Ana Katarina Zrinski

Ana Katarina Zrinski
	; Poprsje Katarine Zrinski u istoimenoj ulici u sredi?tu ?akovca
Rođenje	oko 1625. , Bosiljevo , Hrvatska
Smrt	16. studenoga 1673. , Graz , Austrija
Nacionalnost	Hrvatica
Period pisanja	1661.
Knji?evni period	barok
Suprug/zi	Petar IV. Zrinski
Djeca	4: Ivan Antun , Jelena , Judita Petronela, Aurora Veronika
	Va?nija djela ::: Putni tovaru? , Pjesmarica Ane Katarine Zrinske ;
	Portal o ?ivotopisima

Grofica Ana Katarina Zrinski , rođ. Frankapan ( Bosiljevo , oko 1625. ? Graz , 16. studenoga 1673. ), bila je hrvatska knji?evnica i diplomatkinja, velika?ica iz obitelji Zrinski . Bila je poznata kao mecena i kao prva ?ena u banskoj Hrvatskoj koja se bavila ne samo prevođenjem, nego je i sama pisala knji?evne tekstove.

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Ana Katarina Zrinski rođena je Bosiljevu, oko 1625. godine. K?i je Vuka II. Krste Frankapana Tr?a?koga i Ur?ule Innhofer, Vukove druge supruge, polusestra Frana Krste Frankapana , te supruga Petra IV. Zrinskog . U o?evoj je ku?i u obitelji Frankapan dobila temeljito obrazovanje. Od majke ( Njemice ) je nau?ila njema?ki , a poslije jo? mađarski , latinski i talijanski jezik . Katarina Zrinski je isto kao u o?inskoj ku?i i u ku?i svoga mu?a imala na raspolaganju bogatu knji?nicu. U Ozlju je 1660. godine napisala molitvenik Putni tovaru? , a zatim ga tiskala u Mlecima i darovala pavlinu Ivanu Belostencu . Krajem 20. stolje?a novinar i kolekcionar Gerhard Ledi? prona?ao je njezin rukopis pjesama i darovao ga Nacionalnoj i sveu?ili?noj knji?nici u Zagrebu , 1991. godine, a priredio ga je za tisak akademik Josip Bratuli? ( Pjesmarica Ane Katarine Zrinske , Matica hrvatska, 2014.). ^[1]

Katarina i Petar IV. imali su ?etvero djece: Ivana IV. Antuna Baltazara (1651. ? 11. studenoga 1703.), ^[2] Jelenu (1643. ? 18. velja?e 1703.), Juditu Petronelu (1652. ? 1699.) i Auroru Veroniku (1658. ? 19. sije?nja 1735.). Ivan IV. Antun nakon sloma urote morao je prihvatiti prezime Gnade. Nakon kra?e vojni?ke karijere bio je osumnji?en za veleizdaju, zatvoren u Ratteburgu u Tirolu i Schlossbergu u Grazu , gdje je nakon 20 godina provedenih po austrijskim tamnicama i umro 1703. godine. Jelena se udala u Mađarsku za Franju Rakoczija, erdeljskog kneza, a drugi put kao udovica za Emerika (Mirka) Thokolyja. Judita Petronela i Aurora Veronika zavr?ile su ?ivot u samostanima. Judita Petronela bila je opatica Sv. Klare u Zagrebu , a Aurora Veronika opatica ur?ulinka u Celovcu.

Odlu?no je podr?avala protuhabsbur?ku politiku svoga supruga i u vrijeme Zrinsko-frankopanske urote , u kojoj je od po?etka aktivno sudjelovala, ^[3] obavljala je povjerljive misije. Zbog znanja vi?e stranih jezika bila im je pregovara?ica s Mleta?kom Republikom, francuskim veleposlanstvom u Be?u i predstavnicima poljskoga dvora. ^[4] Spisi suvremenika, nastali nakon gu?enja urote, prikazuju je kao njezina za?etnika i pokreta?a. Slomom urote dospjela je u nemilost be?koga dvora, uhi?ena je i odvedena u Bruck an der Mur (Bruck na Muri nedaleko od Graza ).

Golemi imutak Zrinskih djelomice je razgrabljen, a djelomice zaplijenjen. Li?ena svega Katarina je 15. srpnja 1670. godine s k?eri Aurorom (Zorom), uz oru?anu pratnju, napustila ?akovec. Prvotno bile su u nekoj gostionici, a potom u privatnoj ku?i. U velja?i 1672. godine premje?tena je u samostan sestara dominikanki u Grazu, a k?i Aurora Veronika u Celovac (Klagenfurt) u samostan sestara ur?ulinki . ^[5]

Umrla je pomra?ena uma 1673. godine u samostanu sestara dominikanki u Grazu. Pokopana je u kripti crkve sestara dominikanki u Grazu. ^[5]

Hrvatska banica, Katarina Zrinski, njezin rodoljubni ?ivot i tragi?an svr?etak bio je poznat svima najvi?e po romanu Eugena Kumi?i?a Urota Zrinsko-Frankopanska .

Galerija [ uredi | uredi kod ]

Kip grofice Ane Katarine kao dio spomenika pod nazivom "Opro?taj" u ?akovcu	Tekst s potpisom Petra Zrinskog o "Knjizi sje?anja" (u izvorniku "Libar od spominka") koju je napisala Ana Katarina	Knjiga "Majka Katarina" autora dra Zvonimira Bartoli?a o grofici-knji?evnici	Opro?taj Petra i Katarine Zrinski u ?akovcu 1670. godine. Autor: Oton Ivekovi? ( 1897. )	Izvorna naslovna stranica " Putnog tovaru?a " tiskanog u Mletcima 1661. godine

Poveznice [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ Pjesmarica Ane Katarine Zrinske , matica.hr, pristupljeno 2. sije?nja 2021.
↑ Hrvatska enciklopedija: Zrinski, Ivan Antun , pristupljeno 23. velja?e 2021.
↑ Zrinski, Ana Katarina , enciklopedija.hr, pristupljeno 3. sije?nja 2023.
↑ Autori. Ana Katarina Zrinski , matica.hr, pristupljeno 2. sije?nja 2021.
↑ ^a ^b Marija ?ercer, ?ene Frankopanke // Modru?ki zbornik , sv. 4-5, br. 4.-5., 2011., str. 21-81., ( Hr?ak ) , str. 71., pristupljeno 3. sije?nja 2023.

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mre?nih stranica Matice hrvatske ( http://www.matica.hr/ ). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska .
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om .
Sav sadr?aj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje .

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Lucija Benyovsky, Dru?tvo Katarina grofica Zrinski , Hrvatska revija , br. 3, 2007.
Putni tovarus / vnogimi lipimi, nouimi i pobosnimi molituami iz nimskoga na heruaczki jezik isztomachen i spraulyen po meni groff Frankopan Catharini goszpodina groffa Petra Zrinszkoga hisnom touarussu , digitalna.nsk.hr

[1] Pjesmarica Ane Katarine Zrinske , matica.hr, pristupljeno 2. sije?nja 2021.

[he-2] Hrvatska enciklopedija: Zrinski, Ivan Antun , pristupljeno 23. velja?e 2021.

[enciklopedija.hr-3] Zrinski, Ana Katarina , enciklopedija.hr, pristupljeno 3. sije?nja 2023.

[matica.hr-4] Autori. Ana Katarina Zrinski , matica.hr, pristupljeno 2. sije?nja 2021.

[Marija_Šercer-5] Marija ?ercer, ?ene Frankopanke // Modru?ki zbornik , sv. 4-5, br. 4.-5., 2011., str. 21-81., ( Hr?ak ) , str. 71., pristupljeno 3. sije?nja 2023.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]