Kupola

Presjek kupole na trompama ( Atenska crkva sv. Nikodema)

Kupola ( talijanski ) je sferi?ni oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kru?nice, kvadrata ili mnogokuta .

Kupolu ponajvi?e grade kao kalotu ili polukuglu od kamena ili opeke , a u novije doba od armiranog betona u konstrukciji tzv. ljuske .

Kupola se mo?e izvesti izravno na zidovima prostora ili preko posebnih konstrukcija:

trompa ? ugaona trokutasta ni?a kojom se s kvadratne osnove prelazi na kru?ni oblik.
pandantiv ? sferi?ni trokut kojim se s kvadratne osnove prelazi na sferi?ni oblik.

?esto se između kupole i pandantiva ume?e cilindri?ni tambur . Naj?e??e se na vrhu kupole ostavlja otvor za svjetlo ( oculus ) ili tornji? ( lanterna ) s prozorima .

Povijest razvitka [ uredi | uredi kod ]

Natkrivanje kamene ku?e u obliku p?elinje ko?nice poznato je jo? u prapovijesnim kulturama Mediterana . Od njih je najpoznatija svakako Atrejeva riznica u Mikeni .

Svođenje kupole u klasi?nom smislu bilo je poznato u Aziji ve? u starom vijeku.

?iroku primjenu dose?e u starorimskoj arhitekturi , kada se pravi jedna od najpoznatijih i najve?ih kupola ? Panteon u Rimu (promjera i visine 43,3 m).

Kupole su osobito bitne u bizantskoj gradnji crkava ? Aja Sofija u Istanbulu (promjera 31 m).

U srednjem vijeku se javljaju sporadi?no i to samo kao svodovi visokih tornjeva.

Rana renesansa o?ivljava arhitekturu po rimskim anti?kim uzorima, a time i ponovnu uporabu kupole kao elementa arhitekture. Prva je bila kupola Prvostolnice u Firenci , djelo Fillipa Brunelleschija , 1420. ? 1436.; a svakako najpoznatija i najve?a je kupola Sv. Petra u Rimu.

Mnoge barokne građevine imaju kupole kao Torinska katedrala ( Guarini ), crkva Karla Boromejskog u Be?u , Katedrala sv. Pavla u Londonu itd.

Lukovi?asta glava oblik je kupole, osobito kod pravoslavnih crkvi u Isto?noj Europi , naro?ito u Rusiji i Ukrajini .

Kupole su ?este u arhitekturi klasicizma ( Panteon u Parizu , Opera u Parizu i dr.) i primjeni neostilova, kao npr. kupole Mirogoja ili HNK u Zagrebu .

U 20. stolje?u moderne betonske ljuskaste konstrukcije omogu?ile su veli?anstvene kupolaste oblike kao na npr. Terminalu TWA zra?ne luke u New Yorku ( Eero Sarninen ), Dvorana ?portova u Rimu ( Pier Luigi Nervi ) promjera 60 m ili Milenijska kupola u Londonu .