Maastricht

Maastricht ; Mestreech
; Zastava	; Grb
	Koordinate : 50°51′N 5°41′W / 50.850°N 5.683°W
Dr?ava	Nizozemska
Pokrajina	Limburg
	Vlast
- Gradona?elnik	Onno Hoes
	Povr?ina
- Ukupna	60,06 km²
- Kopno	56,81 km²
- Voda	3,25 km²
	Stanovni?tvo (2011.)
- Grad	119.623
- Gusto?a	2106 stanovnika/km²
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme ( UTC+1 )
- Ljeto ( DST )	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme ( UTC+2 )
Po?tanski broj	6200-6229
Pozivni broj	043
	Slu?bena stranica maastricht.nl
Zemljovid
	Polo?aj grada Maastrichta u pokrajini Limburg i pokrajine u Nizozemskoj ; Polo?aj grada Maastrichta u pokrajini Limburg i pokrajine u Nizozemskoj

Za ugovor potpisan 1992. pogledajte ?lanak Ugovor iz Maastrichta .

Maastricht ([maː?st??ct] (ju?ni nizozemski ) ili [maː?st??xt] (sjeverni nizozemski); limbur?ki : Mestreech [m??st?eːc]; francuski : Maestricht (zastarjelo); ?panjolski : Mastrique (zastarjelo)) je grad u ju?noj nizozemskoj pokrajini Limburg , ?iji je glavni grad.

Smje?ten je na obalama rijeke Maas , po kojoj je i dobio ime. S gradom Nijmegenom , najstariji je grad Nizozemske te ?lan Mre?e najstarijih europskih gradova . ^[1] To je grad jezi?ne raznolikosti, najvi?e zahvaljuju?i svojoj lokaciji na kri?anju razli?itih govornih podru?ja, kao i međunarodne studentske populacije. Maastricht je također ?iroko poznat i kao grad kulture, povijesti i lokalnog folklora, te je popularno turisti?ko odredi?te.

Etimologija [ uredi | uredi kod ]

Ime grada potje?e od latinskih rije?i “Trajectum ad Mosam” ili "Mosae Traiectum" ?to zna?i "prijelaz preko rijeke Maas", ?to se odnosilo na most koji je podignut u doba cara Augusta . Latinski naziv se prvi put pojavljuje u srednjovjekovnim dokumentima, te nije poznato da li je mjesto ovo ime nosilo i u rimska vremena.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Ranija povijest [ uredi | uredi kod ]

Zapadno od Maastrichta pronađeni su ostaci neandertalaca (iskopine Belvedere). Pronađeni su jo? i ostaci iz paleolitika stari između osam i 25 tisu?a godina. Kelti su ?ivjeli na ovom podru?ju otprilike pet stolje?a prije dolaska Rimljana , na mjestu gdje je rijeka Maas (Meuse) bila plitka, te time i lagana za prije?i. Rimljani su izgradili most na rijeci, te cestu koja je povezivala Bavay i Tongeren s Kolnom. Maastricht je u rimsko vrijeme vjerojatno bio malo mjesto. Arheolo?kim istra?ivanjem pronađeni su ostaci mosta, zidova, hrama, skladi?ta ?ita u rimske kupelji. Sveti Servatije koji je rođen u Armeniji , bio je prvi biskup Maastrichta. Pretpostavlja se da je on dao sagraditi prvu crkvu, na mjestu rimskog castruma , gdje se danas nalazi Bazilika Na?e Gospe ( Onze-Lieve-Vrouwebasiliek ). Grad je bio biskupsko sredi?te sve do 8. stolje?a, kada je ta ?ast pripala obli?njem Liegeu .

Srednji vijek [ uredi | uredi kod ]

U ranom Srednjem vijeku Maastricht je, zajedno s Aachenom , bio dio sredi?ta Karolin?kog kraljevstva . U 12. stolje?u grad do?ivljava kulturni procvat. Dvije glavne crkve su obnovljene. Lokalni stil gradnje smatran je izrazito kvalitetnim. U to vrijeme djeluje i pjesnik Henric van Veldeke koji je napisao legendu o sv. Servatiju i koje je jedno od najranijih djela nizozemske knji?evnosti.

Ubrzo nakon 1200. grad je dobio dvojnu upravu, te su njime vladali biskupi iz Liegea , zajedno s brabantskim vojvodama. Maastricht je dobio gradski status 1204. , a ubrzo nakon toga izgrađen je prvi lanac zidina. U Srednjem vijeku ovaj je grad ostao va?no trgova?ko i proizvodno sredi?te, posebno vune i ko?e , premda do?ivljava postepeni pad. Nakon kratkog zlatnog razdoblja u 15. stolje?u, grad gospodarski trpi zbog vjerski ratova u 16. i 17. stolje?u, a oporavak do?ivljava tek industrijskom revolucijom po?etkom 19. stolje?a.

Godine 1579. , grad plja?ka ?panjolska vojska pod vodstvom generala Alessandra Farnesea . Preko pedeset godina ?panjolska je vlast nadomje?tala ulogu koju su imali brabantski vojvode. Godine 1632. , ?panjolce izbacuju Nizozemci koji osvajaju grad pod vodstvom Frederika Hendrika Oranskog.

Nizozemski bedem [ uredi | uredi kod ]

Za vrijeme Republike sedam pokrajina, u Maastrichtu je u razdoblju od 16. do 19.stolje?a izgrađen fortifikacijski lanac oko grada. ?panjolski i nizozemski garnizoni bili su vrlo va?ni za gospodarstvo grada.

Za vrijeme Francusko-nizozemskog rata 1673. dogodila se opsada Maastrichta. U lipnju te godine Luj XIV. naredio je opsadu grada zbog ugro?enosti opskrbe francuske vojske. Za vrijeme ove opsade francuski vojni in?enjer Sebastien Le Prestre de Vauban razvio je novu strategiju za razbijanje jakog fortifikacijskog sustava Maastrichta. Njegov sistematski pristup postao je standardna metoda napadanja utvrđenja sve do 20. stolje?a. Za vrijeme napada na grad, ?asnik Charles de Batz de Castelmore poznatiji kao grof d'Artagnan ubijen je ispred Tongerse Poorta. Ovaj događaj opisan je u jednoj od knjiga u seriji o "Tri mu?ketira" pisca Alexandrea Dumasa .

Francuske snage dr?ale su grad od 1673. do 1678. godine. Grad je vra?en nizozemskoj upravi 1748., ali su Francuzi grad ponovno zauzeli za vrijeme Rata za austrijsko naslijeđe i druge opsade grada. Francuzi su grad opet zauzeli 1794. kada je Maastricht pripojen Prvom Francuskom Carstvu . Grad je dvadeset godina bio sjedi?te departmana Meuse-Inferieure .

Dio Kraljevine Nizozemske [ uredi | uredi kod ]

Nakon Napoleonskog razdoblja, Maastricht je 1815. u?ao u sastav Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske . Grad je postao glavno sredi?te novooformljene Pokrajine Limburg . Kada su se 1830. ju?ne pokrajine ovog kraljevstva odvojile u Belgijskoj revoluciji , nizozemski garnizon u Maastrichtu ostao je na strani nizozemskog kralja Vilima I. iako je okolno podru?je potpalo pod belgijsku kontrolu. Uz arbitra?u velesila grad je 1831. slu?beno ostao dio Nizozemske. Usprkos tome, spor Nizozemaca i Belgijanaca trajao je sve do 1839. kada je ovaj dogovor potvrđen Londonskim sporazumom.

Zbog izdvojenog polo?aja u Nizozemskoj, te zbog njegove zemljopisne i kulturne bliskosti s Belgijom, integracija Maastrichta i Limburga u nizozemsku dr?avu nije bila laka. Zbog njegove bliskosti valonskom industrijskom podru?ju, industrijalizacija grada dogodila se puno prije u Maastrichtu nego u ostalim nizozemskim gradovima. Maastricht je ostao izdvojenim gradom sve do Prvog svjetskog rata , kada je grad prisiljen gledati politi?ki prema sjeveru zemlje.

Novija povijest [ uredi | uredi kod ]

Maastricht je kao i mnogi drugi gradovi bio o?te?en za vrijeme Drugog svjetskog rata . Njema?ke snage su u svibnju 1940. vrlo brzo zauzele grad. Ovo je također bio i jedan od prvih gradova koje su Saveznici oslobodili u Nizozemskoj, dana 14. rujna 1944. godine. Tri mosta na rijeci Maas su uni?tena ili te?ko o?te?ena tijekom rata.

U drugoj polovici 20. stolje?a tradicionalnu industriju je postupno zamijenila uslu?na ekonomija. Sveu?ili?te u Maastrichtu osnovano je 1976. godine. Ugovor iz Maastrichta koji je dove do stvaranja Europske unije i eura je ispregovaran i potpisan u ovom gradu. ^[2]

Pod vodstvom gradona?elnika Gerda Leersa pokrenuta je kampanja protiv droge, ?ime je proveden kontroverzni plan o premje?taju coffee shopova (gdje je mogu?e u određenim koli?inama kupiti laku drogu) iz sredi?ta grada u predgrađe, kako bi se sprije?ilo divljanje po gradu uzrokovano drogom. Okolne op?ine nisu dobro reagirale na ovaj plan. . ^[3]

Zemljopis i politika [ uredi | uredi kod ]

Maastricht se nalazi na obje strane rijeke Maas (Meuse) u jugoisto?nom djelu Nizozemske , na granici s Belgijom (s Flandrijom i Valonijom ) te blizu njema?ke granice. Grad je dio Euroregije Meuse-Rajna , koja uklju?uje i Aachen , Hasselt i Liege u Njema?koj i Belgiji.

Gradska vlast grada Maastrichta sastoji se od gradskog vije?a, gradona?elnika i vije?nika. Gradsko vije?e je tijelo od 39 ?lanova koji se izabiru izravnim putem na mandat od ?etiri godine.

Gradske ?etvrti [ uredi | uredi kod ]

Maastricht se sastoji od pet okruga i preko 40 kvartova. Svakoj ?etvrti dodijeljen je broj koji odgovara po?tanskom broju.

Maastricht Centar ( Binnenstad, Jekerkwartier, Kommelkwartier, Statenkwartier, Boschstraatkwartier, Sint Maartenspoort, Wyck-Ceramique )
Jugozapad ( Villapark, Jekerdal, Biesland, Campagne, Wolder, Sint Pieter )
Sjeverozapad ( Brusselsepoort, Mariaberg, Belfort, Pottenberg, Malpertuis, Caberg, Malberg, Dousberg-Hazendans, Daalhof, Boschpoort, Bosscherveld, Frontenkwartier, Belvedere, Lanakerveld )
Sjeveroistok ( Beatrixhaven, Borgharen, Itteren, Meerssenhoven, Wyckerpoort, Wittevrouwenveld, Nazareth, Limmel, Amby )
Jugoistok ( Randwyck, Heugem, Heugemerveld, Scharn, Heer, De Heeg, Vroendaal )

?etvrti Itteren, Borgharen, Limmel, Amby, Heer, Heugem, Scharn, Oud-Caberg, Sint Pieter i Wolder nekad su bile odvojene op?ine ili sela koja su tijekom dvadesetog stolje?a pripojena gradu Maastrichtu.

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Vi?e obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Bernard Lievegoedschool (antropozofijske znanosti)
Bonnefantencollege
International School Maastricht - od rujna 2009. dio United World Collegea
Porta Mosana College
Sint-Maartenscollege

Visoko obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Sveu?ili?te u Maastrichtu ( Universiteit Maastricht ) uklju?uje:
- University College Maastricht
Maastricht School of Management
Sveu?ili?te Teikyo
Visoka ?kola Zuyd ( Hogeschool Zuyd , s katedrama u Sittardu i Heerlenu ) uklju?uje:
- Akademiju dramskih umjetnosti Maastricht ( Toneelacademie Maastricht )
- Umjetni?ku akadamiju u Maastrichtu ( Academie Beeldende Kunsten Maastricht )
- Muzi?ki konzervatorij u Maastrichtu ( Conservatorium Maastricht )
- Akademija za arhitekturu
- U?iteljski fakultet
- ?kola za prevoditelje
- ?kola za hotelski menad?ment u Maastrichtu

Ostalo [ uredi | uredi kod ]

Jan Van Eyck Academie - postakademski umjetni?ki institut
Jezi?na ?kola Berlitz Maastricht
Talenacademie Nederland

Zbratimljeni gradovi [ uredi | uredi kod ]

Maastricht je također dio Mre?e najstarijih europskih gradova .

Slavni građani Maastrichta [ uredi | uredi kod ]

Jan Pieter Minckeleers (1748. ? 1824.) - znanstvenik i izumitelj
Peter Debye (1884. ? 1966.) - dobitnik Nobelove nagrade za kemiju
Sjeng Kerbusch (1947. ? 1991.) - znanstvenik
Hubert Hermans (1937) - psiholog
Maxime Verhagen (1956.) - politi?ar
Bram Moszkowicz (1960.) - pravnik
Hendrick Fromantiou - slikar
Johann Friedrich August Tischbein (1750. ? 1812.) - slikar
Henric van Veldeke (12. stolje?e) - pjesnik
Pierre Kemp (1886. ? 1967.) - pjesnik
Henri Arends (1921. ? 1993.) - dirigent
Andre Rieu (1949.) - violinist
Benny Neyman (1951. ? 2008.) - pjeva?
Gerard Bergholtz (1939.) - nogometa?
Boudewijn Zenden (1976.) - nogometa?
Fred Rompelberg (1945.) - biciklist
Ad Wijnands (1959.) - biciklist
Pieter van den Hoogenband (1978.) - pliva?

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ MAETN. 1999. diktyo . classic-web.archive.org . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 22. listopada 2005 . Pristupljeno 25. srpnja 2011. CS1 odr?avanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a ( link )
↑ Gnesotto, N. (1992). European union after Minsk and Maastricht. International Affairs . 68(2), 223-232.
↑ Coffee Corner: Dagblad de Limburger . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 31. kolovoza 2015 . Pristupljeno 24. srpnja 2011. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Zajedni?kog poslu?itelja

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Maastricht

( nizoz. ) ( engl. ) ( njem. ) ( fr. ) Grad Maastricht - slu?bena stranica

[Members-1] MAETN. 1999. diktyo . classic-web.archive.org . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 22. listopada 2005 . Pristupljeno 25. srpnja 2011. CS1 odr?avanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a ( link )

[2] Gnesotto, N. (1992). European union after Minsk and Maastricht. International Affairs . 68(2), 223-232.

[3] Coffee Corner: Dagblad de Limburger . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 31. kolovoza 2015 . Pristupljeno 24. srpnja 2011. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )

[1]

[2]

[3]