Leopard
(
Panthera pardus
) ?ivotinja je iz porodice
ma?aka
. Leopardi su ugro?ena vrsta, a ?ive u
Africi
i
Aziji
.
Veli?ina i te?ina leoparda je unutar vrlo velikog podru?ja na kojem su rasprostranjeni vrlo razli?ita. Tako su leopardi na jugu
Afrike
te?ki između 20 i 30
kg
, dok oni koji ?ive na sjeveru Afrike mogu biti i te?i od 60 kg. U ramenima su visoki 70 do 80
cm
, a pri tome su mu?jaci znatno ve?i od ?enki.
Leopard ima srednje duga?ke, sna?ne noge koje zavr?avaju
?apama
velike povr?ine.
O?i
imaju, kao i sve ma?ke, usmjerene prema naprijed, a u?ke su mu okruglaste.
Obilje?je leopardovog krzna su "rozete". To su manje-vi?e pravilno prstenasto jedna do druge slo?ene mrlje, u ?ijoj je sredini boja malo tamnija od osnovne boje krzna. Rozete su slo?ene u redovima, naro?ito du? leđa. Na prsima i grlu su umjesto rozeta pjege slo?ene jedna do druge, tako da podsje?aju na ogrlicu. Na gornjoj strani
repa
se rozete nastavljaju njegovom sredinom. Prema kraju repa rozete su sve manje izra?ene i ponekad se mogu spojiti u vi?e popre?nih pruga. Donji dio repa je prema kraju sve svjetliji, ponekad sve do bijele boje. Trbuh i unutra?nja strana bedara također nema rozete te je bijele, ?u?kasto bijele ili sivkasto bijele boje. Vanjska strana nogu prekrivena je pjegama iste boje kao i rozete, koje su prema ?apama sve manje. Glava i gornja strana vrata su također prekrivene pjegama.
Na ve?im visinama i u
ki?nim ?umama
se nerijetko mo?e nai?i na
crnu panteru
. Kod njih je izra?ena crna boja krzna, koja se nasljeđuje
recesivnim
genom
, ?to je pojava koja se naziva
melanizam
. To zna?i da ova nasljedna osobina mo?e biti prisutna i kod jednog standardno obojenog leoparda, ali i da u jednom leglu mo?e biti i standardno obojenih mladunaca i malih crnih pantera.
U?ne
?koljke su im okruglaste, a
sluh
je izuzetno dobro razvijen. Leopardi ?uju i vrlo visoke
frekvencije
(do 45.000
herca
) koje ljudsko uho ne mo?e registrirati.
O?i su im usmjerene prema naprijed, no dovoljno razmaknute da im to omogu?uje izvrstan prostorni vid. Kod dnevne
svjetlosti
vid leoparda je otprilike jednak ljudskom, ali u mraku je pet do ?est puta bolji: leopardi mogu svoje okrugle zjenice jako ra?iriti, tako da i slabo svjetlo jo? uvijek mo?e do?i do oka. Osim toga leopard, kao i sve ma?ke, ima mre?nicu prevu?enu
reflektiraju?im
slojem koji se naziva Tapetum lucidum, a slu?i da reflektiranjem poja?ava primljeno svjetlo.
I
osjetilo mirisa
je kod leoparda izvanredno razvijeno.
Podru?ja povijesno nastanjena leopardima
Podru?ja nastanjivanja i brojno stanje
[
uredi
|
uredi kod
]
U povijesno vrijeme leopard je nastanjivao cijelu Afriku s obje strane
Sahare
, kao i velike dijelove Azije. U Africi ?ivi kako u sredi?njim dijelovima u tropskim ?umama, tako i u brdima,
savanama
i polupustinjama od
Maroka
pa sve do
Rta Dobre nade
na krajnjem jugu. Leopard izbjegava samo velika, vrlo suha podru?ja, pa ih tako nema u Sahari niti u najsu?im dijelovima
Namiba
.
U Aziji leopard nastanjuje crnogori?ne ?ume uz
Amur
, kao i tropska podru?ja
Indije
i
Jugoisto?ne Azije
. ?ivi od
Anatolije
,
Arabije
i
Izraela
pa sve do otoka
Jave
. Nema ga na
Sumatri
ni
Borneu
, kao niti u bezvodnim sredi?njim pustinjama Azije. . Sjeverna granica njihovih stani?ta danas ide od
Kavkaza
preko sjevernog
Irana
,
Afganistana
i
Ka?mira
du?
Himalaja
, sve do Amura u isto?nom
Sibiru
.
U pretpovijesnom vremenu leopard je ?ivio i u srednjoj Europi, no tu je nestao ve? krajem
ledenog doba
.
Od svih pet vrsta
velikih ma?aka
, leopard ?ivi na najve?em podru?ju, ?to je s vremenom dovelo do razvoja brojnih
podvrsta
.
Leopard je
izumro
u velikom broju podru?ja. Tu spadaju Maroko,
Sinajski poluotok
i otok
Zanzibar
. U podru?ju Amura i na Kavkazu izumiranje leoparda vjerojatno vi?e nije mogu?e zaustaviti. Na Arapskom poluotoku prema procjenama ?ivi jo? oko dvadeset jedinki. Sli?no mali broj jedinki ?ivi jo? u Anatoliji i
Palestini
. Na
?ri Lanki
je zbog smanjenja broja jedinki genetska raznolikost toliko smanjena, da ih se vjerojatno vi?e ne?e mo?i spasiti. Na Kavkazu ?ivi jo? oko 50 jedinki za ?iju za?titu se ula?u veliki napori. U Iranu i
Turkmenistanu
?ivi jo? koja stotina jedinki
perzijskog leoparda
, a u
Pakistanu
i
Banglade?u
su isto tako vrlo rijetki. U
Kini
je pre?ivio jo? samo u nekoliko izoliranih podru?ja. U Indiji broj leoparda je procijenjen na oko 14.000.
Danas ve?ina leoparda ?ivi u Africi, ju?no od Sahare. Tu se broj procjenjuje na oko 700.000 jedinki, od ?ega samo u
DR Kongu
navodno ?ivi oko 226.000. Međutim, neki stru?njaci sumnjaju u ispravnost tih procjena. Prema njima, u Africi u prirodi ?ivi jo? samo oko 233.000 leoparda.
Kineski leopard
(Panthera pardus japonensis)
u
Zoolo?kom vrtu grada Zagreba
Perzijski leopard
(
Panthera pardus saxicolor
)
Amurski leopard
(Panthera pardus orientalis)
u zoolo?kom vrtu u
Olomoucu
(
?e?ka
)
Podjela leoparda na pojedine podvrste je problem koji ni do danas nije zadovoljavaju?e rije?en. Postoji vi?e podjela koje se ne podudaraju. Ovdje se navodi jedna klasifikacija samo kao primjer. Dodatak o ugro?enosti pojedinih
podvrsta
preuzet je prema
IUCNu
.
- P. p. pardus
, sjeverna i sredi?nja Afrika
- P. p. adersi
, ima vrlo male pjege, Zanzibar,
izumro
- P. p. jarvisi
(Sinajski leopard),
krzno
svijetlo, s velikim pjegama,
Sinaj
,
vjerojatno izumro
- P. p. melanotica
,
ju?na Afrika
- P. p. nanopardus
,
Somalija
- P. p. panthera
(berberski leopard),
Sjeverna Afrika
,
jako ugro?en
, manje od 250 jedinki
- P. p. sindica
, jugozapadna Afrika
- P. p. suahelica
,
Isto?na Afrika
- P. p. ciscaucasica
,
Kavkaz
,
jako ugro?en
- P. p. delacouri
,
Jugoisto?na Azija
- P. p. fusca
,
Indija
, jugoisto?ni
Pakistan
- P. p. japonensis
sjeverna
Kina
,
ugro?en
, oko 40 jedinki u zato?eni?tvu
- P. p. kotiya
,
?ri Lanka
,
jako ugro?en
, oko 20 jedinki u zato?eni?tvu
- P. p. melas
,
Java
,
ugro?en
- P. p. millardi
,
Ka?mir
, sjeveroisto?ni
Pakistan
- P. p. nimr
(
arapski leopard
),,
Arapski poluotok
,
jako ugro?en
, jo? samo oko 20 jedinki
- P. p. orientalis
(
amurski leopard
), dugo, gusto
krzno
, zimi lagano zlatne boje, crvenkasto ?uto ljeti, velike pjege; istok
Sibira
,
jako ugro?en
, manje od 50 jedinki u prirodi, oko 120 u zato?eni?tvu
- P. p. pernigra
,
Nepal
,
Ka?mir
- P. p. saxicolor
(
perzijski leopard
), velik, krzno svijetlo i ?esto sivkasto,
Iran
,
Afganistan
, zapadni
Pakistan
,
ugro?en
, oko 130 jedinki u zato?eni?tvu
- P. p. tulliana
(anatolijski leopard), krzno relativno svijetlo, ?esto sa sivim tonovima
Turska
,
Zapadna Azija
,
jako ugro?eni
, manje od 250 jedinki
Leopardi su izra?eni samotnjaci. Podru?ja mu?jaka su ve?a i obuhva?aju naj?e??e podru?ja nekoliko ?enki. Prema jednoj studiji provedenoj u
Krugerovom nacionalnom parku
mu?jak treba, ovisno o gusto?i raspolo?ive lovine, od oko 16 pa do oko 96 kvadratnih kilometara, dok ?enkama treba 5-30 kvadratnih kilometara. U ?krtim, lovinom vrlo siroma?nim podru?jima, podru?ja na kojima leopard tra?i lovinu mogu biti jo? i zna?ajno ve?a. ?ivotinje obilje?avaju svoja podru?ja i brane ih od istospolnih jedinki svoje vrste prijete?im pona?anjem, a po potrebi i teritorijalnom borbom. "Vlasnik" podru?ja osigurava si mogu?nost parenja, izvor hrane, pristup pojili?tu, sjenku i sli?ne, vrlo va?ne stvari za jedinku. Mogu?em uljezu u podru?je "mirisne" poruke daju informacije o nizu osobina "vlasnika" (fizi?ka kondicija, spremnost na borbu, dob), a u sukobu obi?no "vlasnik" ima prednost svog terena i izlazi kao pobjednik.
Leopardi obilje?avaju svoje podru?je prije svega mirisom, ali i akusti?no, glasanjem. U manjoj mjeri ostavlja i opti?ke signale, tragove
kand?i
na stablima ili na tlu. Obilje?avanje ima s jedne strane ulogu obavje?tavanja mogu?ih suparnika, ali slu?i i samom vlasniku za lak?e snala?enje u svom podru?ju.
Kod normalnog hoda leopard koristi tipi?ni "kri?ni" hod, ?to zna?i da istovremeno podi?e i spu?ta na tlo noge koje su dijagonalno jedna prema drugoj. Leopardi mogu hodaju?i prevaliti vrlo velike razdaljine. Pri tome koriste na?in, koji djeluje kao da su samo na obilasku podru?ja oko svog stabla za odmor ili oko skrovi?ta.
Br?e se kre?u kasom samo na kra?e razdaljine. Kod lova prikradanjem mo?e se dogoditi da samo prvih 10 do 30 metara pređe kasom, pri ?emu tijelo spu?ta sve bli?e tlu. To se naziva prikradaju?im trkom. U lovu se ovaj trk smjenjuje s prikradaju?im puzanjem pri kojem ?ivotinja trbuhom gotovo dodiruje tlo i prikrada se vrlo polako, tako da u svakom trenutku mo?e zaustaviti kretanje. To se događa uglavnom tada, kad ?ivotinja prema kojoj se leopard prikrada, iz nekog razloga govorom tijela poka?e, da je na oprezu. Leopard ostaje u tom stanju potpunog mirovanja dok pa?nja lovine ne popusti, pa nastavlja s prikradanjem.
Galop, najbr?i na?in kretanja leoparda, pri kojem mo?e dose?i brzinu ve?u od 60 km/h, rijetko se viđa kod odraslih ?ivotinja. Leopard ga koristi samo u zavr?noj fazi lova za prevaljivanje zadnjih metara nakon prikradanja ?rtvi. Ovaj trk mo?e biti samo kratak. To je naporno i zahtijeva veliki napor srca, ?to velike ma?ke mogu izdr?ati samo kratko vrijeme.
Poseban na?in kretanja je penjanje na stabla i hod po granama razli?itih debljina unutar kro?nje. Leopardi mogu stajati i na tankim granama koje se nji?u, bez da pri tome gube ravnote?u. Ne ozljeđuju se niti na gustom i ?esto nekoliko centimetara dugom, niti na kratkom, savinutom trnju stabala na kojima miruju i odmaraju se.
Kod kretanja tlom, ne pru?aju kand?e iz jastu?i?a, neovisno koji na?in kretanja koristili. Suprotno tome, kod penjanja po drve?u pru?aju kand?e punom du?inom, i njihovim dubokim prodiranjem u koru stabla ?vrsto dr?e svoje te?ko tijelo i na potpuno glatkom i okomitom stablu. Na strmo stablo penju se u skokovima.
Prednje noge
pri tome ?iroko ra?ire tako da gotovo obgrle debelo stablo. Leopard s tla naj?e??e krene posebno sna?nim odrazom uvis, koji mu daje mogu?nost da i nakon tog prvog nastavi s daljnim okomitim skokovitim kretanjem.
Kod silaska s drveta, leopard se kre?e unaprijed dok grane i stablo ne postanu sasvim okomiti. Kod vrlo strmih stabala koja ne daju nikakvo hvati?te, slijedi silazak unatrag dok ne dođe do razmaka od tla koji mo?e savladati skokom. Tada se na stablu okrene, siđe jo? jedan do dva metra, i s visine od dva do ?etiri metra ska?e na tlo.
Leopardi su i dobri pliva?i. Opa?eni su kako dan provode na
otoku
na rijeci, a onda plivaju na obalu i kre?u u lov.
Pona?anje prema neprijateljima
[
uredi
|
uredi kod
]
Odrasli leopardi su krajnje oprezni i po mogu?nosti izbjegavaju svaki susret s nadmo?nim
zvijerima
ili pripadnicima svoje
vrste
.
Lavovi
i
tigrovi
predstavljaju neprekidnu opasnost za leoparde, pa oni poku?avaju koliko je god mogu?e sklanjati im se s puta. Postoje brojni dokumentirani slu?ajevi kad je susret s neprijateljskim lavovima zavr?io kobno, smr?u leoparda.
Pjegave hijene
i
afri?ki divlji psi
mogu isto tako biti opasnost za leoparda, no samo ako cijeli
?opor
zatekne leoparda s neosiguranim plijenom, a leopard se upusti u borbu u poku?aju da obrani svoj plijen. No, događa se i da leopard uspije spasiti svoju lovinu od pjegave hijene. On je sasvim ravnopravni protivnik jedne same hijene. U Krugerovom nacionalnom parku zabilje?eno je da je leopard ubio nekoliko ovih zvijeri.
Odnos leoparda i
pavijana
je vrlo
ambivalentan
. Za vrijeme dnevnog svjetla,
majmuni
su im opasan protivnik koji ?ak i napada ovog grabe?ljivca. Nekoliko sna?nih mu?jaka pavijana mogu, doslovno, leoparda rastrgati na komade. Suprotno tome, no?u je leopard (zbog sposobnosti da bolje vide no?u) u prednosti pa se odva?uje popeti na stabla na kojima spavaju pavijani da izazove paniku s ciljem da uhvati jednog majmuna. Pojedina?ni pavijani, ili oni koji se zateknu na rubu grupe, ubrajaju se u spektar leopardove lovine.
Leopard je u normalnim okolnostima sna?niji od
geparda
.
Odabir leopardove lovine zavisi prije svega od ponude lovine na njegovom podru?ju. Tako leopardi imaju veliki spektar lovine, od
kukaca
preko
gmazova
do
ptica
i velikih
sisavaca
. No, ako je ikako mogu?e, leopardi ?e poku?ati uloviti sisavce te?ke od 30 pa do 50 kilograma. Pri tome, rije? je naj?e??e o srednje velikim
kopitarima
. Koja ?e vrsta kopitara pri tome biti omiljena lovina, ovisi o podru?ju u kojem određeni leopard ?ivi. Iznenađuju?e velik dio leopardove prehrane ?ine manje zvijeri kao ?to su
mungosi
ili
?agljevi
.
Leopardi nemaju određenu sezonu parenja, no u nekim je podru?jima opa?eno da se ko?enje mladunaca ?esto poklapa sa sezonom ko?enja mladunaca njihove lovine.
Estrus
leopardice traje 6 do 7 dana. Ako ?enka u tom razdoblju ne ostane skotna, estrus se ponavlja svakih 25 do 28 dana.
?enka za ko?enje bira za?ti?ena mjesta, po mogu?nosti ?pilju ili prolaz u stijenama s uskim ulazom, a ako joj je stani?te ?uma, poku?at ?e na?i ?uplje stablo kako bi mladunci bili ?to bolje za?ti?eni od mogu?ih neprijatelja. U okotu je naj?e??e dvoje do troje mladunaca, te?kih oko 500 grama. Mladunci se kote slijepi i potpuno nemo?ni, no brzo rastu i u dobi od dva do tri mjeseca po?inju jesti i meso.
O iskustvu ?enke zavisi i pre?ivljavanje njenih mladunaca. Uobi?ajeno je, da ?enka uspije do odrasle dobi podi?i jedno do dvoje mladunaca. Oni ostaju s njom između 13 i 18 mjeseci, mu?jaci obi?no kra?e od ?enki.
Leopard usmr?uje plijen skokom za vrat, a istodobno mu ?upa trbuh pand?ama stra?njih nogu. U
Ugandi
je ranih
1950-ih
jedan terenski slu?benik Ureda za suzbijanje
ce-ce muhe
na?ao le?inu leoparda i antilope jednu pored druge, po?to su se međusobno li?ili ?ivota u borbi.
[1]
- ↑
John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 261.-275.