Malaga

Malaga ; Ciudad de Malaga
; Zastava	; Grb
	Koordinate : 36°43′N 4°25′W / 36.717°N 4.417°W
Dr?ava	?panjolska
Autonomna zajednica	Andaluzija
Pokrajina	Malaga
Utemeljenje	8. stolje?e pr. Kr.
Osniva?	Feni?ani iz Tira
Nazvan po	prema feni?koj rije?i za sol (malaka)
	Vlast
- Gradona?elnik	Francisco de la Torre Prados ( PP )
	Povr?ina
- Ukupna	385,5 km²
Visina	6 m
	Stanovni?tvo (2007.)
- Grad	561.250
- Gusto?a	1.402 stanovnika/km²
- Metropolitansko podru?je	1.074.074
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme ( UTC+1 )
- Ljeto ( DST )	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme ( UTC+2 )
Po?tanski broj	29001-29018
Pozivni broj	+34 95
	Slu?bena stranica malaga.eu
Zemljovid
	Polo?aj Malage u ?panjolskoj ; Polo?aj Malage u ?panjolskoj

Malaga je grad i luka u ?panjolskoj autonomnoj zajednici Andaluziji , na obali Sredozemnog mora , u regiji Costa del Sol . Godine 2007. grad je imao 561.250 stanovnika, ?ime je drugi po brojnosti u Andaluziji (iza Seville ), a ?esti u ?panjolskoj.

Malaga je udaljena 198 km od Seville, a 544 km od Madrida . Glavne ekonomske djelatnosti su trgovina i turizam .

U Malagi su rođeni slavni Pablo Picasso i Antonio Banderas . Grad je poznat po vinu i po sportskim klubovima Malaga CF (nogomet) i CB Unicaja Malaga (ko?arka).

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Malagu su osnovali Feni?ani oko 1000. g.p.K. Ime je dobila prema feni?koj rije?i za sol (malaka). U 6. st.p.K. su Malagom zavladali Karta?ani , a nakon Punskih ratova u 3. st.p.K. Rimljani . U rimskom razdoblju je Malaga bila zna?ajna luka, a imala je i rimsko kazali?te. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva je bila pod vla??u Bizanta , a 623. su ju zauzeli Vizigoti .

Malaga je bila jedan od prvih ?panjolskih gradova koji su u 8. st. zauzeli Arapi . Pod arapskom vla??u je bila zna?ajna luka unutar Kordopskog Kalifata i zvala se M?laqah ( arapski ?????). Arapski putopisac Ibn Batuta ju je 1325. nazvao jednim od najljep?ih i najve?ih gradova Iberskog polotoka.

Malaga je bila jedan od gradova u kojem su se Arapi najdu?e zadr?ali u ?panjolskoj. ?panjolska kr??anska vojska ga je zauzela tek 1487., pet godina prije pada Granade . Arapi su napustili grad, a u njega su se naselili kr??anski doseljenici. 1528. je po?ela izgradnja katedrale. 1704. je do?lo do Bitke kod Malage tijekom Rata za ?panjolsko nasljeđe . 1831. je Jose Maria de Torrijos podigao pobunu protiv kralja.

Tijekom 19. st. se grad gospodarski razvija i industijalizira. Posebno se razvija metaloprerađiva?ka industrija. Krajem 19. i po?etkom 20. st. dolazi do gospodarske krize zbog slabe razvijenosti ?panjolske. Malaga je bila jedan od centara socijalisti?kog i republikanskog pokreta, te je uni?tena u ?panjolskom građanskom ratu 1936-1939. Nakon rata se grad obnavlja. Nakon se ja?e razvija kao zna?ajan turisti?ki centar.

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Malaga se nalazi na jugu ?panjolske na obali Alboranskog mora (uskog zapadnog dijela Sredozemnog mora između ?panjolske i Afrike). ?panjolska ju?na obala se naziva Costa del Sol (Obala Sunca). Grad se nalazi u dolini Hoya de Malaga uz rijeke Guadalmedina i Guadalhorce. Iznad grada se nalazi planina Montes de Malaga koja je dio Betijskih Kordiljera . Na planini se nalazi nacionalni park Montes de Malaga.

Klima je sredozemna . Ljetne temperature nisu pretjerano visoke. Zimi ima vi?e padalina, a ljeti se javlja su?a.

Znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Malaga ima mnogo znamenitosti iz raznih povijesnih razdoblja. Postoje ostaci rimskog kazali?ta i amfiteatra. Grad ima sa?uvane gradske zidine. Postoji arapska tvrđava Alcazaba. Zna?ajna je tvrđava na brdu Gibralfaro iz 14. st. ?iji temelji datiraju iz feni?kog doba. Zna?ajna je katedrala i sveti?te sv. Marije od Pobjede. Zanimljiva je ku?a i muzej Pabla Picassa . Zna?ajan je moderni kongresni centar.

Turiste danas ipak najvi?e privla?e pla?e na obali Costa del Sol. Grad je poznat po mnogim festivalima.