Martha Nussbaum (2008.)
Martha C. Nussbaum
(rođ.
Martha Craven
,
New York City
,
6. svibnja
,
1947.
),
[1]
ameri?ka je
filozofkinja
, s posebnim interesom za
anti?ku filozofiju
,
pravo
i
?udoređe
. Veliki broj njenih djela pe predstavljen iz neoaristotelske perspektive.
Od 1995. Nussbaum je
profesor
pravne etike, na pravnom fakultetu sveu?ili?ta u Chichagu.
Nussbaumina politi?ka filozofija
[
uredi
|
uredi kod
]
Nussbaum, kao i drugi neo-aristotelovci i moralni filozofi, okre?e se protiv tradicionalne moralne filozofje, kako trebamo djelovati, i fokusira se umjesto toga na kakav na?in trebamo ?ivjeti. Kao i ve?ina drugih novo-aristotelovaca mi?ljenja je da je cilj ?ovjekovog ?ivota samo
spoznaja
, ?to se posti?e ?ivje?i dobar ?ivot. Ali dok jedan dio drugih novo-aristotelovaca, poput Philippa Foota, poku?ava dati objektivni opis tog ?ivota, odnosno ono ?to je u skladu sa specifi?nim ljudskim osobinama (na? um i na?a namjera stvaranja slo?enih dru?tava), Nussbaum pak smatra da bi mi trebali tra?iti odgovor u nama samima: ?to
mi
mislimo da je dobar ljudski ?ivot? To ?ini
etiku
na neki na?in vi?e subjektivnom, no Nussbaum smatra da je sam znanstveni projekt, u svakom slu?aju kako je to
Aristotel
razumio, također subjektivan: to je na?e nastojanje da se razumije svijet van iskustava i dojmova koje imamo. Granica između moralne filozofije i znanosti, između normativnog i deskriptivnog, nije tako jasna kako mi to obi?no mislimo.
Znatan broj lijevoliberala smatra da je uloga dr?ave postizanje pravedne raspodjele dru?tvenih dobara. Nussbaum umjesto toga govori o smislu sposobnosti ili kapaciteta, ne?to ?to
Amartya Sen
?ini: umjesto da se postigne da sve osobe imaju jednu određenu koli?inu novca ili robe, ili da se osigura da ljudi djeluju na određen na?in, trebala bi se dr?ava brinuti o tom ?to ljudi
umiju
raditi, za ?to su sposobni. Nussbaum smatra da se dr?ava treba pobrinuti da su svim pojedincima ispunjene osnovne potrebe (krov nad glavom, mogu?nost nabave hrane itd.), ?to definira prag onoga ?to je uop?e ljudski ?ivot, a poslije poku?ati osigurati da svi steknu vje?tine koje su neophodne za kvalitetan ljudski ?ivot (obrazovanje, posao, sposobnost samoizra?avanja itd.).
Nussbaum jasno nagla?ava da njena etika svakako subjektivna ili "internalisti?ka", (tj. da proizlazi iz na?ih internih uvjerenja ?to je to ?to ?ini dobrim ljudski ?ivot) ali da nije relativisti?ka: postoji, ili mo?e se na?i, ?iroki
konsenzus
o vje?tinama koje ?ine dobrim ljudski ?ivot, i dok mi međutim moramo dopustiti razli?itim kulturama da same nađu svoje
ciljeve, ipak nema rasprave o nekim temeljnim zahtjevima poput zdravlja, ?kolstva i pismenosti, koje se podrazumjevaju kao djelovi kvalitetnog ljudskog ?ivota. Ovo vrijedi posebno za prava ?ena, koja su u nekim kulturama potisnuta pod izgovorom lokalnih obi?aja, i da ?ene same trebaju imati pravo glasa i formiranje osobnih mi?ljenja o problemima.
- Aristotle's De Motu Animalium
(1978.)
- The Fragility of Goodness: Luck and Ethics in Greek Tragedy and Philosophy
(1986.)
- Love's Knowledge
(1990.)
- Nussbaum Martha, i Amartya Sen.
The Quality of Life
. (Oxford: Clarendon Press 1993.)
- The Therapy of Desire
(1994.)
- Poetic Justice
(1996.)
- For Love of Country
(1996.)
- Cultivating Humanity: A Classical Defense of Reform in Liberal Education
(1997.)
- Sex and Social Justice
(1998.)
- Women and Human Development
(2000.)
- Upheavals of Thought: The Intelligence of Emotions
(2001.)
- Hiding From Humanity: Disgust, Shame, and the Law
(2004.)
- Animal Rights: Current Debates and New Directions
(2004.)
- Frontiers of Justice: Disability, Nationality, Species Membership
(2005.)
- Political Emotions: Why Love Matters for Justice
(2013.)
ISBN
9780674724655