Krzysztof Kie?lowski
(
Var?ava
,
27. lipnja
1941.
?
Var?ava
,
13. o?ujka
1996.
) - bio je jedan od najutjecajnih suvremenih
poljskih
filmskih
redatelja
i
scenarista
, poznat po ciklusu kratkih televizijskih filmova
Dekalog
i filmskoj trilogiji
Tri boje
, dobitnik brojnih nagrada na filmskim festivalima, te jednom nominacijom za
Oskara
za
najbolju re?iju
1995.
godine.
Kie?lowski je rođen u Var?avi, odrastao je u manjim mjestima, sele?i se zbog
oca
, oboljelog od
tuberkuloze
, koji je stalnim seljenjem poku?avao na?i mogu?nost izlije?enja. Sa 16 godina posje?uje ?kolu za
vatrogasce
, koju nakon tri mjeseca, samovoljno napu?ta.
1957.
godine upisuje se na vi?u kazali?nu ?kolu, te se odlu?uje ?kolovati za kazali?nog redatelja, ali zbog toga ?to specijaliziranog ?kolovanja za redatelja u to vrijeme nije bilo, odlu?uje za za studij filma. Nakon ?to je napustio vi?u ?kolu, radi kao kroja?
kostima
u kazali?ta, te se poku?ava upisati u
?kolu filma u Łod?u
, ?kolu koju su pohađali poznati poljski redatelji
Roman Polanski
i
Andrzej Wajda
. Nakon dva neuspjesna poku?aja, a da bi izbjegao vojnu obavezu, upisuje se na studij
umjetnosti
, te dijetama, poku?ava izbje?i regrutaciju. Nakon nekoliko mjeseci biva progla?en nesposobnim za slu?enje vojske i poku?ava jo? jednom u
Łod?u
i iz tre?eg puta uspijeva upisati se. Od
1964.
?
1968.
godine pohađa ?kolu, u vremenu kad poljska vlada ne ograni?ava umjetni?ke slobode. Ubrzo prestaje njegov interes za
kazali?te
i odlu?uje se za
dokumentarni film
. Tih godina upoznaje svoju budu?u ?enu, Mariju (Marysia) Cautillo, s kojom se
1968.
godine ?eni, a
1972.
godine rađa im se k?erka Marta.
Svoj prvi
dokumentarni film
Kie?lowski snima za vrijeme studija
1966.
godine, "Lice", kratki ?estominutni film u kojem se i sam pojavljuje. Njegovi kasniji filmovi tematski su uglavnom svedeni na jednostavni ?ivot poljskih radnika, bez politi?kih utjecaja s bilo koje strane. Tako njegov televizijski film
Radnici ’71
(
polj.
:
Robotnicy '71: Nic o nas bez nas
) iz
1971.
godine, koji prikazuje radnike koji diskutiraju o masovnom
?trajku
1970.
godine, nailazi na o?tru politi?ku kritiku
re?ima
i prikazan je u
cenzuriranoj
formi. Nakon tog filma, Kie?lowski snima dokumentarni film
Curriculum Vitae
, fiktivnu pri?u o sastanku u
Politbirou
, o
?ovjeku
koga vladaju?i re?im prati. Film nailazi na osudu kolega re?isera, koji smatraju da je film snimljen u suradnji s vladom, iako sam Kie?lowski film smatra kriti?kim prikazom re?ima.
U jednoj izjavi Kie?lowski je rekao, da je jedan od razloga za?to je prestao snimati dokumentarne filmove, cenzura u filmu
Workers '71
, koja ga je dovela u sumnju da li se uop?e mo?e pravilno pokazati istina o autoritativnom sustavu. Također slu?aj, kada su dijelovi iz filma
?eljezni?ka stanica
(
polj.
:
Dworzec
) iz
1981.
godine kori?teni kao dokazni materijal u jednom kriminalisti?kom slu?aju, dovodi autora u sumnju da dokumentarnim filmom mo?e prikazati problematiku ?ivota u socijalisti?kom totalitarnom sustavu, te po?inje vjerojati da se umjetni?kom slobodom, koju pru?a snimanje igranog filma, mo?e bolje prikazati svakodnevni
?ivot
.
Svoj prvi igrani film
Personel
snima
1975.
godine za
poljsku televiziju
i on mu donosi prvu nagradu na
Filmskom festivalu u Mannheimu
. Film protkan
socrealizmom
, prikazuje ?ivot tehni?ara, koji radi na postavljanju pozornica, te se doti?e svog
studentskog
?ivota. Njegov sljede?i film
O?iljak
prikazuje događanja u malom
gradu
, povodom planiranog industrijskog projekta. Oba filma, bez politi?kog komentara, prikazuju obi?ni ?ivot u sustavu, koji onemogu?ava normalan ekonomski i socijalni razvoj. U filmovima igraju poluprofesionalni glumci i snimani su u poludokumentarnom stilu.
S filmom
Filmski amater
,
1979.
godine osvaja prvu nagradu na
Filmskom festivalu u Moskvi
. I film
Vjerojatni slu?aj
iz 1981. godine, slijedi istu politi?ku liniju, ali je tematski sveden na sudbinu pojedinca, a ne ?itavog dru?tva. U ovo vrijeme Kie?lowski pripada grupi poljskih re?isera nazvanoj
Cinema of Moral Anxiety
u kojoj su pored njega
Janusz Kijowski
,
Andrzej Wajda
i
Agnieszka Holland
, te blisko surađuju s
nizozemskim
re?iserima. Zbog ove povezanosti njihovi se filmovi cenzuriraju, skra?uju, ili u potpunosti povla?e iz javnog prikazivanja u Poljskoj. Tako je film
Vjerojatni slu?aj
na poljskoj televiziji prikazan tek ?est godina nakon zavr?enog snimanja.
Film
Bez kraja
snimljen
1984.
godine je prvi izrazito politi?ki film, koji prikazuje politi?ke procese u Poljskoj pred uvođenje ratnog stanja. Film prikazuje poglede i razmi?ljanja jednog
duha
i njegove udovice. Kritiziran je od vlade, ali i od filmskih kriti?ara. Ovim filmom po?inje njegova suradnja sa scenaristom
Krzysztofom Piesiewiczem
i skladateljem
Zbigniewom Preisnerom
. Piesiewicz, koji je u to vrijeme odvjetnik, od tada pi?e sve
scenarije
za filmove Kie?lowskog. Također glazba Zbigniewa Preisnera, dobiva na zna?aju i njegova se glazba naj?e??e vezuje za filmove Kie?lowskog, iako se ?esto prikazivala kao
rad
izmi?ljenog nizozemskog glazbenika Van den Budenmayera.
Godine
1988.
snima deset kratkih filmova tzv.
Dekalog
, zasnovanih na motivima
Deset Bo?jih zapovijedi
. Filmovi su snimljeni uz pomo? poljske i televizije Zapadne Njema?ke. Zami?ljen kao epizode iz ?ivota stanovnika var?avskog nebodera, ciklus je postao jedan od najzapa?enih ostvarenja pro?log stolje?a. Na po?etku planiran kao projekt deset re?isera, Kie?lowski odustaje od ideje zbog organizacijskih problema i preuzima re?iju za svih deset filmova. Epizode pet i ?est
Kratki film o ubijanju
i
Kratki film o ljubavi
snimljene su i kao dugometra?ni film i postigli su zna?ajne uspjehe na međunarodnim festivalima. Dugometra?nu verziju devete epizode pod radnim naslovom
Kratki film o ljubomori
, koju je Kie?lowski zamislio snimiti, zbog iscrpljenosti nije nikada snimio. To bi ina?e bio trinaesti film u jednoj godini snimanja.
Zadnja ?etiri filma Kie?lowskog snimljeni su u stranoj produkciji uglavnom financirani iz
Francuske
. Prvi je film
Dvostruki Veronikin ?ivot
iz
1990.
godine, nakon ?ega slijedi trilogija
Tri boje
: (
Plavo
,
Bijelo
i
Crveno
) nazvani po bojama francuske zastave, a tematski obojeni idealima
francuske revolucije
, pitanjima o egzistenciji i koncentrirani na sudbinu pojedinca. Filmovi iz trilogije Tri boje smatraju se njegovim najuspje?nijim filmovima, te su osvojili vi?e nagrada, od kojih su najzna?ajnije
Srebrni medvjed
za najbolju re?iju na
Filmskom festivalu u Berlinu
, Zlatnog lava na
Filmskom festivalu u Veneciji
, te tri nominacije za
Oskara
1995.
godine.