Jacquetta od Luksemburga , grofica Rivers (1415./16. ? 1472.), bila je najstarija k?i Petra I. od Luksemburga , grofa od Saint-Pola , Conversana i Brienne , i njegove supruge Margarete od Bauxa . Bila je zna?ajna, ali u povijesti ?esto zapostavljena, li?nost u Ratovima dviju ru?a . Tijekom njezinog kratkog braka s Ivanom od Lancastera, 1. vojvodom od Bedforda , tre?eg sina kralja Henrika IV. i brata kralja Henrika V. , bila je usko vezana za dinastiju Lancaster . Međutim, nakon poraza Lancasterovih u bitci kod Towtona , Jasquetta i njen drugi suprug Richard Woodwille priklju?ili su se dinastiji York . Tri godine kasnije englesko prijestolje je preuzeo Eduard IV. Isti kralj je o?enio Jacquettinu najstarija k?er, Elizabetu Woodville , te je ona postala engleska kraljica. Jacquetta je u svom drugom braku rodila ?etrnaestero djece. Jednom joj se prilikom sudilo pod optu?bom za vje?ti?arenje . Međutim, Jacquetta se oslobodila svih optu?bi.

Podrijetlo [ uredi | uredi kod ]

Luksembur?ani su bili uvjereni u svoje legendarno podrijetlo iz vodenog bo?anstva Meluzine preko svog pretka Sigfrida I. (oko 922. ? 998.). Jacquetta je bila ?etvrta rođakinja dva puta uklonjena od ?igmunda Luksembur?kog , vladaju?eg rimsko-njema?koga cara i kralja ?e?ke i Ugarske.

Jacquettina mladost je ve?inom zagonetka. Rodila se na po?etku Lancasterove faze Stogodi?njeg rata . Njezin je stric, Ivan II. Luksembur?ki , grof od Lignyja, bio na ?elu ?ete koja je zarobila Ivanu Orleansku . Dr?ao ju je u zatvoru u Beauvoiru , a kasnije ju je prodao Englezima.

Prvi brak [ uredi | uredi kod ]

22. travnja 1433. godine, sedamnaestogodi?nja Jacquetta se udala za Ivana od Lancastera, prvog vojvodu od Bedforda , u Therouanneu , tre?eg sina engleskog kralja Henrika IV. , a time i unuk Ivana od Gaunta, 1. vojvode od Lancastera (tre?eg sina kralja Eduarda III. ). Brak je bio bez djece sve do vojvodove smrti 15. rujna 1435. godine u Rouenu . Kao ?to je tada bilo uobi?ajeno, nakon svog drugog braka Jacquetta je zadr?ala titulu svog prvog supruga te je uvijek bila poznata kao vojvotkinja od Bedforda (?to je vi?a titula od grofice). Jacquetta je naslijedila tre?inu glavnih vojvodskih posjeda kao udio njegove udovice.

Drugi brak [ uredi | uredi kod ]

Engleski kralj Henrik VI. naredio je Richardu Woodvillea, sobaru pokojnog vojvode, da u Englesku dovede Bedfordovu mladu udovicu. Tijekom putovanja par se zaljubio te vjen?ao u tajnosti (prije 23. o?ujka 1437.), ne tra?e?i kraljevo dopu?tenje. Jacquetta je dobila zemlji?ne posjede nakon smrti prvog supruga pod uvjetom da se ne uda bez kraljeve dozvole. Saznav?i za brak, kralj ih je odbio vidjeti, ali je ubla?en pla?anjem kazne od 1000￡.

Brak je bio dug i izrazito plodan: Imali su ?etrnaestoro djece, uklju?uju?i budu?u englesku kraljicu Elizabetu .

Sredinom 1440-ih Woodvilleovi su bili na zavidnom polo?aju.

Utjecaj [ uredi | uredi kod ]

Jacquetta je bila u srodstvu s kraljem Henrikom i kraljicom Margaretom . Njezina sestra, Izabela od Saint-Pola, udala se za Margaretina strica, Karla od Mainea, dok je Jacquetta bila udovica kraljevog ujaka. Izuzev same kraljice, nadma?ila je sve dame na dvoru. Kao osobna miljenica, također je u?ivala posebne povlastice i utjecaj na dvoru. Kraljica je zamolila kralja da Jacquettinom suprugu podari titulu baruna1448. godine, ?ine?i ga istaknutim pobornikom dinastije Lancaster na po?etku Ratova ru?a .

Ratovi dviju ru?a [ uredi | uredi kod ]

Pobornici Yorkova su sru?ili Lancastere u bitci kod Towtona 29. o?ujka 1461. godine te je Eduard IV. , prvi kralj dinastije York , zasjeo na prijestolje. Suprug Jacquettine najstarije k?eri Elizabete , Sir John Gray , ubijen je mjesec dana prije u Drugoj bitci kod St. Albansa , gdje su pobijedili Lancasterovi pod vodstvom Margaret An?uvinske .

Eduard IV. je upoznao i ubrzo se potajno o?enio udovicom Elizabetom ; tradicionalno se ka?e da se dogodio (uz prisustvo samo Jacquette i dvije dame) u obiteljskoj ku?i Woodvilleovih u Northamptonshireu 1. svibnja 1464. Elizabeta je okrunjena za kraljicu 26. svibnja 1465. Brak je, jednom otkriven, uni?tio planove Rikarda Nevillea, grofa od Warwicka , Eduardova izrazito utjecajnog rođaka, koji je s Eduardom pregovarao o prijeko potrebnom savezu s Francuskom (putem braka).

S Elizabetom kao kraljicom, Woodvilleovi dobili na va?nosti i mo?i. Jacquettin suprug dobio je titulu grofa Riversa te imenovan lordom visokim blagajnikom u o?ujku 1466. godine. Jacquetta je prona?la bogate i utjecajne supru?nike za svoju djecu i pomogla svojim unucima da postignu visoke funkcije u dr?avi. Dogovorila je da se njezin 20-godi?nji sin John o?eni udovicom i vrlo bogatom Katarinom Neville, vojvotkinjom od Norfolka , koja je bila najmanje 45 godina starija od Johna. Usponom Woodvilleovih ra?irilo se neprijateljstvo među prista?ama Yorkovih, uklju?uju?i Warwicka i kraljevu bra?u đuru i Rikarda .

Godine 1469., Warwick otvoreno je raskinuo sve veze s Eduardom IV. i privremeno ga svrgnuo s vlasti. Grofa Riversa i njegovog sina Johna uhitio je i pogubio Warwick 12. kolovoza kod Kenilwortha . Jacquetta je svog mu?a nad?ivjela za tri godine te umrla 1472. godine, u dobi od 56 godina.

Vje?tica? [ uredi | uredi kod ]

Ubrzo nakon pogubljenja njezinog mu?a, Thomas Wake , Warwickov prista?a, optu?io je Jacquettu za vje?ti?arenje . Wake je u dvorac Warwick donio olovnu sliku "napravljenu poput oru?ja ... slomljenu u sredini i brzo napravljenu ?icom" i tvrde?i da ju je Jacquetta oblikovala za magiju. Tvrdio je da je glavnu sliku prona?la "po?tena osoba" Harry Kydeston iz Stoke Bruernea, Northamptonshire, u svojoj ku?i nakon odlaska vojnika koji su je predali ?upnom slu?beniku Johnu Daungeru iz Shutlangera (u ?upi Stoke Bruerne ). Daunger bi navodno mogao potvrditi da je Jacquetta izradila druge dvije slike, jednu za kralja i jednu za kraljicu.

Slu?aj se raspao kada je Warwick pustio Eduarda IV. iz pritvora: Jacquettu je 21. velja?e 1470. godine kraljevsko vije?e oslobodilo svih optu?bi.

1484. godine, Rikard III. u aktu, poznatim pod imenom Titulus Regius (Kraljevska titula), o?ivio je optu?be za vje?ti?arenje protiv pokojne Jacquette kada je tvrdio da su ona i Elizabeta ?arobnja?tvom osigurale Elizabetin brak s Eduardom IV. Međutim, Rikard nikada nije ponudio nikakav dokaz koji potkrepljuje njegove optu?be.

Nasljeđe [ uredi | uredi kod ]

Preko svoje k?eri Elizabete , Jacquetta je baka Elizabete od Yorka , ?ene i kralja Henrika VII. Time se ubraja u pretke svih nadolaze?ih engleskih vladara.

U fikciji [ uredi | uredi kod ]

Jacquetta je jedna od glavnih junakinja u romanu Bijela kraljica ( The White Queen ) autorice Philippe Gregory iz 2009. godine. Fiktivno se prikazuje njezin ?ivot te ?ivot njezine k?eri Elizabete . Jacquetta se prikazuje kako uistinu prakticira magiju koja je prikazana kao istinska vje?tina i mo?. Također je glavna junakinja romana The Lady of the Rivers 2011. godine, ?ija radnja razrađuje njezin raniji ?ivot: povijest Jacquettine obitelji koja tvrdi da potje?u od morske vile Meluzine . Gregory koristi Jacquettine veze s Meluzinom i Ivanom Orleanskom kako bi potkrijepila teoriju o njezinom vje?ti?arenju. 2013. godine produkcijske ku?e BBC One i Starz su snimili televizijske adaptacije The White Queen , te Jaquettu glumi Janet McTeer .