Maurice Ravel
Maurice Ravel (1925.)
?ivotopisni podatci
Rodno ime	Joseph-Maurice Ravel
Rođenje	7. o?ujka 1875. , Ciboure , Francuska
Smrt	28. prosinca 1937. , Pariz , Francuska
Djelo
Razdoblje	modernizam , neoklasicizam , ekspresionizam , impresionizam
Poznatija djela	Bolero ?panjolski sat ?panjolska rapsodija
Portal o glazbi
Portal o ?ivotopisima

Joseph-Maurice Ravel ( Ciboure , 7. o?ujka 1875. ? Pariz , 28. prosinca 1937. ) je baskijsko - francuski skladatelj i pijanist iz razdoblja impresionizma . Njegova glazba je suptilna, bogata i o?tra. Njegova pijanisti?ka , komorna , vokalna i orkestralna glazba danas je neizostavni dio koncertnih repertoara.

Njegove klavirske skladbe kao Jeux d'eau , Miroirs i Gaspard de la nuit zahtijevaju znatnu vje?tinu od izvođa?a, a njegove orkestralne skladbe, kao ?to su Daphnis i Chloe i njegova obrada Musorgskijevih Slika s izlo?be , vrlo efektno koriste tonalnu boju, te razli?ite zvukove i instrumente.

?iroj publici, Ravel je poznat po svom orkestralnom djelu Bolero , koje je on smatrao trivijalnim i jednom ga je opisao kao "djelo za orkestar bez glazbe." ^[1]

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rani ?ivot [ uredi | uredi kod ]

Joseph-Maurice Ravel rođen je 7. o?ujka 1875. u francuskom mjestu Ciboure . Njegova majka Marie Delouart bila je Baskijka , a njegov otac Joseph Ravel bio je ?vicarski izumitelj i industrijalist. Neki od izuma njegova oca dosta su zna?ajni, kao npr. jedan od prvih primjera motora s unutarnjim izgaranjem . Nakon ?to su se Ravelovi preselili u Pariz , rođen je Mauriceov brat Edouard. Maurice je sa 7 godina po?eo svirati klavir, a nekoliko godina poslije po?eo je i skladati. Njegovi roditelji poticali su njegov glazbeni talent te ga ?alju na Conservatoire de Paris . Upoznav?i se 1893. godine s glasovitim skladateljem i pijanistom Emmanueleom Chabrierom , Ravel je pod dojmom tog susreta skladao Serenade Grotesque . Tijekom studija, Ravel je zajedno s jo? nekim mladim umjetnicima osnovao skupinu Les Apaches koja je bila poznata po svojim bu?nim pijankama.

Na konzervatoriju mu je predavao skladatelj Gabriel Faure i to u periodu od 14 godina. Godine 1901. napisao je svoje prvo klavirsko remekdjelo " Igra vode " posvetiv?i ga ba? Faureu. Tijekom studija vi?e puta je poku?ao osvojiti presti?nu nagradu Prix de Rome , ali bez uspjeha. Nakon skandala oko njegovog neosvajanja nagrade 1905. (za koju je bio favorit) napustio je Konzervatorij. Taj skandal, znan i kao Afera Ravel , uzrokovao je ostavku tada?njeg ravnatelja Konzervatorija Theodora Duboisa .

Suradnja s Djagilevim i vrhunac karijere [ uredi | uredi kod ]

Prijateljstvo koje se razvilo između Ravela, Debussya i Stravinskog , poticalo ih je na daljnje umjetni?ke eksperimente i prihva?anje novih izazova. Po?eli su studirati djela Arnolda Schonberga i njegovog be?kog kruga . Ravel je kasnije po?eo surađivati i s impresariom Sergejem Djagilevim koji je na pozornici prikazao njegove balete Ma Mere l'Oye i Daphnis i Chloe . Balet Daphnis i Chloe naru?io je sam Djagilev, a jednu od glavnih uloga plesao je Vaclav Ni?inski . Balet je postavljen ba? uz pomo? Stravinskog i Debussyja. Iako je premijera baleta razo?arala, drugo uprizorenje pokazalo je njegovu pravu vrijednost, uvrstiv?i ga među velike balete XX. stolje?a . Godine 1920. francuska vlada Ravelu je dodijelila nagradu Legion d'honneur , no on ju je odbio. Ubrzo se povukao na selo gdje se nastavio baviti skladanjem.

Djagilev je od Ravela naru?io djelo La Valse ( 1920. ), izvorno nazvano Be? , no Ravel se jako naljutio na Djagileva jer nikad nije iskoristio tu skladbu. Kada su se Ravel i Djagilev ponovno sreli 1925. godine, Ravel se nije htio rukovati s Djagilevim, pa ga je ovaj izazvao na dvoboj (prijatelji su Djagileva kasnije odgovorili od toga). Ravel i Djagilev se vi?e nikad nisu sreli. ^[2]

Ravel je 1928. prvi put zapo?eo klavirsku turneju po SAD -u. U New Yorku je dobio veliki pljesak za koji je rekao da je druga?iji nego ijedan ?to ga je dobio u Parizu . Najudaljeniji grad gdje je bio je San Francisco , gdje je i dirigirao tijekom jedne izvedbe njegovih orkestralnih djela. Iste te godine Sveu?ili?te Oxford mu je dodijelilo po?asni doktorat. U SAD-u je upoznao poznatog skladatelja Georgea Gershwina s kojim je kasnije postao dobar prijatelj. Ravelovo divljenje prema ameri?koj jazz glazbi uzrokovalo je da on u neke svoje kasnije skladbe ubaci elemente jazza.

Zanimljivo je da Ravel nije imao nijednu intimnu vezu. Neki tvrde da je bio ?est posjetitelj pari?kih bordela, no pitanje njegove seksualnosti je unato? tome bilo upitno. Neki govore da je bio homoseksualac, prete?no zbog njegove suradnje s Djagilevim, no nikakvi dokazi i tvrdnje o tome ne postoje, tako da ta teorija nije to?na. Sam Ravel jednom je prilikom objasnio za?to se nije vezao ni s kim. Rekao je da je on toliki perfekcionist i da je toliko posve?en radu, da je za njega nemogu?e da ostvari neku intimnu vezu s nekim. Jednom prilikom rekao je i ovo:

≫U ?ivotu sam imao samo jednu ljubavnu vezu ? s glazbom.≪

Ravel je smatrao da mu njegova građa mo?e pomo?i da postane avijati?ar, no tijekom Prvog svjetskog rata mu nije bilo dozvoljeno da uđe u vojsku zbog njegovih godina i slabog zdravlja. No, nije odustajao, pa je u vojsku primljen kao voza?. Svoje vozilo tijekom rata nazvao je "Adelaide" . Duboku bol iz ovog vremena izra?ava klavirska skladba " Couperinov grob " iz koje su pojedini stavci posve?eni prijateljima palim u ratu. Kad mu se pijanist Paul Wittgestain , koji je u ratu izgubio desnu ruku, po?alio da nema posla, Ravel je za njega 1931. godine skladao zanosan i dirljiv "Koncert za lijevu ruku" .

Ravel je napravio jednu od svojih rijetkih snimaka 1930. kada je s Lamoureux orkestrom izveo svoj Bolero . Ravel je navodno dirigirao skupinom mladih pari?kih glazbenika prije svjetske premijere svog Koncerta u G s Marguerite Long , koja je bila solistica na koncertu. Ta izvedba kasnije je izdana i na CD-u s Ravelom kao dirigentom, no mogu?e je da je on bio samo nadglednik snimanja.

Bolest i smrt [ uredi | uredi kod ]

Ravel je 1932. zadobio slu?ajan udarac u glavu tijekom vo?nje taksijem koji se sudario s drugim automobilom. Ozljeda je smatrana bezopasnom, no nedugo zatim Ravel se po?eo ?aliti na simptome sli?ne afaziji , karakteristi?ne za Pickovu bolest . Prvo se nije mogao koncentrirati, a onda niti upravljati vlastitim pokretima, nije vi?e napisao ni jednu skladbu, a naposljetku nije mogao ni govoriti, dok je njegov mozak normalno funkcionirao. On je tada radio na glazbi za filmsku verziju Don Quijotea ( 1933. ) u kojoj je trebao glumiti ruski Bas Fjodor ?aljapin . Kada Ravel vi?e nije mogao skladati jer nije mogao zapisati glazbene ideje koje bi imao, redatelj filma Georg Wilhelm Pabst unajmio je Jacquesa Iberta . Posljednje je godine proveo u svojoj ku?i ili kod najodanijih prijatelja, koji su ?inili sve da mu ubla?e patnju.

Ravel je 1937. pristao na eksperimentalnu operaciju mozga . Nakon zavr?etka operacije, Ravel se probudio, nazvao brata Edouarda, pao u komu i preminuo 28. prosinca 1937. , nedugo nakon operacije. Maurice Ravel pokopan je u granitnoj grobnici zajedno sa svojim roditeljima na groblju u mjestu Levallois-Perret , sjeverozapadno od Pariza .

Glazbeni stil [ uredi | uredi kod ]

Ravel je sebe smatrao klasicistom . On je svoje nove i inovativne harmonije prezentirao oslanjaju?i se prete?ito na tradicionalne forme. ?esto je maskirao sekcije svojih struktura s prijelazima koji su maskirali po?etke njegovih motiva. To se jasno vidi u njegovom djelu Valses nobles et sentimentales (inspirirano Schubertovim djelima Valses nobles i Valses sentimentales ) u kojem 7 stavaka po?inju i zavr?avaju bez pauze, i u njegovim komornim djelima koja su uglavnom skladana u sonatnom obliku .

Iako Ravelova glazba ima tonalna sredi?ta u to vrijeme je bila inovativna. Kako bi dr?ao korak s "francuskom ?kolom" koju su predvodili Emmanuel Chabrier , Erik Satie i Claude Debussy , Ravelove skladbe su uglavnom sadr?avale anti?ke moduse . Umjesto da koristi dur i mol Ravel je preferirao anti?ke ljestvice (npr. miksolidijsku i eolsku ). Rezultat ovoga je da u skladana nema vode?ih tonova. No, Ravelova glazba nije ovisila isklju?ivo o modusima, ve? je sadr?avala i pro?irene harmonije i zamr?ene modulacije izvan tradicionalne modalne prakse. Trpkost njegovih harmonija direktan je rezultat njegova simpatiziranja nerije?enih appoggiatura . Njegova glazba za klavir, koja je katkada zahtijevala iznimnu vje?tinu sviranja, bila je nastavak Lisztova virtuoziteta. No, ?ak su i njegova najkompliciranija djela obilje?ena elegancijom i rafinirano??u. Bio je vrlo inspiriran razli?itim plesovima, a najdra?i mu je bio menuet . Među ostale plesove koje je skladao spadaju valcer , ?arda? , habanera , passacaglia i bolero .

Ravel je skoro uvijek svrstavan među dva velika impresionista (uz Debussyja), no on je bio puno vi?e od impresionista. U svom djelu U stilu... Borodina ( A la maniere de...Borodine ) Ravel svira i s promjenama i sa zadr?avanjem originalnosti. No u njegovom kompleksnijem djelu, A la maniere de...Emmanuel Chabrier /Paraphrase sur un air de Gounod , Ravel uzima dio iz Gounodovog Fausta i aran?ira ga u stilu Emmanuela Chabriera. ?ak i kad je radio s djelima drugih autora, Ravelove skladateljske odlike bile su vidljive.

Ravel je imao vrlo pedantne rukopise. No, ranija izdanja tih rukopisa bila su sklona gre?kama. Ali Ravel je pomno radio sa svojim izdava?em Durandom kako bi ih ispravio. Jednom je u pismu napisao kako je kad je provjerio svoju operu L'enfant et les sortileges , nakon ?to su je mnogi izdava?i vi?e puta provjerili, mogao na?i i po 10 gre?aka na jednoj stranici. Svako djelo je pa?ljivo skladano, no Ravel je vi?e ?elio da, kao i skladatelji kojima se divio, napi?e veliku koli?inu djela. Igor Stravinski je Ravela jednom nazvao "?vicarskim urarom" , aludiraju?i na preciznost kojom je skladao svoja djela.

Glazbeni utjecaj [ uredi | uredi kod ]

Ravel je bio aktivan tijekom perioda mnogih umjetni?kih inovacija i diversifikacije, pa je tako profitirao od mnogih izvora, no njegova glazba se ne mo?e lako klasificirati. Kako Vladimir Jankelevi? ka?e u njegovoj biografiji:

≫Nijedan utjecaj nije potpuno ovladao njime [...] Ravel ostaje nedose?an iza svih tih maski koje je snobizam stolje?a poku?ao nametnuti. ^[3] ≪

Ravelov glazbeni jezik bio je ultimativno originalan, a nije bio ni potpuno modernisti?ki ni impresionisti?ki . Kao i Debussy, Ravel je odbio da mu daju pridjev za koji je mislio da je rezerviran isklju?ivo za slikarstvo . ^[4]

No, Ravel je bio jako sklon utjecajima i bio je jako dobar sinteti?ar nespojivih stilova. Neka njegova djela mogu se vrlo lako usporediti s djelima francuskih klasicista XVIII. stolje?a kao ?to su Francois Couperin i Jean-Philippe Rameau . Najzna?ajniji primjer takvih djela je Couperinov grob . Utjecaj Gabriela Faurea i Emmanuela Chabriera , te francuske glazbe XIX. stolje?a vidi se u djelima Serenade grotesque , Pavana za preminulu infantkinju i Menuet antique , dok djela kao ?to je Jeux d’eau duguju ne?to inovacijama koje su uveli Erik Satie i Claude Debussy . Virtuoznost i poeti?nost djela Gaspard de la nuit i Concerto pour la main gauche duguju ne?to Franzu Lisztu i Fredericu Chopinu . Utjecaj jazza vidi se u djelima L’Enfant et les sortileges , Sonate pour violon i Koncert za klavir u G , a utjecaj ruske ?kole klasi?ne glazbe vidi se u djelu U stilu... Borodina i u njegovoj orkestraciji Slika s izlo?be . Sam Ravel je ?esto navodio Wolfganga Amadeusa Mozarta , Camillea Saint-Saensa , Franza Schuberta i Arnolda Schonberga kao inspiracije za neka djela.

Ravel je 1928. napisao da skladatelji trebaju biti svjesni i individualne i nacionalne svijesti. Te godine, Ravel je imao turneju po SAD -u i Kanadi gdje je imao klavirske izvedbe u velikim koncertnim dvoranama u 25 gradova. Zbog njihovog opiranja da preuzmu jazz i blues kao nacionalnu glazbu, Ravel je rekao da ameri?ki skladatelji "najvi?e strahuju od toga da se ne nađu konfrontirani od strane misterioznih poriva koji od njih zahtijevaju da ne po?tuju akademska pravila u korist individualne svijesti. Tako ti skladatelji, kao dobri bur?uji, uspoređuju svoju glazbu s klasicisti?kim pravilima europske epohe."

Postoji jedna anegdota o susretu Ravela i Georgea Gershwina . Pri tom susretu, Gershwin je upitao Ravela da mu da poduku. No, prema Gershwinu, Ravel je odgovorio:

≫Za?to ?eli? postati drugorazredni Ravel kad si ve? prvorazredni Gershwin ? ^[5] ≪

Ova anegdota jako je sli?na onoj kada je Gershwin pitao Schonberga da m da lekcije iz kompozicije, a ovaj je odbio pohvaliv?i Gershwina. (za vi?e vidi ?lanak Arnold Schonberg ) No, ovo se moralo dogoditi prije nego ?to je Ravel skladao svoj Bolero koji je za njega bio veliki financijski uspjeh.

Ravel je planirao skladati jedan koncert pod nazivom Zazpiak Bat , no koncert je ostao nedovr?en. Sam naslov simbolizira njegovo baskijsko podrijetlo. Naziv djela u prijevodi zna?i Sedam su jedno , a simbolizira sedam baskijskih pokrajina i te?nju Baskije da postane samostalna dr?ava. Fragmenti koji su ostali govore da je ovo djelu uvelike trebalo biti inspirirano baskijskom glazbom. No, Ravel je napustio to djelo i nacionalisti?ke fragmente koristio u drugim glazbenim djelima.

Ravel je jednom rekao da je Andre Gedalge , njegov profesor kontrapunkta , imao velik utjecaj na njegove skladateljske sposobnosti. Kao orkestrator, Ravel je svaki instrument dobro prou?io kako bi predvidio sve njegove mogu?nosti. Upravo tome se mo?e pripisati njegov orkestracijski uspjeh, kako svojih vlastitih, tako i djela autora kao ?to su Modest Petrovi? Musorgski , Claude Debussy i Robert Schumann .

Izabrana djela [ uredi | uredi kod ]

• Bolero (balet ? 1928. )
• Daphnis i Chloe ( 1909. ? 1912. )
• ?panjolski sat ( 1909. )
• ?panjolska rapsodija ( 1907. )
• Ogledala ( 1905. )
• Igra vode ( 1901. )
• Pavana za preminulu infantkinju ( 1899. )
• ?eherezada ( 1897. )

Za potpun popis djela, vidi Dodatak:Popis skladbi Mauricea Ravela .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

• The Cambridge Companion to Ravel (Cambridge Companions to Music) Idava?: Cambridge University Press (24. kolovoza 2000.) ISBN 0-521-64856-4
• Maurice Ravel: ?ivot ? Benjamin Ivry, Izdava?: Welcome Rain (2000.) ISBN 0-156-649152-5   nevaljani ISBN
• "Maurice Ravel." Suvremeni glazbenici, Diome 25. Gale Group, 1999.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Maurice Ravel

• http://www.maurice-ravel.net/
• Epitonic.com: Maurice Ravel
• Biografija Mauricea Ravela   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 4. sije?nja 2006. ( Wayback Machine )
• Analiza Ravelovog tria
• Classic Cat ? Ravel