Jules Mazarin , (Pescina, Abruzzi , Italija , 14. srpnja 1602. ? Vincennes, Francuska 9. o?ujka 1661. ), bio je kardinal i predsjednik vlade Francuske od 1642. do svoje smrti. Rođen kao Giulio Mazarini podrijetlom je bio iz jedne sicilijanske obitelji.

Studirao je u Rimu kao i na ?panjolskim sveu?ili?tima u Alcala de Henaresu i Salamanci .

1620.-ih upoznaje Luja XIII. i kardinala Richelieua u Francuskoj. 1641. Richelieu ga predla?e za kardinala i svog nasljednika. Richelieu umire 1642., poslije ?ega Ludvig XIII. uzima Mazarina za predsjednika vlade. Mazarin poku?ava provesti Richelieuove ideje. Ratovi protiv ?panjolske se nastavljaju. Prvi rat zavr?ava Westfalskim mirom 1648., a drugi Pirinejskim mirom 1659. U oba rata Francuska ja osvojila nove oblasti.

Mazarin je imao finacijskih pote?ko?a i to se odrazilo kroz op?e nezadovoljstvo prema kardinalu zbog ?ega izbija ustanak (La Fronde) 1648. Po?etkom 1651. Mazarin je bio primoran pobje?i iz Pariza za Bruhl, blizu Kolna , odakle nastavlja upravljati Francuskom. Vra?a se ponovno u Francusku, ali opet bje?i 1652. Nakon toga se vra?a u Pariz 3. velja?e na op?e zadovoljstvo naroda. U biti on je upravljao Francuskom zajedno s Lujom XIV. , kada je kralj u dobi od 13 godina progla?en zrelim (1651).

Jedan od dokaza Mazarinovog interesa i strasti prema knji?evnosti , je knji?nica Bibliotheque Mazarine u Parizu koja je nazvana prema njemu. Knji?nica je otvorena za javnost 1643.