Louis-Jacques-Mande Daguerre ( Cormeilles-en-Parisis , 18. studenog 1787. ? Petit-Bry-sur-Marne , 10. srpnja 1851. ) je bio francuski umjetnik i kemi?ar koji je zapam?en svojim izumom Daguerretipa , prete?e fotoaparata . Klju?ni izumitelj u razvoju fotografije.

Od 1822. god. Daguerre je u Parizu otvorio dioramu, kazali?te namijenjeno za prikazivanje osvijetljenih prikaza na velikom platnu, gdje bi se vi?eslojne slike na?injene na manjim platnima izlagalo jakom svjetlu: uz vrlo spretno rukovanje dobivale su se slike u boji, koje bi se tijekom projekcije od oko ?etvrt sata postepeno mijenjale, kako bi operator mijenjao ulaz svjetlosti i obojene slojeve u projektoru. Cilj je bilo posti?i ljepotu i dramati?nost prikaza. Daguerre je priređivao takve predstava "po pari?koj modi" i u inozemstvu; tako i u Engleskoj i ?kotskoj .

On i francuski izumitelj Nicephore Niepce (1765. ? 1833) - koji je 1822. godine napravio prvi heliograf, uz kori?tenjem katrana - su 1829. sklopili partnerstvo koje je trajalo 4 godine, do Niepceve smrti 1833. Njih su dvojica zajedni?ki razvijali tehniku u kojoj bi se tanki sloj katrana satima ili ?ak danima osvjetljavao, da bi se potom manje stvrdnuti dijelovi uklonili otapalom, ostavljaju?i tamnije dijelove crno-bijelog snimka; potom bi se metalna ili druga plo?a na kojoj bi tako dobiveni negativ bio sa?injen koristila za izradu litografije (te se govori o tehnici fotolitografije , koja se u tiskarstvu koristi do danas). Niepce je uspio proizvesti tek grube snimke, a ni u suradnji s Daguerreom se nije odmaklo dalje od snimki ?vrstih objekata ili rukom na?injenih slika; potom se snimke nerijetko dorađivalo rukom.

Daguerre je nakon Niepceove smrti nastavio raditi na pobolj?anju tehnike fotografiranja, koriste?i srebrne soli umjesto katrana. Naposljetku je - pod imenom Daguerretip - izradio medij sa?injen od posrebrenog tankog bakrenog lista, izlo?enog dodatno parama srebornog jodida; list bi se potom izlagao osvjetljenju u kameri, tj. komori iza opti?ke le?e. Nakon nekoliko godina eksperimentiranja Academie des Sciences je 9. sije?nja 1839. podr?ala projekt, u kojem je Daguerre u?inio daljnji napredak koriste?i ?ivine pare kojim se (u tamnoj komori) dodatno razvijalo vrlo blijedu sliku koja je nastajala nakon ekspozicije u kameri. Uz ovo pobolj?anje, ekspozicija je u kameri trebala trajati desetak minuta, umjesto vi?e sati koji su dotle bili potrebni da dovoljno o?tra snimka nastane u samoj kameri. Daguerreov izum je otkupila francuska dr?ava - Daguerre je zauzvrat dobio relativno skromnu do?ivotnu rentu - te ga je 19. kolovoza 1839. francuska vlada proglasila projektom "Liberez au monde" (fr. Slobodan za svijet ); objaviv?i sve tehni?ke upute kako bi ih svi mogli koristiti, kao dar Francuske ?itavom ?ovje?anstvu.

Međutim je Daguerre 12. kolovoza , dakle nekoliko dana prije francuske objave, podnio zahtjev za za?titu patenta u Engleskoj , pa francuska objava ondje nije imala pravnog u?inka - nego su korisnici iz Velike Britanije morali pla?ati za kori?tenje patenta; to je usporilo razvoj fotografije u Velikoj Britaniji , u kojoj je samo manji broj snimatelja imao licencu za kori?tenje tehnike Daguerretipa. U Velikoj Britaniji se Dagerretip koristio u konkurenciji sa srodnom tehnikom poznatom kao "Calotype" (ili Talbottype), koju je u punini razvio 1841. godine William Henry Fox Talbot : tu se umjesto bakrene plo?e koristio papir premazan srebrnim kloridom. Talbotova tehnika je koristila sli?na na?ela, ali je tehni?ki izvođena na dosta razli?it na?in, u odnosu na metodu koju je razdvio Daguerre.

Dagerotipije su ispo?etka predstavljale zrcalne snimke objekata; tek kasnije se po?elo koristiti u kamerama ogledala i invertiraju?e prizme, kako bi se dobila snimka ?ije su strane odgovarale onima u naravi. Dagerotipije su tipi?no kori?tene za izradu portreta, a rjeđe pejza?a; pritom bi se snimanje uvijek uprili?ilo za jakog sunca. Dagerotipije su stvarale samo jednu snimku, koju se nije moglo umno?avati. Veli?ina cijele dagerotipske plo?e je bila 16,5 x 21 cm, a izrađivale su se i manje - od polovine, ?etvrtine, ?estine, devetine i ?esnaestine pune plo?e. Tipi?no su se potom izlagale u okvirima ovalnog ili viti?astog oblika, koji su trebali naglasiti bitni sadr?aj snimke.

Louis Daguerre se nalazi na listi 72 velika znanstvenika ?ija su imena ugravirana na Eifellovom tornju .

Nazvano po Louisu Daguerreu [ uredi | uredi kod ]

• njegov izum Daguerretip
• 3256 Daguerre , asteroid
• Daguerreovi krateri na Mjesecu
• Daguerre Memorial in Washington D.C.   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 3. o?ujka 2016. ( Wayback Machine )

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Louis Daguerre