Kineski kalendar je lunisolarni kalendar koji se koristi u Kini , a s nekim modifikacijama, i jo? nekim zemljama Dalekog istoka . U dana?njoj Kini se za ve?inu svakodnevnih aktivnosti koristi gregorijanski kalendar , ali se kineski jo? koristi za obilje?avanje tradicionalnih kineskih praznika poput Kineske nove godine , Duan Wu festivala i Festivala sredine jeseni , kao i u astrologiji , za biranje povoljnog datuma za vjen?anje ili otvaranje neke zgrade. Po?to svaki kalendarski mjesec prati Mjese?ev ciklus, iz njega je mogu?e odrediti Mjese?evu mjenu (npr. svaki 15. je pun Mesec).

U Kini je tradicionalni kalendar poznat kao "poljoprivredni kalendar" (pojednostavljeni kineski : ??, pinyin : nongli) a gregorijanski kao "obi?ni" ili "op?i" kalendar (公?, g?ngli). Kineski kalendar se jo? naziva i " Yin kalendar" (??, y?nli) zbog svojih lunarnih aspekata, a ?isto solarni gregorijanski kalendar se onda naziva " Yang kalendar" (??, yangli). Kineski kalendar je također nazivan "stari kalendar" (jiuli), nakon ?to je usvojen gregorijanski kao "novi kalendar" (x?nli). Na kraju, kalendar je nazivan "Xia /?ja/ kalendar" po dinastiji Xia po navodu da je u to vrijeme godina po?injala drugim mladim mjesecom poslije zimske kratkodnevice.

Kalendarska pravila [ uredi | uredi kod ]

Pravila koja ocrtavaju kineski kalendar od 104. pr. Kr. Obratite pa?nju da pravila dozvoljavaju upotrebu bilo srednjih ili realnih kretanja Sunca i Mjeseca, ovisno od povijesnog perioda.

1. Mjeseci su lunarni mjeseci. Ovo zna?i da je prvi dan svakog mjeseca, koji po?inje u pono? , dan astronomskog mladog mjeseca ( mladine ) ili konjukcije . (ali uzmite u obzir da "dan" u kineskom kalendaru po?inje u 23 sata a ne u pono?)
2. Svaka godina ima 12 redovnih mjeseci, koji se nabrajaju po redu (1 do 12) i imaju alternativna imena. Svaka druga ili tre?a godina ima interkalirani mjesec (閏月 runyue), koji mo?e pasti poslije bilo kojeg redovnog mjeseca. Ima isti broj kao i taj prethodni mjesec, ali je ozna?en kao interkalirani.
3. Svaki drugi jieqi (solarni termin ili period) kineske solarne godine je ekvivalentan ulasku Sunca u neki od znakova tropskog zodijaka (glavni termin ili vrh znaka tj. po?etna to?ka znaka).
4. Sunce uvijek prolazi zimski solsticij , tj. kratkodnevicu, (ulazi u znak Jarca ) tijekom 11. mjeseca .
5. Ako ima 12 mjeseci između dva nastupanja 11. mjeseca, bar jedan od ovih 12 mjeseci mora biti mjesec tijekom kojeg Sunce ostaje neprekidno u istom zodija?kom znaku (u njemu se ne događaju glavni termin ili vrh znaka). Ako se javlja samo jedan takav mjesec, on je ozna?en kao umetnuti, ali ako se javljaju dva takva mjeseca, samo je prvi tako ozna?en.
6. Vremena astronomskih mladina i ulaska Sunca u zodija?ki znak u Kineskoj vremenskoj zoni ( UTC +8) određuje opservatorija na Purpurnoj planini (紫金山天文台 Z?j?nsh?n Ti?nwentai) kod Nankinga kori?tenjem modernih astronomskih prora?una. Kineski Amerikanci također koriste ovaj Nankin?ki kalendar, umjesto definiranja nekog lokalnog. Zato za njih mlad Mjesec mo?e biti posljednjeg dana prethodnog mjeseca po njihovom lokalnom vremenu u SAD . Pored toga, oni definiraju granice dana prema lokalnoj zoni u SAD, ?ime se ne sljedi pravilo 1.

Zodija?ki znak u koji Sunce ulazi tijekom mjeseca i eklipti?ka longituda ulazne to?ke obi?no određuju redni broj redovnog mjeseca. Mjesec 1, zh?ngyue, doslovno zna?i "glavni mjesec". Svi drugi mjeseci su doslovno numerirani, "drugi mjesec", "tre?i", "?etvrti" itd.

Postoje izuzeci koji spre?avaju da Kineska nova godina bude uvijek na drugi mlad Mjesec poslije kratkodnevice, ili koji dovode do toga da taj praznik bude poslije solarnog termina "Ki?na voda" (ili "prole?ne ki?e"). Izuzetak ?e se dogoditi 2033-34, kada kratkodnevica bude drugi solarni termin u 11. mjesecu. Sljede?i mjesec je bez ulazaka, ?ime postaje umetnuti; sljedi 12. mesec koji sadr?i solarne termine i Vodenjaka i Riba ("velika studen" i "ki?na voda"). Tako ta godina Tigra po?inje na tre?u mladinu od kratkodnevice i poslije jieqi -a Ribe, 19. velja?e . Drugi izuzetak je bio 1984-85, nakon ?to je Sunce tijekom 11. mjeseca u?lo i u Jarca na 270° i Vodenjak na 300°, pa u sjlede?em mjesecu u?lo u Ribe na 330°, ?to bi trebalo dovesti da to bude 1. mjesec. U sljede?em mjesecu nije u?lo ni u jedan znak. Kako bi se zimski solsticij zadr?ao u 11. mjesecu, nesuđeni 1. mjesec je postao 12. mjesec, a mjesec poslije njega je postao 1. mjesec, zbog ?ega je Kineska nova godina bila 20. velja?e 1985. nakon ?to je Sunce ve? u?lo u Ribe tijekom prethodnog mjeseca, umjesto tijekom mjeseca koji je po?eo tim danom. Kada se dogodi mjesec s dva ulaska, to je uvijek negdje između dva mjeseca bez ijednog ulaska (bezulazni mjeseci). Obi?no je sam, ili uklju?uje kratkodnevicu ili je u njenoj blizini, ?ime je ona u 11. mjesecu (pravilo 4) i kada se bira koji od dva bezulazna mjeseca postaje interkalirani mjesec. U 1984-85. mjesec pred dvoulazni 11. mjesec je bio bezulazni mjesec ozna?en kao umetnuti 10. mjesec. Svi mjeseci od dvoulaznog do bezulaznog mjeseca koji ne?e biti interkalirani (umetnuti) su po redu pobrojani sa susednim redovnim mjesecima (pravilo 2). ?to se ti?e zadnjeg iskaza u pravilu 5, odabiranja prvog od dva bezulazna mjeseca između dva 11. mjeseca, to nije bilo potrebno od posljednje kalendarske reforme i ne?e biti do slu?aja 2033-34., kada ?e se dva dvoulazna mjeseca nalaziti izme?ana među tri bezulazna mjeseca, od kojih ?e dva biti s jedne strane mjeseca 11. Proizvedeni prestupni 11. mjesec je vrlo rijedak slu?aj ( detalji na engleskom).

Ovakvi izuzeci su rijetki. Punih 96,6 % svih mjeseci sadr?e samo jedan ulazak u zodija?ki znak (tj. imaju jedan glavni termin ili vrh znaka) i povinuju se pravilu numeriranja iz tablica solarnih termina, 3,0 % svih mjeseci su interkalarni mjeseci (uvijek bezulazni mjeseci između glavnih termina ili vrhova znakova). Svega 0,4 % svih mjeseci su ili dvoulazni mjeseci (imaju dva glavna termina ili vrha) ili su susjedni mjeseci koji se renumeriraju.

Takva situacija je nastala tek poslije reforme iz 1645. Tada je postalo neophodno da se jedan od mjeseci fiksira tako da uvijek sadr?i svoj glavni termin i dozvoli bilo kom drugom da povremeno ne sadr?i svoj glavni termin. Za taj jedan mjesec je izabran 11. mjesec, zato ?to njegov glavni termin (zimski solsticij) ?ini po?etak Kineske solarne godine ("sui").

Kineski lunarni kalendar i gregorijanski kalendar se ?esto sinkroniziraju svakih 19 godina ( Metonski ciklus ). Ve?ina Kineza primje?uje da njihovi kineski i zapadni rođendani ?esto padaju na isti dan prigodom 19, 38. itd. rođendana. Ipak, 19-godi?nji ciklus je samo aproksimacija, tako da ?e obrazac poslije nekog umno?ka od 19 godina prije?i na neki drugi 19-godi?nji ciklus.

Kineski zodijak (Dvanaest ?ivotinja) se koristi samo u imenovanju godina?ne koristi se u ra?unanju kalendara. Zapravo, Kinezi imaju prili?no druga?iji sistem sazvije?đa .

Mjeseci [ uredi | uredi kod ]

Dvanaest mjeseci je blisko povezano s poljoprivredom, pa mogu biti alternativno nazvani po biljkama - evo jednog na?ina imenovanja, na latinskom . [1]   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 3. studenoga 2011. ( Wayback Machine ):

Oznake godina [ uredi | uredi kod ]

Vladarske godine [ uredi | uredi kod ]

Tradicionalne kineske godine nisu bile kontinualno brojane, kako je slu?aj kod nas s "na?om erom". Slu?beno brojenje godina je ?e??e koristilo neki oblik vladarske godine . Ovaj sistem je zapo?eo 841. pr. Kr. tijekom dinastije Chou . Prije ovoga, godine uop?e nisu bile ozna?avane, pa se povijesni događaji ne mogu precizno datirati. Onda je navedene godine kralj Li od ?oua (周?王胡) zba?en ustankom (國人暴動), nakon ?ega je sljede?ih 14 godina zemljom vladalo ve?e vi?ih ministara, period je poznat kao Namjesni?tvo . U ovom periodu, godine su ozna?avane kao Prva, druga, tre?a... godina Namjesni?tva. Kasnije su godine bile ozna?avane kao vladarske godine, npr. 825. pr. Kr. je bila ozna?ena kao 3. godina kralja Sjuena od ?oua ( Xuan od Zhou -a, 周宣王三年). Ovaj sistem je kori?ten do rane dinastije Han kada je car Ven ( Wen 漢文帝劉恒, 180-157. pr. Kr.) uveo vladarska imena ( nian hao ). Nakon ovoga, ve?ina careva je koristila jedno ili vi?e vladarskih imena da ozna?e svoju vladavinu. Obi?no bi car uveo novo ime po dolasku na prestolje, a zatim uzimao nova imena da ozna?i zna?ajne događaje ili da prekine zlu sre?u. Ali za vrijeme dinastije Ming ( 1368. ? 1644. ) carevi su obi?no imali samo jedno vladarsko ime tijekom vladavine. Za vrijeme naredne dinastije ?ing to je postalo pravilo. Ovaj sistem se nastavio do uvođenja republike, koja je brojila Godine Republike, po?ev?i od 1912. To zna?i da je 1912. bila 1. Godina Republike, a 1949. je bila 38. Te godine je progla?ena Narodna Republika Kina koja je odabrala sistem Na?e Ere, u skladu s međunarodnim standardima. Stari sistem se jo? koristi na Tajvanu kojima je godina 2007. ekvivalentna 96. Godini Republike.

Ciklus Stablo-Grana [ uredi | uredi kod ]

Drugi sistem kojim su se tijekom povijesti u Kini ozna?avale godine je stablo-grana ili seksagenarni ciklus . Ovaj sistem po?iva na dva oblika brojanja: ciklus od 10 Nebeskih Stabala i ciklus od 12 Zemaljskih Grana . Svaka godina je imenovana parom od jednog stabla i jedne grane koji se zove Stablo-Grana (干支 g?nzh?). Nebeska Stabla su povezana s Yin Yang -om i Pet elemenata . Teku?i 10-godi?nji period je po?eo 2004. a prije toga 1994. , 1984. itd. Zemaljske Grane su povezane s dvanaest znakova Zodijaka . Svaka Zemaljska Grana je također povezana sa ?ivotinjom, poznatim kao Dvanaest ?ivotinja . Jedan 12-godi?nji ciklus po?inje 2008. , a prije toga 1996. , 1984. itd. Po?to 10 Nebeskih Stabala i 12 Zemaljskih grana imaju zajedni?ki djelitelj 2, događa se samo polovina od mogu?ih 120 kombinacija stablo-grana (odn. Jin i Jang se ne spominju u oznaci godine?). Tako nastaje 60-godi?nji (seksagesimalni) ciklus koji se naziva ji?z? (甲子) po prvoj godini u ciklusu: Nebesko Stablo "ji?" i Zemaljska Grana "z?". Pojam "ji?z?" se figurativno koristi u zna?enju "punog ?ivotnog stolje?a"?onaj koji je ?ivio du?e od jedno đacea je o?igledno blagoslovljen.

U po?etku su se ovim sistemom ozna?avali dani a ne godine. Prvi dokaz za ovo je nađen na proro?i?nim kostima iz 14. stolje?e pr. Kr. ( dinastija ?ang ). Ovaj sistem ozna?avanja datuma se i danas koristi i mo?e se na?i u dana?njim kineskim kalendarima. Iako se sistem stablo-grana ne mo?e upotrebiti da bi se utvrdio konkretan dan povijesnih događaja, mo?e pomo?i u to?nijem pretvaranju kineskih datuma u druge kalendare. Od vremena dinastije Han , ciklus se koristi i za ozna?avanje godina. Ovaj 60-godi?nji ciklus neprekidno kru?i i određuje ?ivotinju ili znak pod kojim je osoba rođena (vidjeti Kineski zodijak ). Ovi ciklusi nisu bili imenovani i koristiti su zajedno s vladarskim imenima koje je imperator progla?avao. Npr. 康熙壬寅 (K?ngx? renyin) ( 1662. ) je prva godina 壬寅 (renyin) tijekom vladavine K?ngx? imperatora , ?to je bilo vladarsko ime jednog od careva iz dinastije Qing .

Mjeseci i sati se takođerr mogu ozna?avati Nebeskim Stablima i Zemaljskim Granama, iako se to uglavnom ?ini kineskim brojevima . U kineskoj astrologiji , ?etiri para Stablo-Grana (za godinu, mjesec, dan i sat) ?ine Osam Znakova (八字 b?zi).

Neprekidno brojane godine [ uredi | uredi kod ]

Ne postoji univerzalno prihva?ena epoha (po?etna to?ka kineskog kalendara). Po tradiciji, kalendar je izmislio legendarni vladar Huang Di (?帝) u 61. godini vladavine, ?to bi odgovaralo 2637. pr. Kr. prolepti?kog gregorijanskog kalendara. Ovu godinu su mnogi koristili kao prvu godinu prvog 60-godi?njeg ciklusa kineskog kalendara, ali neki drugi su kao takvu smatrali prvu godinu njegove vladavine, 2697. pr. Kr. Po?to dvije to?ke razdvaja to?no 60 godina, nije va?no koja se koristi za utvrđivanje redosljeda stablo/grana ili astrolo?kog znaka u bilo kojoj sljede?oj godini. To zna?i da je 2008. godina, godina wuz? (Zemlje ?takora) bez obzira da li brojimo godine od 2637. ili 2697. pr. Kr. Usprkos tradicionalnoj identifikaciji 2637. pr. Kr. kao epohe kalendara ve?ina danas daje prednost 2697. pr. Kr. Uvođenje kontinualnog brojanja u kineski kalendar je uglavnom bilo od interesa Jezuitima i drugim zapadnjacima koji su navikli da kalendar bude neprekidan.

Ali, po?etkom 20. stolje?a i neki kineski republikanci su po?eli da zastupaju ?iroku upotrebu kontinualno numeriranih stablo-grana ciklusa, kako bi oznake godina bile nezavisne od carevog vladarskog imena (?to je bilo dio njihovih napora da delegitimiziraju dinastiju ?ing ). Zato je Sun Yat-sen identificirao 2698. pr. Kr. kao po?etak kineskog kalendara, ovaj izbor su prihvatili mnogi prekomorski Kinezi van jugoisto?ne Azije poput Kineske ?etvrti u San Franciscu . Ipak, ovo je bila gre?ka iz sljede?eg razloga: ako je godina koja je po?ela 1984. bila jiazi (甲子 Drvo ?takora), onda bi godine 2637. pr. Kr., koja je 77×60=4620 i 2697. pr. Kr., koja je 78×60=4680 godina prije 1984, bile također godine jiazi , ali ne i 2698. pr. Kr. pa je ne treba uzeti kao epohu. Gre?ka je vjerojatno potekla iz previda ?injenice da u na?oj eri nema 0. godine. Ipak, neka referentna dijela na engleskom, poput Encyclopedia Britannica Almanac 2006 prihvataju 2698. pr. Kr. kao epohu.

Ako bi smo uzeli 2637.pr. Kr. kao epohu, 2008. je 4645. godina. Uz epohu 2697. pr. Kr., 2008. je 4705. godina. Ipak, moderni Kinezi identificiraju godine samo po Na?oj Eri, pa se 2008. ne?e nazivati ni 4645-tom ni 4705-tom.

Korespondencija između sistema [ uredi | uredi kod ]

U tablici su prikazana imena godina po stablo/grana sistemu i kojim to zapadnim (gregorijanskim) godinama odgovara. Godine su dio 79. seksagenarnog ciklusa (odn. 78. ako prihvatite kasniju epohu).

• Primjedba 1: Po?etak svake zodija?ke godine bi trebao odgovarati prvom danu lunarne godine.

• Primjedba 2: Kako je iznad re?eno, zna?ajne su te?ko?e u ustanovljenju osnove za kontinualnu kronologiju. Ovdje navedeni brojevi su previsoki za 60 ako se prihvati epoha 2637. pr. Kr. odn. preniski za 1 ako se uzme epoha 2698. pr. Kr. To zna?i da bi 2008. mogla biti i 4645. ili mo?da 4706.

• Primjedba 3: U svakom slu?aju, korespondencija između lunisolarne kineske i solarne gregorijanske godine ne mo?e biti potpuna, jer im se Nove godine razlikuju. Prvi mjesec, ili mjesec i po, gregorijanske godine, pre Kineske Nove godine, pripadaju prethodnoj kineskoj godini. Tako bi bilo preciznije re?i da 2008. odgovara 4704-05. kineskoj, odnosno da 4705. kineska odgovara 2008-09.

Odnos solarne i lunarne godine [ uredi | uredi kod ]

Po?to je kineski kalendar lunisolaran, postoji razlika između lunarne i solarne godine. Lunarna godina (年 nian) traje od jedne Kineske nove godine do sljede?e. Za solarnu godinu (歲 sui) se mo?e smatrati period između jedne proljetne ravnodnevice i druge, ili period između dvije kratkodnevice (zimska solsticija). Za datume se isklju?ivo koristi lunarna godina, dok se solarna godina, naro?ito ona između kratkodnevica, koristi za brojenje mjeseci.

Sati dana [ uredi | uredi kod ]

Po tradicionalnom sistemu ozna?avanja sati, svaki dan je podjeljen na 12 jedinica (時辰). Svaka ova jedinica odgovara dvama satima na?eg uobi?ajenog vremena. Svaka je nazvana po jednoj od 12 Zemaljskih Grana . Prvi jedinica, Sat Zi (子時), po?inje u 23:00 sata prethodnog dana i zavr?ava se u 01:00. Pogubljenja osuđenih su se tradicionalno odigravali na pola Sata Wu (正午時), tj. u podne. Drugi sistem je dijelio dan u 100 jednakih dijelova, Ke -ova; svaki je trajao 14 minuta i 24 sekunde (14,4 minuta), ?to je blizu "?etvrti" ili "kvaratu" zapadnja?kog sata. Ovo je bilo na snazi stolje?ima, ?to zna?i da su Kinezi prvi primijenili decimalno vrijeme - mnogo prije poku?aja tijekom Francuske revolucije . Ali, po?to 100 nije dieljiv s 12 "sati", broj ke -ova je bio mijenjan u 96, 108 ili 120 ke -ova u danu. Tijekom dinastije ?ing, broj je slu?beno utvrđen na 96, ?to zna?i da je svaki ke trajao to?no ?etvrt zapadnog sata. I danas se ke ?esto koristi sa zna?enjem "?etvrt sata".

Kineski zodijak [ uredi | uredi kod ]

Dvanaest ?ivotinja (十二生肖 shi'er sh?ngxiao , ili kolokvijalno 十二屬相 shi'er sh?xiang ), koje predstavljaju dvanaest Zemaljskih Grana, su po redu: ?takor (ili mi? ), vol) , tigar , zec , zmaj , zmija , konj , ovca (ili koza ), majmun , pijetao , pas , svinja (ili vepar ).

Jedna legenda opisuje ovaj redosljed. Navodno, dvanaest ?ivotinja se sporilo oko toga tko ?e imati prednost u ciklusu godina, pa su kineski bogovi odlu?ili da se to rije?i natjecanjem. Sve ?ivotinje su se poredale na obali rijeke koju je trebalo da preplivaju, tako da ?e poredak u kalendaru biti određen redosljedom kojim budu stizali na drugu obalu. Ma?ak se pitao kako ?e pre?i, kad se pla?i vode, a vol se brinuo zbog slabog vida. Lukavi ?takor je predlo?io da on i ma?ak sko?e na volova leđa i navode ga preko. Vol je bio uporan i vrijedan tako da nije primetio kome?anje na svojim leđima. Naime, ?takor se ma?ku, koji ni?ta nije slutio, pri?unjao iza leđa i bacio ga u vodu. Ba? kad je vol stigao do obale, ?takor je odsko?io i tako zavr?io utrku prvi. Lijena svinja je stigla dvanaesta. Tako je prva godina nazvana po ?takoru, druga po volu, a svinja je dobila posljednju godinu. Ma?ak je stigao prekasno da dobije ijednu godinu (u vijetnamskoj varijanti kalendara ma?ka ipak ima godinu, umjesto zeca) i zakleo se da ?e dovijeka biti neprijatelj ?takora (mi?eva).

Solarni termin [ uredi | uredi kod ]

Kineski mjeseci sljede Mjese?eve mjene. Zbog toga oni ne sljede to?no godi?nja doba. Kako bi se farmerima pomoglo u odluci kada da siju ili ?anju usjeve, sastavlja?i kalendara su ubacili 24 sezonska markera, koji sljede sun?evu godinu i nazivaju se jieqi 節氣 [2]   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 18. sije?nja 2008. ( Wayback Machine ). Re? Jieqi doslovno zna?i "?vor vremena", u meteorolo?kom smislu i mo?e se prevesti kao "Solarni termin". Svaki ?vor je trenutak kada Sunce dostigne jednu od 24 podjednako raspoređene to?ke du? ekliptike , uklju?uju?i solsticije i ekvinokse , postavljene u intervalima od 15°. Po?to su oni solarnog podrijetla, ovi jieqi -ji padaju na pribli?no isti datum po gregorijanskom kalendaru , ali u kineskom kalendaru ne prave neki razvidan obrazac. U tablici su dati pribli?ni datumi, koji se mogu razlikovati za jedan dan od godine do godine, ovisno od utjecaja prestupnih godina u gregorijanskom kalendaru Jieqi se objavljuju svake godine u farmerskim almanasima . Kineska nova godina je obi?no mladina najbli?a jieqi -ju lich?n ("po?etak prolje?a", oko 4. velja?e). U tablici su ove mjere date po standardnoj astronomskoj konvenciji eklipti?ke longitude , nula stupnjeva je to?ka proljetne ravnodnevice . "Termin" mo?e ozna?avati period ili granicu, ovo drugo u slu?aju da ozna?ava "glavni termin", ulazak u zodija?ki znak.

Kod nas se smatra da kalendarsko godi?nje doba po?inje solsticijem ili ekvinoksom, npr. prolje?e oko 21. o?ujka, ali Kinezi smatraju da su te to?ke sredi?ta goddi?njih doba, pa bi po?etak prolje?a bio spomenut 4. velja?e. Tako termin "po?etak prolje?a" i bliski Proljetni festival padaju u velja?i, kada je jo? hladno u umjerenim ?irinama sjeverne hemisfere.