Ivan Ribar
dr. Ivan Ribar
1. predsjednik Predsjedni?tva Narodne Skup?tine Federativne Narodne Republike Jugoslavije
trajanje slu?be 29. studenog 1945.  –  14. sije?nja 1953.
Nasljednik	Josip Broz
pri?uvni general-major JNA
Rođenje	21. sije?nja 1881. , Vukmani? , Hrvatska
Smrt	2. velja?e 1968. , Zagreb , Hrvatska
Politi?ka stranka	Hrvatska napredna demokratska stranka Hrvatsko-srpska koalicija Demokratska stranka (Srbija) SKJ
Zanimanje	politi?ar

Ivan Ribar ( Vukmani? kraj Karlovca , 21. sije?nja 1881. - Zagreb , 2. velja?e 1968. ), biv?i hrvatski i jugoslavenski politi?ar. Predsjednik Predsjedni?tva Narodne skup?tine Jugoslavije 1945. ? 1953.

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Ivan Ribar rođen je u selu Vukmani?u kod Karlovca 1881. godine. ^[1] Osnovnu ?kolu polazi u rodnom selu a gimnaziju je polazio i zavr?io u Karlovcu gdje je maturirao 1899. godine. ^[2] Pravo je studirao u Zagrebu , Pragu i Be?u te je doktorirao na Sveu?ili?tu u Zagrebu 1904. godine. ^[1]

Djelovanje u Austro-Ugarskoj [ uredi | uredi kod ]

Pripadao je hrvatskoj naprednoj mlade?i i aktivno sudjelovao u svim akcijama protiv mađarona i frankovaca , a zalagao se za narodno jedinstvo, slobodu i neovisnost Hrvatske. Jedan je od osniva?a Hrvatske napredne demokratske stranke . Kao ?lan Hrvatsko-srpske koalicije izabran je prvi put za zastupnika u Hrvatskom saboru 1913. godine u đakovu , gdje je 1906. godine po?eo odvjetni?ku slu?bu. Bio je ?lan zajedni?kog Hrvatsko-ugarskog sabora . Tijekom Prvog svjetskog rata , premda izabrani zastupnik, bio je talac, a potom je poslan na boji?te protiv carske Rusije . Tada je potpisao poznati poziv Sokolima na borbu za oslobođenje i ujedinjenje.

Razdoblje jugoslavenske monarhije [ uredi | uredi kod ]

Bio je prista?a ujedinjenja i stvaranja Jugoslavije te nakon ujedinjenja jedan je od osniva?a Demokratske stranke . ^[1] Ivan Ribar 1918. postaje ?lanom Glavnog odbora Narodnog vije?a u Zagrebu , a 1919. predsjednikom Privremenog narodnog predstavni?tva SHS. 1920. izabran je za zastupnika kao ?lan Demokratske stranke, a iste godine postaje i predsjednik Ustavotvorne skup?tine te na tom mjestu ostaje sve do 1922. Borio se za sporazum i suradnju s Hrvatskom selja?kom strankom (HSS). Predsjedao je skup?tinskoj raspravi kada je Puni?a Ra?i? pucao u Stjepana Radi?a i ostale zastupnike HSS-a. Poslije zavođenja diktature kralja Aleksandra , tra?io je da njegova stranka apstinira. U vrijeme diktature radio je s uva?enim intelektualcima na osnivanju Narodnog fronta slobode . Zatim je bio aktivan ?lan Udru?ene opozicije, pa je zbog toga isklju?en iz Demokratske stranke. Za sve vrijeme diktature na sudovima je branio komuniste . Od 1937. povezuje svoju grupu (Demokratska ljevica) s Narodnim frontom koji je osnovan na inicijativu tada?nje ilegalne Komunisti?ke partije Jugoslavije (KPJ).

Drugi svjetski rat [ uredi | uredi kod ]

Tijekom 1941. godine podr?ava ve? aktivni otpor protiv neprijatelja. Nakon po?etka oru?anog ustanka u Srbiji , jedno vrijeme ilegalno je boravio u Beogradu , a potom je oti?ao u Zagreb odakle se prebacio na oslobođeno podru?je. Tijekom 1942. godine radio je na pripremama za sazivanje AVNOJ -a. Na prvom zasjedanju AVNOJ-a u Biha?u 26. i 27. studenoga 1942. izabran je za predsjednika AVNOJ-a i to ostaje sve do 1945. ?lan je KPJ od 1943. godine. ^[1]

U ratu je izgubio oba svoja sina, Juricu Ribara i Ivu Lolu Ribara i suprugu Tonicu Ribar .

U socijalisti?koj Jugoslaviji [ uredi | uredi kod ]

Nakon rata, biran je kao zastupnik u Narodnoj skup?tini FNRJ i u Saboru NR Hrvatske. Od kraja 1945. do 1953. bio je predsjednik Predsjedni?tva Narodne skup?tine FNRJ. Jedno vrijeme bio je i ?lan Saveznog odbora Socijalisti?kog saveza radnog naroda Jugoslavije . Iz politi?kog se ?ivota kona?no povukao 1960. godine. ?ivio je u Zagrebu, gdje je 1968. godine i umro u 87. godini ?ivota, kao pri?uvni general-major JNA .

Odlikovanja [ uredi | uredi kod ]

Ivan Ribar primio je brojna odlikovanja . Odlikovan je Ordenom jugoslavenske zastave , Ordenom junaka socijalisti?koga rada , ^[3] Ordenom narodnog oslobođenja, Ordenom bratstva i jedinstva, Ordenom zasluge za narod, te Ordenom partizanske zvijezde I. reda.

Donacija Gradu Zagrebu [ uredi | uredi kod ]

Ribarova druga supruga Cata Duj?in-Ribar darovala je 1976. godine zbirku slika, umjetni?kih predmeta, knjiga te arhivsku građu, cjelokupni inventar svog stana u Demetrovoj 3, Gradu Zagrebu uz uvjet da se u stanu uredi memorijalna zbirka gdje ?e posjetitelji mo?i ste?i uvid u ?ivot i rad troje zna?ajnih ljudi hrvatske kulture, umjetnosti i politike, Dubravka Duj?ina (slavni glumac, redatelj i kazali?ni pedagog), dr. Ivana Ribara i Cate Duj?in-Ribar (slikarica i pjesnikinja) te razgledati vrijednu zbirku umjetnina. ^[4]

Djela [ uredi | uredi kod ]

• Spomenica Milorada Dra?kovi?a , Beograd, 1921. (suautori Tomislav Tomljenovi? i Tugomir Alaupovi? )
• Hrvatsko-srpski odnosi u pro?losti , Beograd, 1939.
• Ustavnost in zakonitost stare in nove Jugoslavije , Ljubljana, 1945.
• Politi?ki zapisi , I?IV., Beograd, 1948. ? 1952.
• Uspomene iz NOB-a , Beograd, 1961.
• Iz moje politi?ke suradnje , Zagreb, 1965.
• Stara Jugoslavija i komunizam: zakoni, sudovi, zatvori, logori u Staroj Jugoslaviji protiv komunista , Zagreb, 1967.

Posmrtno [ uredi | uredi kod ]

• Ratna pisma , Zagreb, 1978. (priredio Jozo Petri?evi? )

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Muzej Grada Zagreba: Zbirke: Donacija gradu Zagrebu: Memorijalna zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Duj?in-Ribar   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 24. travnja 2013. ( Wayback Machine )

v  • r  • u Predsjednici SFR Jugoslavije Ivan Ribar  ? Josip Broz Tito  ? Lazar Koli?evski  ? Cvijetin Mijatovi?  ? Sergej Kraigher  ? Petar Stamboli?  ? Mika ?piljak  ? Veselin đuranovi?  ? Radovan Vlajkovi?  ? Sinan Hasani  ? Lazar Mojsov  ? Raif Dizdarevi?  ? Janez Drnov?ek  ? Borisav Jovi?  ? Stjepan Mesi?