James Chadwick
Rođenje	20. listopada 1891. Manchester , Ujedinjeno kraljevstvo
Smrt	24. srpnja 1974. Cambridge , Ujedinjeno kraljevstvo
Dr?avljanstvo	Englez
Polje	Fizika
Institucija	Sveu?ili?te u Liverpoolu, Sveu?ili?te u Cambridgeu Projekt Manhattan
Alma mater	Sveu?ili?te u Manchesteru Sveu?ili?te u Cambridgeu
Akademski mentor	Ernest Rutherford
Poznat po	Otkri?e neutrona
Istaknute nagrade	Nobelova nagrada za fiziku (1935.)
Portal o ?ivotopisima

James Chadwick ( Manchester , 20. listopada 1891. - Cambridge , 24. srpnja 1974. ), engleski fizi?ar . Studirao u Manchesteru , Berlinu i Cambridgeu . U Cavendishevu laboratoriju u Cambridgeu surađivao s E. Rutherfordom . Dvojica su znanstvenika izvodila nuklearne pokuse bombardiraju?i razli?ite mete ( jezgre atoma ) snopom α-?estica . Chadwick je shvatio (1932.) da zra?enje nastalo nakon bombardiranja jezgre berilija (Be-9) ne mo?e biti γ-zra?enje , kako se vjerovalo, nego elektri?ki neutralna ?estica ( neutron ) pribli?no jednake mase kao i proton . Za to otkri?e i određenje mase neutrona, ?to je bio jedan od najve?ih događaja u fizici jezgre , Chadwick je 1935. dobio Nobelovu nagradu za fiziku . ^[1]

Neutron [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Neutron

Neutron je elektri?ki neutralna elementarna ?estica , sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove . Teorijski je predviđen 1920. ( Ernest Rutherford ), a otkriven pokusom 1932. (James Chadwick). Masa neutrona (1,675 ? 10 ^?27 kg  = 939,6 M eV /c²) ne?to je ve?a od mase protona , na koji se slobodni neutron raspada slabim β-raspadom (n → p + e? + ν?e), s vremenom poluraspada od 616  sekundi . Neutron ima spin ½ pa podlije?e Fermi-Diracovoj statistici , a zbog svoje podstrukture (dva donja i jedan gornji kvark ) ima magnetski moment (?1,913 nuklearnih magnetona). Neutron je građen od jednog gorneg (u) kvarka i dvaju donjih (d) kvarkova. Neutron vezan u atomskim jezgrama op?enito je stabilan, no u beta-emiterima (jezgrama s vi?kom neutrona) raspada se kao slobodni neutron.

Budu?i da su elektri?ki neutralni, neutroni ne međudjeluju s atomskim omota?ima, to jest ne gube kineti?ku energiju ioniziraju?i atome, ve? kroz tvar prolaze slobodno sve dok se izravno ne sudare s atomskim jezgrama. Slobodni neutroni lak?e od elektri?ki nabijenih ?estica dolaze u dodir s atomskim jezgrama i mogu uzrokovati njihove pretvorbe (transformacije), u nuklearnim reaktorima mogu pokrenuti lan?ane reakcije ( nuklearnu fisiju ). S pomo?u neutrona se dobivaju transuranijski elementi.

Zbog elektri?ne neutralnosti neutrone nije mogu?e izravno detektirati , nego se to ostvaruje sekundarnim u?incima elektri?ki nabijenih ?estica, koje ili dobiju energiju neutrona u izravnom sudaru ili nastaju prilikom nuklearnih reakcija izazvanih neutronima.

Antineutron se od neutrona razlikuje po tom ?to mu je magnetski moment suprotno orijentiran prema spinu . Otkriven je s pomo?u akceleratora ?estica bevatron 1956. ^[2]

Izvori [ uredi | uredi kod ]