dade, Broward i Palm Beach, ?ivi vi?e od 5,4 milijuna stanovnika, po ?emu je ?esto u SAD-u po naseljenosti
[2]
i najve?e urbano podru?je u jugoisto?nom SAD-u.
Prema popisu stanovni?tva iz 2006. godine, na podru?ju grada ?ivi 404.048 stanovnika, a rasni sastav grada je sljede?i:
[3]
- 66,62%
bijelci
(11,8% su bijelci koji nisu hispanskog podrijetla)
[4]
- 22,31%
crnci
(od kojih je veliki broj karipskog podrijetla)
- 0,22%
Indijanci
- 0,66%
azijci
- 0,04% stanovni?tvo s pacifi?kih otoka
- 5,42% druge rase
- 4,74% dvije ili vi?e rasa
- 65,76% ?inilo je stanovni?tvo hispanskog podrijetla.
Prema nacionalnom ili etni?kom podrijetlu, 34.1% stanovni?tva grada ?ine
Kubanci
, 22.3%
Afroamerikanci
, 5.6%
Nikaragvanci
, 5.0%
Hai?ani
, 3.6%
Portorikanci
i 3.3%
Hondura?ani
. Prema UN-ovom programu za razvoj, Miami je prvi u svijetu po postotku stanovni?tva koje nije rođeno u zemlji u kojoj se nalazi grad (59%), a slijedi ga
Toronto
(50%).
Ocean Drive
Od 134 198 doma?instava :
- 26,3% imaju najmanje jedno maloljetno dijete
- 36,6% ?ine vjen?ani parovi
- 18,7% su samohrani roditelji
- 37,9% ne ?ine obitelji
Prosje?na veli?ina doma?instva je 2,61 osoba, a obitelji 3,25 ?lanova.
Stanovni?tvo prema dobi ?ine :
- 21,7% maloljetnici,
- 8,8% od 18 do 24 godine,
- 30,3% od 25 do 44 godine,
- 22,2% od 45 do 64 godine,
- 17% stariji od 65 godina.
Stanovni?tvo je relativno staro : srednja starost stanovni?tva je 39,2 godine, naspram 36,4 godine ?to je ameri?ki prosjek. Spolni omjer je 100 ?ena na 98,9 mu?karaca. Među odraslim stanovni?tvom na 100 ?ena dolazi 97,3 mu?karaca.
Tri slu?bena gradska jezika su
engleski
,
?panjolski
i
hai?anski
(oblik
kreolskog francuskog
). Uz ove jezike u gradu se govori i mno?tvom drugih jezika. Grad ima najve?i broj govornika ?panjolskog jezika u nelatinskoj Americi.
[8]
Godine
2000.
, za 66.75% stanovni?tva materinski jezik je bio
?panjolski
. Govornici
engleskog
?ine 25.45%,
kreolskog francuskog
5.20%, a
francuskog
0.76% stanovni?tva.
[9]
Druge materinske jezike stanovni?tva ?inili su
portugalski
s 0.41%,
njema?ki
s 0.18%,
talijanski
s 0.16%,
arapski
s 0.15%,
kineski
s 0.11%, i
gr?ki
s 0.08% stanovni?tva.
Postotak stanovni?tva grada kojima materinski jezik nije engleski je ukupno 74.54%, ?to je jedan od najve?ih postotaka u
SAD
-u.
[9]
Downtown Miami
Miami je jedan od najva?nijih financijskih sredi?ta u SAD-u. Grad je sredi?te regionalne trgovine sa sna?nom međunarodnom poslovnom zajednicom. Zbog blizine s
Latinskom Amerikom
grad je sjedi?te za latinoameri?ke operacije za vi?e od 1400 multinacionalnih kompanija, uklju?uju?i
AIG
,
American Airlines
,
Cisco
,
Disney
,
Exxon
,
FedEx
,
Kraft Foods
,
Microsoft
,
Oracle
,
SBC Communications
,
Sony
, i
Visa International
. Sjedi?ta nekoliko velikih kompanija nalaze se na podru?ju Miamija, uklju?uju?i
Alienware
,
Bacardi
,
Brightstar Corporation
,
Burger King
,
Carnival Cruise Lines
,
Espirito Santo Financial Group
,
Greenberg Traurig
,
Interval International
,
Lennar
,
Norwegian Cruise Lines
,
Perry Ellis International
,
Royal Caribbean Cruise Lines
,
Ryder Systems
,
Telefonica USA
,
TeleFutura
,
Telemundo
,
U.S. Century Bank
i
World Fuel Services
. Međunarodna zra?na luka u Miamiju, kao i morska luka su među najaktivnijim lukama u SAD-u, pogotovo po prijevozu tereta iz Ju?ne Amerike i Kariba. U sredi?tu Miamija nalazi se najve?a koncentracija međunarodnih banaka u SAD-u. Grad je bio doma?in pregovorima o Ameri?kom slobodnom trgovinskom podru?ju
2003.
godine.
Vrlo va?an dio gospodarstva ?ini i turizam, ?to se posebno odnosi na pla?e ?ireg podru?ja Miamija koje privla?e posjetitelje iz cijelog svijeta, te dio ?irek podru?ja grada namijenjen no?nom ?ivotu, koji se nalazi u
South Beachu
u
Miami Beachu
. U industrijskom smislu Miami je va?no kamenolomsko i skladi?no sredi?te.
Prema podacima Ureda za popis stanovni?tva SAD-a, Miami je tre?i grad po siroma?tvu u SAD-u, a iza njega su samo
Detroit
u Michiganu i
El Paso
u Teksasu. Ovo je i jedan od rijetkih gradova u SAD-u ?ije je lokalna vlast bankrotirala, 2001. godine
[10]
Ovo je također i jedan od gradova u kojem je ?ivot najneisplativiji, prosjek cijene smje?taja iznosi 42,8% prosje?nog dohotka, dok je nacionalni prosjek 27%.
[11]
Međunarodna zra?na luka u Miamiju (
Miami International Airport
) je jedna od najprometnijih zra?nih luka na svijetu. Ovo je glavna
zra?na luka
u podru?ju Miamija koja ima godi?nji promet od preko 35 milijuna putnika. Prema stranom prometu ovo je tre?a luka u SAD-u (ispred nje su
Zra?na luka John F. Kennedy
u
New Yorku
i LAX u
Los Angelesu
), te sedma u svijetu. Zra?na luka je povezana stalnim letovima s preko 70 gradova u Sjevernoj i Ju?noj Americi, Europi i Bliskom istoku.
?ire podru?je grada slu?i i obli?nja međunarodna zra?na luka Fort Lauderdale-Hollywood.
Miamijska luka za pomorski promet je najve?a luka namijenjena brodovima za kru?na putovanja u svijetu. Godine
2005.
, kroz luku je pro?lo 3 605 201 putnika. Ovo je također i jedna od najzna?ajnijih luka za teretni promet u SAD-u, s uvozom od skoro deset milijuna tona tereta godi?nje. Prema prometu s Latinskom Amerikom, je ovo druga luka u Sjevernoj Americi, a ispred nje je samo luka ju?ne Louisiane. Luka se nalazi na 2,10 km² i ima sedam putni?kih terminala. Najzna?ajniji uvozni teretni promet ?ine roba, građevinski materijali i alkoholna pi?a. Najzna?ajniji izvozni teretni promet ?ine roba, tiskovine i tekstili. Zemlja iz koje se najvi?e uvozi je
Kina
, dok je zemlja u koju se najvi?e izvozi
Honduras
.
Metrobus
u Miamiju
Za javni promet u gradu zadu?eno je dru?tvo
Miami-Dade Transit
koje upravlja jevnim prijevozom u okrugu Miami-Dade. Ovo dru?tvo upravlja najve?om prijevozonom mre?om na Floridi, i 14. je po va?nosti u SAD-u.
[12]
Javni prijevoz ?ini :
- Metrorail
-
metro
linija duga?ka 36 km koju koristi oko 62 300 putnika dnevno. Postoje planovi za otvaranje tri nove linije u budu?nosti.
- Metromover
- oblik nadzemne ?eljeznice koji povezuje sredi?te grada i spaja se s Metrorailom na postajama
Government Center
i
Brickell
. Linija je duga?ka 7,1 km.
- Metrobus
-
autobusna
mre?a s vi?e od 100 linija koju dnevno koristi oko 267 700 putnika.
- Paratransit
- oblik prijevoza namijenjen hendikepiranim osobama.
Cestovni i ?eljezni?ki promet
[
uredi
|
uredi kod
]
Kroz Miami prolaze ?etiri dr?avne autoceste, to su I-75, I-95, I-195, I-395, te vi?e dr?avnih cesta, kao U.S. Route 1, U.S. Route 27, U.S. Route 41 i U.S. Route 441; na koje se spaja cestovna mre?a Floride.
U Miamiju je ju?ni kraj
Amtrakovih
atlantskih ?eljeznica, a zadnja stanica nalazi se u
Hialeahu
, u predgrađu.
Miami u popularnoj kulturi
[
uredi
|
uredi kod
]
Pogled na nebodere u Miamiju
Radnja mnogih televizijskih serija zbiva se u Miamiju, kao ?to su serije
Re?i me
,
CSI: Miami
,
Glades
i
Dexter
.
The Jackie Gleason Show
bio je sniman u
Miami Beachu
od 1964. do 1970. godine. Radnja
NBC
-evog sitcoma
Good Morning, Miami
se događa u radnom okru?enju televizijske stanice u Miamiju. Radnja sitcomova
Zlatne djevojke
i
Empty Nest
, kao i detektivskih serija
Surfside 6
i
Poroci Miamija
također se događaju u Miamiju. Grad je 2004. i 2005. ugostio
MTV Video Music Awards
. U gradu je snimljen i veliki broj reality showova.
Pogled na
Nacionalni park Biscayne
Radnja videoigre
Grand Theft Auto: Vice City
i
Grand Theft Auto: Vice City Stories
događa se u izmi?ljenom gradu
Vice City
, koji je uvelike temeljen na Miamiju. Kroz igru se ?ak mogu ?uti brojni likovi koji govore hai?anskim kreolskim i ?panjolskim jezikom.
Miami je i sredi?te latinoameri?ke televizijske i filmske produkcije. Ovdje se snimaju mnogi programi na ?panjolskom jeziku, ve?inom u
Hialeahu
i
Doralu
. Ovi programi uklju?uju televizijske kvizove, informativne emisije i telenovele kao
Morelia
i
La Mujer de Mi Vida
. Među najpopularnijim programima u ?panjolskom govornom podru?ju su subotnji show
Sabado Gigante
i talk showovi
Cristina Saralegui
i
El Gordo y la Flaca
.
U gradu su snimljeni mnogi filmovi, kao ?to su:
Svi su ludi za Mary
,
Divlja igra
,
Ace Ventura: ?a?avi detektiv
,
Prebrzi i pre?estoki
,
Zlo?esti de?ki
i
Zlo?esti de?ki 2
,
Transporter 2
,
Krletka
,
Zamjenik
,
Blow
,
Istinite la?i
,
Reno 911!: Miami
,
Quick Pick
,
Poroci Miamija
(temeljen na istoimenoj televizijskoj seriji),
Cocaine Cowboys
,
Lice s o?iljkom
, te filmovi
Jamesa Bonda
Goldfinger
,
Operacija Grom
i
Casino Royale
.
Glazbena kultura grada je vrlo bogata i raznolika. Latinoamerikanci su iz svojih domovina donijeli instrumente
conga
i
rumba
, koji su se ovdje udoma?ili kao i
salsa
,
bachata
,
merengue
,
vallenato
, te
reggae
,
soca
,
kompa
,
zouk
,
calypso
, i
steeldrum
.
Tijekom
1970-ih
u Miamiju su djelovali brojni glazbeni umjetnici iz
disco
?anra. Miami je poznat po
freestyle
glazbi, obliku dance glazbe koji je bio vrlo popularan u 1980-im i 1990-im godinama, a koji je bio pod jakim utjecajem electro, hip-hop i disco glazbe.
Poznati hip-hop glazbenici iz Miamija su
2 Live Crew
,
Dre
,
J.T. Money
(iz
Poison Clana
),
Pretty Ricky
,
Trick Daddy
,
Trina
,
Pitbull
, te
Rick Ross
.
U Miamiju se odvija elektronski
Winter Music Conference
, kao i mnogi drugi festivali vezani uz electro glazbu.
Miami je zajedno sa susjednim
Miami Beachom
poznat po slavnim no?nim klubovima.
Najve?i dnevni listovi u Miamiju su
The Miami Herald
i
South Florida Sun-Sentinel
na engleskom jeziku i
El Nuevo Herald
i
Diario Las Americas
na ?panjolskom jeziku.
The Miami Herald
su također i najva?nije lokalne novine s preko milijun ?itatelja.
Miami je dvanaesto po veli?ini radijsko tr?i?te i sedamnaesto po veli?ini televizijsko tr?i?te u SAD-u. Televizijske stanice koje djeluju na podru?ju Miamija su
WAMI
(
Telefutura
),
WBFS
(
My Network TV
),
WSFL
(
The CW
),
WFOR
(
CBS
),
WHFT
(
TBN
),
WLTV
(
Univision
),
WPLG
(
ABC
),
WPXM
(
ION
),
WSCV
(
Telemundo
),
WSVN
(
FOX
),
WTVJ
(
NBC
),
WPBT
(
PBS
),
WLRN
i
WSBS
Mega TV.
Miami je zbratimljen s deset gradova:
[13]
Bogota
,
Kolumbija
Buenos Aires
,
Argentina
Kago?ima
,
Japan
Lima
,
Peru
Madrid
,
?panjolska
Port-au-Prince
,
Haiti
Cingtao
,
Kina
Salvador
,
Brazil
Santiago
,
?ile
Santo Domingo
,
Dominikanska Republika