Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom . Pri tome se prostornom informacijom smatra svaki navod, kojemu uz iskaz o zna?enju objekta pripada i polo?ajna određenost u datom sustavu.

Kartografija je disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem, i prou?avanjem karata .

Kartografija je staro umije?e, vje?tina, struka, ali rije? kartografija prvi se put pojavljuje uz rije?i geografija i horografija izgravirana na jednom geodetskom instrumentu iz 1576. godine. Kao pojam za znanstvenu djelatnost prvi ju je upotrebio povjesni?ar geografije M. F. Desantarem 1839. godine. Kartografija je sve do 19. st. bila gotovo isklju?ivo u okrilju geografije, jer su geografska otkri?a bila poticaji za razvoj. Od 15. st. pravi poticaj dolazi od matematike, osobito za teoriju kartografskih projekcija. Idu?i poticaj je od strane geodezije kao primijenjene matemati?ke discipline, osobito kao geodetska osnova teorije izohipsi . U geodeziji je kartografski prikaz krajnji rezultat rada.

Kartografija se od geografije i geodezije razlikuje po objektu istra?ivanja. Objekt istra?ivanja geografije je izgled, sadr?aj i zna?enje pojedinih dijelova povr?ine Zemlje . Objekt istra?ivanja geodezije je izmjera Zemlje. Objekt istra?ivanja kartografije je pretvorba prostorne stvarnosti u grafi?ki prikaz u ravnini. To zna?i da su objekt istra?ivanja kartografije pronala?enje najprikladnije kartografike i vrste kartografskog prikaza, kako bi taj prikaz ili znakovni model određenih vanjskih i unutra?njih obilje?ja prostorno vezanih i polo?ajno određenih objekata bio takav da kod korisnika mo?e izazvati ?to bolju predod?bu prostorne stvarnosti.

Poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Zemljovid
• Povijest kartografije
• mjerilo

Hrvatski kartografi i geodeti [ uredi | uredi kod ]

• Ignac Beyschlag
• Nedjeljko Fran?ula
• Mato Jankovi?
• Vjekoslav Koroskenyi
• Filip Racetin
• Franjo Zavoreo (1749. ? 1822.)

Strani kartografi [ uredi | uredi kod ]

• Johannes Frischauf , austrijski kartograf s kraja 19.st. koji je opisao hrvatske planine
• Nikolaj Abakumov , ruski geodet koji je od 1927. ? 1951. predavao na geodetskom odjelu Tehni?kog fakulteta u Zagrebu
• Charles Francois Beautemps-Beaupre , francuski kartograf iz 19.st., koji je obavio hidrografska mjerenja obale i luka Jadranskog mora
• Mihaly Lajos Jeney , iz 18.st. koji izradio kartografska mjerenja dijelova kontinentalne Hrvatske za tada?nje vojne potrebe
• Joan Blaeu , iz 17.st., nizozemski je izdava? karata, atlasa, astronomskih karata i globusa ?ija izdanja sadr?e detaljne opis i karte naselja Dalmacije
• Antal Fasching , mađarski geodet, profesor na Tehni?koj visokoj ?koli u Zagrebu (1923-1927)
• R. von Tobias Osterreicher , zaslu?an za kartografska i hidrografska mjerenja Jadrana.