Ivan Me?trovi?
|
secesija
,
moderna
|
Ivan Me?trovi?
|
|
Rođenje
|
15. kolovoza
1883.
Vrpolje
,
Hrvatska
|
Smrt
|
16. sije?nja
1962.
South Bend
,
Indiana
,
SAD
|
Nacionalnost
|
Hrvat
|
Vrsta umjetnosti
|
kiparstvo
?
slikarstvo
?
arhitektura
?
mehanika
|
Praksa
|
Split
,
Zagreb
,
Be?
,
Pariz
,
London
|
Utjecao
|
Frane Cota
,
Joza Turkalj
,
Frano Kr?ini?
[1]
i
Ivo Lozica
|
Poznata djela
|
Zdenac ?ivota
Pobjednik
Grgur Ninski
Povijest Hrvata
Job
|
Portal o ?ivotopisima
|
Ivan Me?trovi?
(
Vrpolje
,
15. kolovoza
1883.
?
South Bend
,
Indiana
,
SAD
,
16. sije?nja
1962.
), bio je
hrvatski
kipar
,
arhitekt
i
knji?evnik
.
Bio je najistaknutiji kipar
hrvatske moderne
skulpture
i svojedobno vode?a li?nost umjetni?koga ?ivota u
Zagrebu
. ?kolovao se u klesarskoj radionici
Pavla Bilini?a
u
Splitu
i na Akademiji u
Be?u
, gdje se formirao pod utjecajem
secesije
. Putovao je
Europom
i upoznavao djela anti?kih i renesansnih majstora, osobito
Michelangela
, te francuskih kipara
Augustea Rodina
,
Antoinea Bourdellea
i
Aristidea Maillola
.
[1]
[2]
Bio je za?etnik i ideolog nacionalno-romanti?ne
skupine
Meduli?
(zagovarao je stvaranje umjetnosti nacionalnih obilje?ja nadahnute juna?kim narodnim pjesmama). Za
Prvoga svjetskoga rata
?ivio je u emigraciji. Nakon rata vratio se u domovinu i tada je zapo?elo dugo i plodno razdoblje njegove kiparske djelatnosti i pedago?koga rada. Godine
1942.
emigrirao u
Italiju
i zatim
1943.
godine u
?vicarsku
, a
1947.
godine u
Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave
. Bio je profesor kiparstva na Sveu?ili?tu u Syracusi i potom od 1955. godine u South Bendu.
[1]
Ve?ina njegovih ranih djela, simboli?ne tematike, oblikovana je u duhu secesije (
Timor Dei
, 1905.;
Izvor ?ivota
, 1907.;
Sje?anje
, 1908.): neka pokazuju
impresionisti?ke
nemirne povr?ine, nastale pod utjecajem Rodinova
naturalizma
(
Zdenac ?ivota
iz 1905., postavljen ispred zgrade
HNK u Zagrebu
1912.), a druga, o?ivljavaju?i nacionalni mit, postaju stilizirana monumentalna plastika (
Kosovski ciklus
, 1908. ? 1910.). Pred Prvi svjetski rat napustio je pateti?nu epsku stilizaciju izra?avaju?i sve vi?e emotivna stanja, o ?emu svjedo?e
drveni
reljefi
biblijske tematike izrađeni u kombinaciji arhajskoga, goti?koga, secesionisti?kog i ekspresionisti?koga stila. U djelima iz
1920-ih
i
1930-ih
prevladava klasi?na sastavnica: u tom je razdoblju izveo velik broj javnih
spomenika
sna?na plasti?nog izraza, nagla?ena i ?itljiva obrisa (
Grgur Ninski
i
Marko Maruli?
u Splitu;
Andrija Meduli?
,
Andrija Ka?i?-Mio?i?
i
Josip Juraj Strossmayer
u Zagrebu; Indijanci u
Chicagu
). Posebno mjesto u njegovu opusu zauzimaju
portreti
.
[1]
Djela sna?ne plasti?ne vrijednosti ostvario je u graditeljsko-kiparskim spomenicima i projektima, uglavnom centralnoga tlocrta (
mauzolej
obitelji Ra?i? u
Cavtatu
,
mauzolej obitelji Me?trovi?
u
Otavicama
,
Dom hrvatskih likovnih umjetnika
u Zagrebu,
spomenik Neznanom junaku
na
Avali
u
Beogradu
). Projektirao je također spomen-crkvu kralja Zvonimira u Biskupiji kraj
Knina
nadahnutu starohrvatskim crkvicama i reprezentativnu obiteljsku pala?u, danas
Galeriju Ivana Me?trovi?a
, te obnovio stari Ka?telet ili Crikvine u Splitu.
[1]
Njegov izniman kiparski talent o?ituje se u lirskoj i dramskoj ekspresiji ljudskoga tijela, ?to ga svrstava među istaknute osobnosti svjetske umjetnosti prve polovice
20. stolje?a
i nesumnjivo među najistaknutije hrvatske umjetnike ?ije je djelo u svoje doba do?ivjelo svjetska priznanja. Slikao je u
ulju
(
Moja mati
, 1911.), pisao
eseje
(
Moji razgovori s Michelangelom
, 1926.),
memoare
o javnome i politi?kom ?ivotu svojega doba (
Uspomene na politi?ke ljude i događaje
, 1969.) i
pripovijetke
(
Ludi Mile
, 1970.).
[1]
Godine
1952.
godine poklonio je hrvatskom narodu Galeriju i Ka?telet u Splitu, Atelijer Me?trovi? u Zagrebu i obiteljsku grobnicu, crkvicu Presvetog Otkupitelja u Otavicama u kojoj je po vlastitoj ?elji pokopan.
[1]
U
Vrpolju
je
1972.
godine otvorena Spomen galerija "Ivan Me?trovi?" s ?etrdesetak njegovih djela.
[2]
Ivan Me?trovi? stjecajem okolnosti rođen je u Vrpolju, u
Slavoniji
, 1883. godine, ali je svoje djetinjstvo proveo u selu
Otavice
u
Dalmaciji
, odakle i potje?e. Rođen je u seoskoj katoli?koj obitelji, a njegova religioznost oblikovala se pod utjecajem pu?ke religioznosti,
Biblije
i kasnog
Tolstoja
. Kao dijete, Me?trovi? je slu?ao epsku poeziju, narodne pjesme i povijesne balade, dok je ?uvao ovce.
Sa ?esnaest godina, majstor
Pavao Bilini?
,
kamenorezac
iz Splita, prepoznao je njegov dar i uzeo ga je za ?egrta. Njegov umjetni?ki talent razvio se gledanjem znamenitih građevina Splita, uz pomo? pri ?kolovanju Bilini?eve supruge, koja je bila profesor u srednjoj ?koli. Uskoro, prona?li su jednog be?kog vlasnika rudnika, koji je financirao Ivanovo preseljenje i ?kolovanje u Be?u. Morao je u najkra?em roku nau?iti
njema?ki jezik
i prilagoditi se novoj sredini, ali je unato? brojnim problemima zavr?io studij.
Svoju prvu izlo?bu priredio je
1905.
godine u Be?u sa skupinom Secesija, uz primjetan utjecaj stila Art Nouveau. Njegov rad je ubrzo postao popularan i Me?trovi? po?inje zarađivati dovoljno za sudjelovanje na međunarodnim izlo?bama, na koje je putovao sa svojom suprugom
Ru?om Klein
.
Godine
1907.
izradio je
alegorijski
Reljef
na
pala?i Poppovi?
. To je prva Me?trovi?eva javna plastika. Izradio ju je po narud?bi od trgovca Poppovi?a, koji je bio vlasnik i naru?itelj građevine, a bio je trgovac bojama i ?itom. Me?trovi? je na reljefu predstavio sve te segmente njegove trgovine. Reljef na pala?i Poppovi? jedino je Me?trovi?evo sa?uvano djelo u bojanoj keramici.
[3]
Ostaviv?i u svojem be?kom atelieru
Tomu Rosandi?a
kojeg je jo?
1900.
godine upoznao u Bilini?evoj splitskoj radionici, Me?trovi?
1908.
godine seli se u
Pariz
gdje iznajmljuje studio na Montparnassu i uspijeva izraditi vi?e od pedeset skulptura u dvije godine.
[4]
Skulpture napravljene u tom razdoblju, donose mu međunarodni ugled. U
Beograd
se seli sa ?enom na nekoliko mjeseci
1911.
godine, a ubrzo potom u
Rim
,
[4]
gdje je proveo naredne ?etiri godine studiraju?i na skulpturama
anti?ke Gr?ke
. Na Svjetskoj izlo?bi umjetnosti, odr?anoj 1911. godine u Rimu, pobjeđuje i dobiva prvu nagradu za kiparstvo, postaje popularan i stje?e naklonost talijanske i strane kritike.
Sarajevski atentat
,
28. lipnja
1914.
godine, Me?trovi?a zatje?e u
Veneciji
na XI. međunarodnoj izlo?bi gdje je bilo izlo?eno 36 Me?trovi?evih radova, te se s ocem i suprugom Ru?om brodom vratio u Split ali ve? je na brodu imao osje?aj da ga prate.
[5]
Nakon povratka u Split prijatelj mu je potvrdio sumnju i upozorio ga o namjeri
austro-ugarskih
vlasti da ga uhite te je napustio Split i domovinu talijanskim brodom
Ancona
, desetak dana prije izbijanja rata.
[5]
Tijekom
Prvoga svjetskog rata
, putovao je kako bi sudjelovao na izlo?bama u Parizu,
Cannesu
,
Londonu
i
?vicarskoj
. Godine
1915.
priredio je samostalnu izlo?bu (One-man-show) u Albert i Victoria muzeju u Londonu gdje se do tada nije nikada dogodio sli?an događaj jednome ?ivu?em umjetniku.
[4]
Me?trovi? je bio aktivan i djelovao je na osnivanju
Jugoslavenskoga odbora
.
[5]
Tada je, kao i mnogi njegovi vr?njaci u to vrijeme, a poznavaju?i te?ko stanje u Dalmaciji, smatrao kako je jedino rje?enje za oslobođenje od Austro-Ugarske osnivanje samostalne, demokratske dr?ave ju?nih Slavena.
[5]
Nakon Prvoga svjetskog rata
[
uredi
|
uredi kod
]
Nakon Prvoga svjetskog rata vratio se ku?i i upoznao drugu ljubav svog ?ivota,
Olgu Kester?anek
, s kojom se civilno vjen?ao u
?akovcu
17. listopada
1928.
godine.
[6]
Imali su ?etvero djece ? Martu (1924. ? 1949.), koja je rođena u Be?u i
Tvrtka
(1925. ? 1961.), Mariju (1927. ? 2023.) i
Matu
(1930.), koji su rođeni u Zagrebu, kamo su se preselili
1922.
godine. Kasnije su zimske mjesece provodili u svojoj pala?i u Zagrebu, a ljetne u ku?i napravljenoj
1930-ih
godina na
Mejama
u Splitu. Postao je profesor na Visokoj umjetni?koj ?koli u Zagrebu, te nastavio s pravljenjem velikoga broja djela. U to razdoblje pada i njegov rad s
Jurjem ?karpom
na
Mauzoleju obitelji Ra?i?
u
Cavtatu
.
Putovanja po ?itavome svijetu su se nastavila, izlagao je svoja djela u
Bruklinskom
muzeju (
1924.
),
Chicagu
(
1925.
), kao i u
Egiptu
i
Palestini
1927.
godine.
Na njegovim nastupima diljem
SAD-a
ga je kao dio glazbene pratnje pratio poznati hrvatski operni pjeva? i glazbeni pedagog
Nikola Zaninovi?
.
Tijekom
Drugoga svjetskog rata
, zbog njegovoga antifa?isti?kog stava, kada je osudio talijanski iredentizam prema Dalmaciji, te stava prema Njema?koj (kada je odbio Hitlerov poziv za posjetu
Berlinu
tridesetih
),
usta?e
su ga zatvorile na tri i pol mjeseca (osudiv?i ga na smrt). Me?trovi? je iz zatvora pu?ten
13. sije?nja
1942.
godine a nakon toga bio je i u ku?nome pritvoru do
12. o?ujka
iste godine.
[7]
Uz pomo?
Vatikana
, prebacio se u Veneciju zbog izlaganja na
Venecijanskome Bijenalu
u lipnju
1942.
godine, zatim opet odlazi u Rim gdje je stigao
25. lipnja
(tu mu se je za
Bo?i?
iste godine pridru?ila obitelj, supruga Olga i djeca Tvrtko, Mate i Marija dok je k?er Marta ostala sa svojim suprugom Vanjom ?repelom u Hrvatskoj), a potom u ?vicarsku u ljeto
1943.
godine. U
?vicarskoj
?ivjeli su prvotno u
Gstaadu
te u
Lausannei
i potom u
?enevi
.
[8]
Cijela njegova obitelj nije se uspjela izvu?i pred naletima
rata
? njegova prva ?ena Ru?a Klein umrla je
1942.
godine u Zagrebu. Njegovoga 86-godi?njega strica Iliju Me?trovi?a
?etnici
su u Otavicama ?iva bacili u zapaljenu ku?u.
[9]
Nakon Drugoga svjetskog rata
[
uredi
|
uredi kod
]
Titova
Jugoslavija
pozvala je Me?trovi?a na povratak, ali je on odbio ?ivjeti u
komunisti?koj
zemlji. Kasnije su mu brata Petra zatvorile
komunisti?ke
vlasti. Godine
1946.
Sveu?ili?te u Syracusi
ponudilo mu je profesorsko mjesto i on se preselio u
Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave
. Na put je zajedno sa suprugom i sinom Matom iz Europe krenuo
27. prosinca
1946.
godine, a u SAD je do?ao u
13. sije?nja
1947.
godine.
[10]
Na zahtjev jugoslavenskih kulturnih poslanika, poslao je 59
kipova
iz Sjedinjenih Dr?ava u Jugoslaviju (uklju?uju?i i spomenik
Petra II. Petrovi?a Njego?a
), a
1952.
godine dodatnih 400 skulptura i razli?itih crte?a. Godine
1954.
dobio je ameri?ko dr?avljanstvo
[4]
koje je mogao dobiti ve? dvije godine ranije, ali ga je uznemiravala pomisao da se to ne protuma?i kao njegovo odbacivanje hrvatske nacionalnosti.
[11]
U rujnu
1955.
godine prihva?a ponudu i postaje profesor na
Sveu?ili?tu Notre Dame
.
[11]
Godine
1959.
Me?trovi? je, nakon 17 godina izbivanja, nakratko posjetio Hrvatsku (Zagreb i Split), zbog dogovora s novim vlastima o tretmanu njegovih nekretnina i umjetni?ke ostav?tine. U Zagreb je stigao vlakom
3. srpnja
1959. godine, nave?er.
[12]
Sutradan je,
4. srpnja
, na
blagdan ameri?ke nezavisnosti
, nazo?io primanju kod ameri?koga generalnog konzula u Zagrebu, Douglasa Martina.
[13]
Dana
11. srpnja
1959. godine posjetio je u
Kra?i?u
Kardinala
Alojzija Stepinca
, nepravedno zatvorenoga zbog tobo?njih veza s
usta?ama
, a na
Brijune
je na poziv
Josipa Broza Tita
stigao
25. srpnja
iste godine i tamo se zadr?ao osam dana, te s njim imao tri razgovora.
[14]
Smrt Me?trovi?eve djece kao da je utjecala i na njegovu. Njegova k?i Marta, koja se doselila u
Kanadu
, umrla je
1949.
godine, u 24. godini, a njegov sin
Tvrtko
, koji je ostao u Zagrebu ubio se
23. rujna
1961.
godine. Me?trovi? je napravio ?etiri glinene skulpture, kako bi obilje?io smrt svoje djece, Marte i Tvrtka. Napravio je
Autoportret
, uplakanoga oca,
Staroga oca tu?noga zbog smrti sina
,
Otac se opra?ta od sina u zagrljaju
i
Majka se nje?nim poljupcem opra?ta od preminule k?eri
.
[15]
Neposredno pred smrt napravio je skulpturu
Pieta
.
[15]
Dana 16. sije?nja 1962. godine, nekoliko mjeseci nakon smrti sina Tvrtka, Ivan Me?trovi? umro je u svojoj 79. godini ?ivota, u gradu
South Bendu
, u dr?avi
Indijani
(SAD). Pokopan je
24. sije?nja
1962.
godine u
crkvi Presvetog Otkupitelja
u Otavicama, u
mauzoleju
obitelji Me?trovi?.
[16]
Po Me?trovi?u misterij
ljubavi
odgonetka je misterija
smrti
i uvjet vjerovanja u vje?nost. Stoga su mu ?ovjekova djela na zemlji, pa i umjetnost,
"otisci besmrtnog bi?a"
. Uz herojsko-nacionalni i intimisti?ki ciklus, religiozni ciklus zauzima sredi?nje mjesto u Me?trovi?evu stvarala?tvu (sakralni objekti,
skulpture
u mramoru, bronci i drvu), u kombinaciji arhajskoga. "gotiziraju?ega",
secesionisti?koga
i
ekspresionisti?kog
stila. "Gotiziraju?a ekspresivna mistika" na?la je svoj izraz u kapelici Sv. Kri?a u
Ka?teletu
(
Split
), s velikim drvenim Raspelom (
1917.
) i nizom drvenih reljefa s prizorima iz
Kristova
?ivota (
1917.
?
1953.
). Mauzolej obitelji Ra?i? u Cavtatu (Gospa od Anđela, 1920. ? 1923.) monumentalno je arhitektonsko-skulptorsko zdanje, a glavne su mu skulpture Raspelo, Sv. Roko i anđeli s du?ama pokojnika. Spomen-crkva kralja Zvonimira u Biskupiji kraj
Knina
nadahnuta je starohrvatskim crkvicama.
Knji?evno stvarala?tvo i publicistika
[
uredi
|
uredi kod
]
- Ivan Me?trovi?
, Nova europa, Zagreb, 1933.
- Gospa od anđela
, Nova europa, Zagreb, 1937.
- Religiozna umjetnost
, reprodukcija Me?trovi?evih djela religiozne tematike, Hrvatski izdavala?ki bibliografski zavod, Zagreb, 1944.
- Dennoch will ich hoffen...Ein Weihnachtsgesprach
(Ipak se nadam ili Bo?i?ni razgovori), knjiga refleksija,
[18]
Rascher Verlag, Zurich, 1945.
- The sculpture of Ivan Me?trovi?
, Syracuse University Press, Syracuse, 1948.
- Me?trovi? Exhebition of Twenty-Five Panels: Hendricks Chapel Syracuse University
, Syracuse, 1950.
- The Life of Christ: Ten Panels in Wood
, Syracuse, 1953.
- Uspomene na politi?ke ljude i događaje
, memoarska proza, Knji?nica
Hrvatske revije
, Buenos Aires, 1961.
- Uspomene na politi?ke ljude i događaje
, memoarska proza (2. izdanje,
Matica hrvatska
, Zagreb 1969., 3. izdanje, Matica hrvatska, Zagreb, 1993.; slovenski prijevod:
Spomini
, Ljubljana, 1971., prev. Jo?e Stabej)
- Ludi Mile: pripovijetke
, Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
- Jedini put da se bude umjetnik jest raditi
, (tekst
Du?ko Ke?kemet
), Spektar, Zagreb, 1970. (eng. izd.
The only way to be artist is to work
, prijevod Sonia Wild Bi?ani?, Spektar ? Delo, Zagreb ? Ljubljana, 1970.; slov. izd.
Delo je edina pot, da postane? umetnik
, Spektar ? Delo, Zagreb ? Ljubljana, 1970.; njem. izd.
Der einzige Weg Kunstler zu werden ist arbeiten
, Spektar ? Delo, Zagreb ? Ljubljana, 1970.)
- Pisma Ivana Me?trovi?a Bogdanu Radici, 1946-1961.
, Munchen, 1984., (poseban otisak iz "
Hrvatske revije
", XXXIII., sv. 2 i 3/1983.)
[19]
- Talijanska pisma Ivanu Me?trovi?u 1911-1921 / priredila i prevela Karmen Mila?i? = Lettere italiane a Ivan Me?trovi? 1911-1921 / a cura e traduzione di Karmen Mila?i?.
, Globus, Zagreb, 1987. (usporedno izdanje na hrvatskom, talijanskom i francuskom jeziku)
[19]
- Vatra i opekline
, autobiografski roman (priredio
Branimir Donat
),
[20]
Dora Krupi?eva, Zagreb, 1998.
- Razgovori s Michelangelom
, dramski tekstovi,
[21]
?kolska knjiga, Zagreb, 2007.
- Michelangelo: Eseji umjetnika o umjetniku
, ?kolska knjiga, Zagreb, 2010.
[22]
- Prijatelji: dopisivanje Ivana Me?trovi?a s Ivom Tartagliom u razdoblju od 1905. do 1947. godine
, prir. Norka Machiedo-Mladini?, Biblioteka Varia, knj. 17, Knji?evni krug, Split, 2015.
- Aleksandar
(
Alexander
),
[23]
drama
- Kambus
,
[18]
povijesna drama
- Aleksandrida
[18]
- Kejo
[18]
- Ivan Me?trovi? darovao je hrvatskome narodu obiteljsku ku?u i atelijer u Zagrebu (kasnije preuređena u izlo?beni prostor
Atelje Me?trovi?
), obiteljsku vilu s atelijerima u Splitu (kasnije prenamijenjena u izlo?beni prostor
Galerija Ivana Me?trovi?a
), sakralno-umjetni?ki kompleks Ka?telet-Crikvine u Splitu i grobnicu obitelji Ivana Me?trovi?a ? Crkvu Presvetog Otkupitelja kod Otavica.
[27]
Isto tako, Ivan Me?trovi? darovao je i određen broj svojih umjetni?kih djela koja ?ine temelj fundusa spomenutih muzeja.
[27]
- U njegovim Otavicama su i zgrade antimalari?ne ambulante i osnovne ?kole, koji su danas za?ti?eni spomenici kulture, i u dr?avnom su vlasni?tvu. Izgrađeni su po Me?trovi?evim zamislima u razdoblju od
1928.
do
1932.
godine. I ambulanta i
osnovna ?kola
uni?tene su za vrijeme velikosrpske okupacije Otavica u
Domovinskome ratu
.
- ↑
a
b
c
d
e
f
g
LZMK
/
Hrvatska enciklopedija
:
Me?trovi?, Ivan
, pristupljeno 31. kolovoza 2016.
- ↑
a
b
LZMK
/
Proleksis enciklopedija
:
Me?trovi?, Ivan
, pristupljeno 31. kolovoza 2016.
- ↑
Anja Cerar/Dnevnik/HRT:
Kako za?tititi 'Seljake' Ivana Me?trovi?a
, HRT. 21. travnja 2020. Pristupljeno 12. listopada 2020.
- ↑
a
b
c
d
e
Ivan Me?trovi?, Put u Italiju: Biografija
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 16. o?ujka 2010. (
Wayback Machine
), preuzeto 27. travnja 2012.
- ↑
a
b
c
d
Mladini?, Norka Machiedo
,
Prilog prou?avanju djelovanja Ivana Me?trovi?a u Jugoslavenskom odboru
//
?SP
, br. 1. (2007.), str. 133.?156.
(
Hr?ak
)
, preuzeto 27. travnja 2012.
- ↑
Du?ko Ke?kemet
,
?ivot Ivana Me?trovi?a (1883. ? 1962. ? 2002.)
, sv. 1, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009.,
ISBN
978-953-0-61229-7
, str. 470.
- ↑
Du?ko Ke?kemet,
?ivot Ivana Me?trovi?a (1883. ? 1962. ? 2002.)
, sv. 2, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009.,
ISBN
978-953-0-61229-7
, str. 287.
- ↑
Mate Me?trovi?,
U vrtlogu hrvatske politike: kazivanje Peri Zlataru
, Golden marketing, Zagreb, 2003.,
ISBN
953-212-137-4
, str. 42.
- ↑
Marko Cura?
,
Dr. Zdravko Dizdar: Opet ?e Srbija krenuti na Hrvatsku i Vukovar, ne suprotstavi li se Hrvatska rehabilitaciji ?etni?tva
,
Hrvatski tjednik
, hkv.hr, 1. travnja 2012., preuzeto 2. srpnja 2017.
- ↑
Du?ko Ke?kemet,
?ivot Ivana Me?trovi?a (1883.-1962.-2002.)
, sv. 2, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009.,
ISBN
978-953-0-61229-7
, str. 366.
- ↑
a
b
c
d
e
f
g
(
engl.
)
Karlo Mirth
,
Me?trovi? in America: "Living from the clod of Croatian soil attached to his roots"
,
Journal of Croatian Studies
, XXIV, 1983., studiacroatica.org, preuzeto 27. travnja 2012.
- ↑
Du?ko Ke?kemet,
?ivot Ivana Me?trovi?a (1883. ? 1962. ? 2002.)
, sv. 2, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009.,
ISBN
978-953-0-61229-7
, str. 452.
- ↑
Du?ko Ke?kemet,
?ivot Ivana Me?trovi?a (1883. ? 1962. ? 2002.)
, sv. 2, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009.,
ISBN
978-953-0-61229-7
, str. 454.?455.
- ↑
Du?ko Ke?kemet,
?ivot Ivana Me?trovi?a (1883. ? 1962. ? 2002.)
, sv. 2, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009.,
ISBN
978-953-0-61229-7
, str. 455.-456.
- ↑
a
b
Du?ko Ke?kemet,
?ivot Ivana Me?trovi?a (1883. ? 1962. ? 2002.)
, sv. 2, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009.,
ISBN
978-953-0-61229-7
, str. 508.
- ↑
Slađana Josipovi?,
Politizacija pokopa Ivana Me?trovi?a
//
?SP
, sv. 39, br. 2, (2007.), str. 319.?338.
(
Hr?ak
)
, str. 329., preuzeto 22. o?ujka 2018.
- ↑
Vreme
, 17. prosinca 1938., str. 6.
, digitalna.nb.rs, pristupljeno 17. prosinca 2019.?
(
srp.
)
- ↑
a
b
c
d
Dalibor Pran?evi?,
Imaginarni razgovori Ivana Me?trovi?a
, str. 34.
,
Kvartal
V-1-2008, 34. ? 37.
, preuzeto 2. srpnja 2017.
- ↑
a
b
(
engl.
)
Hathi Trust Digital Library: "Me?trovi?, Ivan, 1883-1962."
, preuzeto 27. travnja 2012.
- ↑
Muzeji Ivana Me?trovi?a: Predstavljanje knjiga i publikacija: Ivan Me?trovi?: Vatra i opekline
, (u međumre?noj pismohrani archive.org 28. travnja 2012.), preuzeto 2. srpnja 2017.
- ↑
Moderna vremena info: Razgovori s Michelangelom
, preuzeto 2. srpnja 2017.
- ↑
Tonko Maroevi?
,
Michelangelo: Eseji umjetnika o umjetniku ? Ivan Me?trovi?
, mvinfo.hr, preuzeto 2. srpnja 2017.
- ↑
(
engl.
)
A literary profile of Ivan Me?trovi?
by
Ante Kadi?
, preuzeto 12. lipnja 2011.
- ↑
Du?ko Ke?kemet,
?ivot Ivana Me?trovi?a (1883. ? 1962. ? 2002.)
, sv. 1, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009.,
ISBN
978-953-0-61229-7
, str. 701.
- ↑
Iz ?ivota Ivana Me?trovi?a
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 19. studenoga 2015. (
Wayback Machine
), mestrovic.hr, pristupljeno 19. studenoga 2015.
- ↑
Diana Feri?,
Ivan Me?trovi? postaje po?asni građanin Drni?a
, mok.hr, 16. kolovoza 2013., pristupljeno 22. prosinca 2023.
- ↑
a
b
Muzeji Ivana Me?trovi?a: Povijest institucije
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 26. travnja 2012. (
Wayback Machine
), preuzeto 27. travnja 2012.
- www.skop.hr ? Ivan Me?trovi? Put u Italiju Viaggio in Italia
(
hrv.
)
/
(
tal.
)
- www.mestrovic.hr ? Muzeji Ivana Me?trovi?a
- Zakon o Muzejima Ivana Me?trovi?a
- Glas Koncila:
Zabranjeni poslijeratni tekst kipara Ivana Me?trovi?a
(1 ? 3)
,
Glas Koncila
, br. 26, 27. lipnja 2010.; br. 27, 4. srpnja 2010.; br. 28, 11. srpnja 2010., stranica 21.
- Galerija slika ? Ivan Me?trovi?
- Spomen galerija Ivana Me?trovi?a Vrpolje
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 14. kolovoza 2020. (
Wayback Machine
)
- 3D model Spomen galerije Ivana Me?trovi?a Vrpolje
- Intervju u
Slobodnoj Dalmaciji
s dr. Matom Me?trovi?em, sinom kipara, o Fundaciji Me?trovi?, (ne)radu i nepo?tivanju o?evih ?elja i nakana
, razgovarala Merien Jela?a, 2. rujna 2005. (u međumre?noj pismohrani archive.org 27. listopada 2007.)