Leon Foucault
Rođenje	18. rujna 1819. Pariz , Francuska
Smrt	11. velja?e 1868. Pariz , Francuska
Dr?avljanstvo	Francuz
Polje	Fizika
Institucija	Astronomski opservatorij u Parizu
Alma mater	Sveu?ili?te u Parizu
Poznat po	Foucaultovo njihalo Vrtlo?ne ili Foucaultove struje Mjerenje brzine svjetlosti ?iroskop
Istaknute nagrade	Copleyeva medalja (1855.) ?lan Kraljevskog dru?tva
Portal o ?ivotopisima

Leon Foucault ili punim imenom Jean Bernard Leon Foucault , ( Pariz , 18. rujna 1819. - Pariz, 11. velja?e 1868. ), francuski fizi?ar . Izumio je metodu mjerenja brzine svjetlosti u razli?itim sredstvima; utvrdio da se brzina svjetlosti mijenja obrnuto proporcionalno indeksu loma sredstva . S pomo?u njihala dokazao rotaciju Zemlje ( Foucaultovo njihalo ). Izumio ?iroskop i polarizator . Otkrio vrtlo?ne struje ( Foucaultove struje ). Prona?ao metodu izrade zrcala za teleskope . Usavr?io dagerotipiju (prete?u fotografije ). ^[1] Njegovo ime nalazi se na listi 72 znanstvenika ugraviranih na Eifellovom tornju .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Focault je bio sin pari?kog izdava?a. Prvo je studirao medicinu ali uskoro se prebacuje na fizi?ke znanosti. Poslije zavr?enog studija po?inje raditi kao asistent na predavanjima o mikroskopiji i histologiji . Poku?avao je i pobolj?ati fotografske procese Louis Daguerresa. Zajedno s Hippolyteom Fizeauom ispitivao je razli?ite osobine Sun?evog svjetla , a zajedno su 1849. izra?unali brzinu svjetlosti uz pomo? aparata s brzorotiraju?im kugli?nim le?ajem ( Fizeau?Foucaults aparat ). Njihova mjerenja pokazala su između ostalog da je brzina svjetlosti manja u vodi nego u zraku , a pridonijeli su istra?ivanjima i teorijama o prirodi svjetlosti .

Leon Foucault postaje poznat ?iroj javnosti kada je 1851. postavio njihalo na Pantheon u Parizu i tako demonstrirao da Zemlja rotira jedan krug oko svoji osi tijekom jednog dana. Kasnije je konstruktirao i dao naziv aparatu ?iroskopu , koji je koristio u svojim pokusima o rotaciji Zemlje .

1855. po?inje raditi kao fizi?ar pri astronomskom opservatoriju u Parizu i tada razvija pobolj?ane metode za konstrukciju i opti?ka mjerenja kvalitete ogledala u teleskopima . Iste godine dodijeljena mu je medalja britanskog Kraljevskog dru?tva za njegova znanstvena dostignu?a. Kasnije postaje i njjihov ?lan.

Uz pomo? rotiraju?ih ogledala koja je konstruirao Charles Wheatstone , Foucault vr?i nova mjerenja brzine svjetlosti i dobiva vrijednost koja odstupa manje od jednog postotka od dana?nje vrijednosti brzine svjetlosti.

Foucault je dao svoj znanstveni doprinos magnetizmu i elektricitetu kada je 1855. otkrio da rotiraju?a bakarna plo?a u magnetskom polju usporava rotaciju i grije se a ?to je posljedica elektri?nih strujanja u plo?i. Pobolj?ao je također i regulatore brzine za parne strojeve i pri generiranju elektri?nog svjetla.

Umro je 1868., vjerojatno od posljedica multiple skleroze , a sahranjen je na groblju Montmartre u Parizu.

Doprinosi [ uredi | uredi kod ]

Foucaultovo njihalo [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Foucaultovo njihalo

Foucaultovo njihalo je jedan od najpoznatijih fizikalnih pokusa koji zorno dokazuje da se Zemlja vrti oko svoje osi , a prvi je izgradio fizi?ar Leon Foucault 1851. Prvo Foucaultovo njihalo se sastojalo od 28 kilograma te?ke olovne kugle oblo?ene mjedom , obje?ene na nit koja je bila duga 67 metara (period njihanja je iznosio 17 sekundi), unutar kupole Panteona u Parizu . Na donjem kraju kugle nalazila se pisaljka koja je pisala tragove njihala na plo?i posutoj pijeskom. Iz zakreta tragova utvrđeno je da se zakre?e ravnina njihala kao posljedica vrtnje Zemlje oko svoje osi. Na zemljopisnoj ?irini u Parizu , predviđen i promatran pomak bio je oko 11 ° (u smjeru kazaljke na satu ) na sat , tako da je trebalo 32.7 sati da Foucaultovo njihalo napravi puni krug . Foucaultova njihala sada se nji?u po muzejima po cijelom svijetu. I zgrada UN-a ( Ujedinjeni narodi ) u New Yorku ima jedno Foucaultovo njihalo. Na Sjevernom ili Ju?nom polu bi ravan njihanja napravila puni krug za 24 sata, na 45° zemljopisne ?irine za oko 34 sati, a na ekvatoru bi mirovala. ^[2]

Foucaultove ili vrtlo?ne struje [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Foucaultove struje

Foucaultove struje su elektri?ne struje velike jakosti, koje nastaju u unutra?njosti metalnih vodi?a podvrgnutih djelovanju promjenljivoga magnetskoga polja . Zbog toga ?to teku u zatvorenim krivuljama nalik vrtlozima, nazivaju se i vrtlo?ne struje . U elektri?nim strojevima ( elektri?ni generator , transformator ) one su nepo?eljne jer zagrijavaju metalnu armaturu, ?to je dvostruko ?tetno: izazivaju gubitak energije i povi?enje radne temperature stroja . Kako bi se Foucaultove struje smanjile ili oslabile, metalni se dijelovi elektri?nih strojeva izrađuju od tankih lamela ili limova (0,3 do 5,5  mm debljine) međusobno razdvojenih izolatorom (slojem laka ili tankoga papira ). Foucaultove struje mogu se i korisno upotrijebiti (kod indukcijskih pe?i , elektrodinami?kih prigu?iva?a, elektromagnetskih ko?nica na vozilima i drugo). ^[3]

?iroskop [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: ?iroskop

?iroskop ili giroskop ( gr? . γ?ρο? : krug ili γυρ?? : okrugao, zaobljen) je mjerni instrument kojemu je glavni dio zvrk . Zvrk su poznavali ve? stari Kinezi . Matemati?ke osnove teorije zvrka dao je prvi Leonhard Euler 1765. Leon Foucault konstruirao je 1851. spravu koja mu je slu?ila za prikazivanje ?injenice da Zemlja djeluje kao zvrk, i nazvao je ?iroskopom. ?iroskopi koji se upotrebljavaju u razli?itim uređajima imaju zvrk ?to rotira velikom brzinom , katkad i vi?e od 20 000  o/min ; za pogon naj?e??e slu?e asinkroni elektromotori kojima je rotor dio zvrka, a katkad se zvrk pogoni i pneumati?ki . ^[4]

Izvori [ uredi | uredi kod ]