Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, ^[1] Kemijski elementi mogu imati vi?e izotopa , dakle kemijski element je skup atoma jednog ili vi?e izotopa. Kemijski element ne mo?e se kemijskim metodama rastaviti na jednostavnije atome. Kemijski element vodik ima tri vrste atoma odnosno izotopa: ¹ H - procij, ² H - deuterij, ³ H - tricij, koji se razlikuju po broju neutrona u jezgri atoma dok je protonski broj 1.

Elementarna tvar je jedan od oblika postojanja nekog kemijskog elementa u prirodi. Do danas je poznato 118 vrsta atoma kemijskih elemenata ali je poznato preko 600 njihovih elementarnih tvari. ^[2] Kemijski element ugljik ima vi?e oblika elementarne tvari, od ?etiri alotropske modifikacije najpoznatije su dvije: dijamant i grafit. Dijamant i grafit su elementarne tvari istog kemijskog elementa i one se mogu pretvarati jedna u drugu. Svojstva elementarnih tvari mogu se jako razlikovati.

Elementarna tvar	Kemijski element	boja	el. provodljivost	tvrdo?a po Mohsu
Dijamant	ugljik, C	proziran	ne	10
Grafit	ugljik, C	crn	da	1

Podjela elemenata [ uredi | uredi kod ]

Elementi se mogu podijeliti na metale i nemetale. Metali su obi?no sjajne ?vrste tvari koje provode elektricitet . Ve?ina se metala tali na visokim temperaturama. Metali su kovni, ?to zna?i da se kovanjem mogu oblikovati u razli?ite oblike. Mnogi su također duktilni, ?to zna?i da se mogu rastezati bez lomova. ?eljezo , bakar , cink i uranij su primjeri metala. Uz iznimku grafita - oblik ugljika - nemetali ne provode elektricitet. Nemetali u ?vrstom stanju, kao ?to su sumpor i fosfor , krhki su (kod udaraca se raspadaju na dijelove). Mnogi se nemetali tale kod mnogo ni?ih temperatura od metala; mnogi su kod sobne temperature u plinovitom stanju. Klor , vodik i kisik su nemetali. U prirodi postoje 92 elementa. Uz iznimku helija i neona , svi se mogu s drugim elementima spajati u spojeve. Za rastavljanje kemijskih spojeva i oslobađanje elemenata koje sadr?avaju rabe se kemijske reakcije .

Povijest pojma elementa i kemijskog simbola [ uredi | uredi kod ]

Najve?i gr?ki filozof Aristotel je smatrao da materija ima ?etiri osnovna svojstva suho i vla?no, toplo i hladno. Slaganjem tih svojstava dobiju se ?etiri elementa: voda je hladna i vla?na, zemlja je suha i hladna, zrak je topao i vla?an, vatra je suha i topla. Njegov se nauk odr?ao u cijelom srednjem vijeku. Tijekom srednjeg vijeka sedam poznatih metala identificirano je sa sedam poznatih nebeskih tijela i njihovim simbolima: zlato - Sunce, srebro - Mjesec, olovo - Saturn, ?eljezo - Mars, bakar - Venera, kositar - Jupiter, ?iva - Merkur.

Robert Boyle je 1661.g. u svojoj knjizi "Chymista scepticus" pisao o elementu kao osnovnoj tvari koja se ne mo?e rastaviti niti stvoriti. Smatramo ga ocem kemije. Antoine Laurent Lavoisier prvi je sastavio tablicu s 33 elementa u knjizi "Elementaire de Chimie" 1789.g. i to?no je definirao pojam kemijskog spoja. Dana?nji sustav ozna?avanja kemijskih elemenata uveo je Jons Jakov Berzelius 1813.g.

Za ozna?avanje elemenata kemi?ari danas rabe oznake sastavljene od jednog ili dvaju slova. Prvo je slovo uvijek veliko, a drugo slovo je uvijek malo. Naprimjer, oznake za vodik i cink su H i Zn . Elementi koji su otkriveni prije 1800. -te godine ?esto su nazivani latinskim imenima. Rimljani su olovo zvali plumbum, a rabili su ga za izradu cijevi za vodu. Od latinskog imena dolazi oznaka Pb i također pokazuje korijene engleskih rije?i plumber (vodoinstalater) i plumbing (vodoinstalaterstvo). Elementi iz skupine metala koji su otkriveni poslije, ?esto imaju imena koja zavr?avaju na -ium. Naprimjer plutonij (Plutonium) otkriven je 1940. , kada mu je dodijeljeno i ime. Simboli svih kemijskih elemenata nalaze se slo?eni u Periodnom sustavu elemenata .

Rana otkri?a: Metali [ uredi | uredi kod ]

Mali se broj elemenata u Zemljinoj kori mo?e prona?i kao ?iste tvari . Zlato je element koji se pojavljuje i u nekim stijenama u obliku tankih traka ili malih kvr?ica ?istog metala. Razlog tomu je ?to se zlato ne spaja lako s drugim elementima. Ljudi su prvi puta izlu?ili i rabili zlato prije 5500 godina. Neke stijene sadr?avaju metale koji se pojavljuju u spojevima s kisikom . Na primjer, ?eljezna ruda je spoj ?eljeza i kisika . Prije 3500 godina ljudi su otkrili na?in proizvodnje ?eljeza zagrijavanjem rude ?eljeza drvenim ugljenom . Bakar , olovo i cink proizvedeni su na isti na?in.

Rana otkri?a: Nemetali [ uredi | uredi kod ]

Ugljik i sumpor jedini su nemetali koji se u prirodi javljaju kao ?iste tvari. Ugljik se javlja u obliku dijamanta i grafita ; drveni ugljen (ne?isti oblik ugljena) stolje?ima se proizvodio djelomi?nim spaljivanjem drva. Rabio se za proizvodnju ?eljeza . Sumpor je pronađen u obliku ?vrstih ?utih gruda ili praha u okolici kratera nekih vulkana . Od 1200. godine upotrebljava se za proizvodnju praha za oru?je i antiseptika .

Kasnija otkri?a [ uredi | uredi kod ]

Lavoisier je postavio temelje suvremene kemije kada je 1783. potvrdio ideju da su elementi u sredi?tu tvari. U to je vrijeme bilo poznato samo 26 ?istih elementa. Kako su se njihovi uređaji i tehnike pobolj?avali, tako se pove?avala i brzina kojom su kemi?ari otkrivali nove elemente. Do 1900. godine svi elementi koji se pojavljuju u prirodi bili su otkriveni, pro?i??eni i dodijeljena su im imena.

Umjetni elementi [ uredi | uredi kod ]

Svemir se sastoji uglavnom od vodika (90%) i helija (9%). Ogromni tlakovi i temperature u nutrini zvijezda kao ?to je npr. Sunce uzrokuju nuklearne reakcije koje pretvaraju vodik u helij. Daljnje nuklearne reakcije tla?e vodik i helij zajedno na tvorbu te?ih elemenata. Zemlja je nastala od tih elemenata kada su se odvojili dijelovi sunca. Znanstvenici rabe nuklearne reakcije za proizvodnju te?kih, umjetnih elemenata iz prirodnih elemenata. Ovi umjetni elementi toliko su nestabilni da se raspadaju ili razdvajaju, ?esto u minutama ili ?ak sekundama.

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]

• Periodni sustav elemenata
• Popis kemijskih elemenata

Izvori [ uredi | uredi kod ]