한국   대만   중국   일본 
Ivan Me?trovi? ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Ivan Me?trovi?

Ovo je izdvojeni članak – kolovoz 2016. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno zna?enje pojma Ivan Me?trovi? . Za druga zna?enja pogledajte Ivan Me?trovi? (poduzetnik) .

Ivan Me?trovi?
secesija , moderna
Ivan Meštrović
Ivan Me?trovi?
Rođenje 15. kolovoza 1883.
Vrpolje , Hrvatska
Smrt 16. sije?nja 1962.
South Bend , Indiana , SAD
Nacionalnost Hrvat
Vrsta umjetnosti kiparstvo ? slikarstvo ? arhitektura ? mehanika
Praksa Split , Zagreb , Be? , Pariz , London
Utjecao Frane Cota , Joza Turkalj , Frano Kr?ini? [1] i Ivo Lozica
Poznata djela Zdenac ?ivota
Pobjednik
Grgur Ninski
Povijest Hrvata
Job
Portal o ?ivotopisima

Ivan Me?trovi? ( Vrpolje , 15. kolovoza 1883. ? South Bend , Indiana , SAD , 16. sije?nja 1962. ), bio je hrvatski kipar , arhitekt i knji?evnik .

Bio je najistaknutiji kipar hrvatske moderne skulpture i svojedobno vode?a li?nost umjetni?koga ?ivota u Zagrebu . ?kolovao se u klesarskoj radionici Pavla Bilini?a u Splitu i na Akademiji u Be?u , gdje se formirao pod utjecajem secesije . Putovao je Europom i upoznavao djela anti?kih i renesansnih majstora, osobito Michelangela , te francuskih kipara Augustea Rodina , Antoinea Bourdellea i Aristidea Maillola . [1] [2] Bio je za?etnik i ideolog nacionalno-romanti?ne skupine Meduli? (zagovarao je stvaranje umjetnosti nacionalnih obilje?ja nadahnute juna?kim narodnim pjesmama). Za Prvoga svjetskoga rata ?ivio je u emigraciji. Nakon rata vratio se u domovinu i tada je zapo?elo dugo i plodno razdoblje njegove kiparske djelatnosti i pedago?koga rada. Godine 1942. emigrirao u Italiju i zatim 1943. godine u ?vicarsku , a 1947. godine u Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave . Bio je profesor kiparstva na Sveu?ili?tu u Syracusi i potom od 1955. godine u South Bendu. [1]

Ve?ina njegovih ranih djela, simboli?ne tematike, oblikovana je u duhu secesije ( Timor Dei , 1905.; Izvor ?ivota , 1907.; Sje?anje , 1908.): neka pokazuju impresionisti?ke nemirne povr?ine, nastale pod utjecajem Rodinova naturalizma ( Zdenac ?ivota iz 1905., postavljen ispred zgrade HNK u Zagrebu 1912.), a druga, o?ivljavaju?i nacionalni mit, postaju stilizirana monumentalna plastika ( Kosovski ciklus , 1908. ? 1910.). Pred Prvi svjetski rat napustio je pateti?nu epsku stilizaciju izra?avaju?i sve vi?e emotivna stanja, o ?emu svjedo?e drveni reljefi biblijske tematike izrađeni u kombinaciji arhajskoga, goti?koga, secesionisti?kog i ekspresionisti?koga stila. U djelima iz 1920-ih i 1930-ih prevladava klasi?na sastavnica: u tom je razdoblju izveo velik broj javnih spomenika sna?na plasti?nog izraza, nagla?ena i ?itljiva obrisa ( Grgur Ninski i Marko Maruli? u Splitu; Andrija Meduli? , Andrija Ka?i?-Mio?i? i Josip Juraj Strossmayer u Zagrebu; Indijanci u Chicagu ). Posebno mjesto u njegovu opusu zauzimaju portreti . [1]

Djela sna?ne plasti?ne vrijednosti ostvario je u graditeljsko-kiparskim spomenicima i projektima, uglavnom centralnoga tlocrta ( mauzolej obitelji Ra?i? u Cavtatu , mauzolej obitelji Me?trovi? u Otavicama , Dom hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu, spomenik Neznanom junaku na Avali u Beogradu ). Projektirao je također spomen-crkvu kralja Zvonimira u Biskupiji kraj Knina nadahnutu starohrvatskim crkvicama i reprezentativnu obiteljsku pala?u, danas Galeriju Ivana Me?trovi?a , te obnovio stari Ka?telet ili Crikvine u Splitu. [1]

Njegov izniman kiparski talent o?ituje se u lirskoj i dramskoj ekspresiji ljudskoga tijela, ?to ga svrstava među istaknute osobnosti svjetske umjetnosti prve polovice 20. stolje?a i nesumnjivo među najistaknutije hrvatske umjetnike ?ije je djelo u svoje doba do?ivjelo svjetska priznanja. Slikao je u ulju ( Moja mati , 1911.), pisao eseje ( Moji razgovori s Michelangelom , 1926.), memoare o javnome i politi?kom ?ivotu svojega doba ( Uspomene na politi?ke ljude i događaje , 1969.) i pripovijetke ( Ludi Mile , 1970.). [1]

Godine 1952. godine poklonio je hrvatskom narodu Galeriju i Ka?telet u Splitu, Atelijer Me?trovi? u Zagrebu i obiteljsku grobnicu, crkvicu Presvetog Otkupitelja u Otavicama u kojoj je po vlastitoj ?elji pokopan. [1]

U Vrpolju je 1972. godine otvorena Spomen galerija "Ivan Me?trovi?" s ?etrdesetak njegovih djela. [2]

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Obiteljska ku?a Ivana Me?trovi?a u Otavicama

Ivan Me?trovi? stjecajem okolnosti rođen je u Vrpolju, u Slavoniji , 1883. godine, ali je svoje djetinjstvo proveo u selu Otavice u Dalmaciji , odakle i potje?e. Rođen je u seoskoj katoli?koj obitelji, a njegova religioznost oblikovala se pod utjecajem pu?ke religioznosti, Biblije i kasnog Tolstoja . Kao dijete, Me?trovi? je slu?ao epsku poeziju, narodne pjesme i povijesne balade, dok je ?uvao ovce.

Sa ?esnaest godina, majstor Pavao Bilini? , kamenorezac iz Splita, prepoznao je njegov dar i uzeo ga je za ?egrta. Njegov umjetni?ki talent razvio se gledanjem znamenitih građevina Splita, uz pomo? pri ?kolovanju Bilini?eve supruge, koja je bila profesor u srednjoj ?koli. Uskoro, prona?li su jednog be?kog vlasnika rudnika, koji je financirao Ivanovo preseljenje i ?kolovanje u Be?u. Morao je u najkra?em roku nau?iti njema?ki jezik i prilagoditi se novoj sredini, ali je unato? brojnim problemima zavr?io studij.

Zdenac ?ivota (iz 1905. godine; spomenik postavljen 1912. godine na Trgu Republike Hrvatske ispred HNK u Zagrebu )

Svoju prvu izlo?bu priredio je 1905. godine u Be?u sa skupinom Secesija, uz primjetan utjecaj stila Art Nouveau. Njegov rad je ubrzo postao popularan i Me?trovi? po?inje zarađivati dovoljno za sudjelovanje na međunarodnim izlo?bama, na koje je putovao sa svojom suprugom Ru?om Klein .

Godine 1907. izradio je alegorijski Reljef na pala?i Poppovi? . To je prva Me?trovi?eva javna plastika. Izradio ju je po narud?bi od trgovca Poppovi?a, koji je bio vlasnik i naru?itelj građevine, a bio je trgovac bojama i ?itom. Me?trovi? je na reljefu predstavio sve te segmente njegove trgovine. Reljef na pala?i Poppovi? jedino je Me?trovi?evo sa?uvano djelo u bojanoj keramici. [3]

Ostaviv?i u svojem be?kom atelieru Tomu Rosandi?a kojeg je jo? 1900. godine upoznao u Bilini?evoj splitskoj radionici, Me?trovi? 1908. godine seli se u Pariz gdje iznajmljuje studio na Montparnassu i uspijeva izraditi vi?e od pedeset skulptura u dvije godine. [4] Skulpture napravljene u tom razdoblju, donose mu međunarodni ugled. U Beograd se seli sa ?enom na nekoliko mjeseci 1911. godine, a ubrzo potom u Rim , [4] gdje je proveo naredne ?etiri godine studiraju?i na skulpturama anti?ke Gr?ke . Na Svjetskoj izlo?bi umjetnosti, odr?anoj 1911. godine u Rimu, pobjeđuje i dobiva prvu nagradu za kiparstvo, postaje popularan i stje?e naklonost talijanske i strane kritike.

Prvi svjetski rat [ uredi | uredi kod ]

Sarajevski atentat , 28. lipnja 1914. godine, Me?trovi?a zatje?e u Veneciji na XI. međunarodnoj izlo?bi gdje je bilo izlo?eno 36 Me?trovi?evih radova, te se s ocem i suprugom Ru?om brodom vratio u Split ali ve? je na brodu imao osje?aj da ga prate. [5] Nakon povratka u Split prijatelj mu je potvrdio sumnju i upozorio ga o namjeri austro-ugarskih vlasti da ga uhite te je napustio Split i domovinu talijanskim brodom Ancona , desetak dana prije izbijanja rata. [5] Tijekom Prvoga svjetskog rata , putovao je kako bi sudjelovao na izlo?bama u Parizu, Cannesu , Londonu i ?vicarskoj . Godine 1915. priredio je samostalnu izlo?bu (One-man-show) u Albert i Victoria muzeju u Londonu gdje se do tada nije nikada dogodio sli?an događaj jednome ?ivu?em umjetniku. [4]

Jugoslavenski odbor [ uredi | uredi kod ]

Me?trovi? je bio aktivan i djelovao je na osnivanju Jugoslavenskoga odbora . [5] Tada je, kao i mnogi njegovi vr?njaci u to vrijeme, a poznavaju?i te?ko stanje u Dalmaciji, smatrao kako je jedino rje?enje za oslobođenje od Austro-Ugarske osnivanje samostalne, demokratske dr?ave ju?nih Slavena. [5]

Spomenik Grgura Ninskog u Splitu ( 1929. )

Nakon Prvoga svjetskog rata [ uredi | uredi kod ]

Nakon Prvoga svjetskog rata vratio se ku?i i upoznao drugu ljubav svog ?ivota, Olgu Kester?anek , s kojom se civilno vjen?ao u ?akovcu 17. listopada 1928. godine. [6] Imali su ?etvero djece ? Martu (1924. ? 1949.), koja je rođena u Be?u i Tvrtka (1925. ? 1961.), Mariju (1927. ? 2023.) i Matu (1930.), koji su rođeni u Zagrebu, kamo su se preselili 1922. godine. Kasnije su zimske mjesece provodili u svojoj pala?i u Zagrebu, a ljetne u ku?i napravljenoj 1930-ih godina na Mejama u Splitu. Postao je profesor na Visokoj umjetni?koj ?koli u Zagrebu, te nastavio s pravljenjem velikoga broja djela. U to razdoblje pada i njegov rad s Jurjem ?karpom na Mauzoleju obitelji Ra?i? u Cavtatu .

Putovanja po ?itavome svijetu su se nastavila, izlagao je svoja djela u Bruklinskom muzeju ( 1924. ), Chicagu ( 1925. ), kao i u Egiptu i Palestini 1927. godine.

Na njegovim nastupima diljem SAD-a ga je kao dio glazbene pratnje pratio poznati hrvatski operni pjeva? i glazbeni pedagog Nikola Zaninovi? .

Drugi svjetski rat [ uredi | uredi kod ]

Tijekom Drugoga svjetskog rata , zbog njegovoga antifa?isti?kog stava, kada je osudio talijanski iredentizam prema Dalmaciji, te stava prema Njema?koj (kada je odbio Hitlerov poziv za posjetu Berlinu tridesetih ), usta?e su ga zatvorile na tri i pol mjeseca (osudiv?i ga na smrt). Me?trovi? je iz zatvora pu?ten 13. sije?nja 1942. godine a nakon toga bio je i u ku?nome pritvoru do 12. o?ujka iste godine. [7] Uz pomo? Vatikana , prebacio se u Veneciju zbog izlaganja na Venecijanskome Bijenalu u lipnju 1942. godine, zatim opet odlazi u Rim gdje je stigao 25. lipnja (tu mu se je za Bo?i? iste godine pridru?ila obitelj, supruga Olga i djeca Tvrtko, Mate i Marija dok je k?er Marta ostala sa svojim suprugom Vanjom ?repelom u Hrvatskoj), a potom u ?vicarsku u ljeto 1943. godine. U ?vicarskoj ?ivjeli su prvotno u Gstaadu te u Lausannei i potom u ?enevi . [8] Cijela njegova obitelj nije se uspjela izvu?i pred naletima rata ? njegova prva ?ena Ru?a Klein umrla je 1942. godine u Zagrebu. Njegovoga 86-godi?njega strica Iliju Me?trovi?a ?etnici su u Otavicama ?iva bacili u zapaljenu ku?u. [9]

Nakon Drugoga svjetskog rata [ uredi | uredi kod ]

Spomenik Marku Maruli?u u Splitu ( 1925. )

Titova Jugoslavija pozvala je Me?trovi?a na povratak, ali je on odbio ?ivjeti u komunisti?koj zemlji. Kasnije su mu brata Petra zatvorile komunisti?ke vlasti. Godine 1946. Sveu?ili?te u Syracusi ponudilo mu je profesorsko mjesto i on se preselio u Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave . Na put je zajedno sa suprugom i sinom Matom iz Europe krenuo 27. prosinca 1946. godine, a u SAD je do?ao u 13. sije?nja 1947. godine. [10] Na zahtjev jugoslavenskih kulturnih poslanika, poslao je 59 kipova iz Sjedinjenih Dr?ava u Jugoslaviju (uklju?uju?i i spomenik Petra II. Petrovi?a Njego?a ), a 1952. godine dodatnih 400 skulptura i razli?itih crte?a. Godine 1954. dobio je ameri?ko dr?avljanstvo [4] koje je mogao dobiti ve? dvije godine ranije, ali ga je uznemiravala pomisao da se to ne protuma?i kao njegovo odbacivanje hrvatske nacionalnosti. [11] U rujnu 1955. godine prihva?a ponudu i postaje profesor na Sveu?ili?tu Notre Dame . [11]

Godine 1959. Me?trovi? je, nakon 17 godina izbivanja, nakratko posjetio Hrvatsku (Zagreb i Split), zbog dogovora s novim vlastima o tretmanu njegovih nekretnina i umjetni?ke ostav?tine. U Zagreb je stigao vlakom 3. srpnja 1959. godine, nave?er. [12] Sutradan je, 4. srpnja , na blagdan ameri?ke nezavisnosti , nazo?io primanju kod ameri?koga generalnog konzula u Zagrebu, Douglasa Martina. [13] Dana 11. srpnja 1959. godine posjetio je u Kra?i?u Kardinala Alojzija Stepinca , nepravedno zatvorenoga zbog tobo?njih veza s usta?ama , a na Brijune je na poziv Josipa Broza Tita stigao 25. srpnja iste godine i tamo se zadr?ao osam dana, te s njim imao tri razgovora. [14]

Smrt Me?trovi?eve djece kao da je utjecala i na njegovu. Njegova k?i Marta, koja se doselila u Kanadu , umrla je 1949. godine, u 24. godini, a njegov sin Tvrtko , koji je ostao u Zagrebu ubio se 23. rujna 1961. godine. Me?trovi? je napravio ?etiri glinene skulpture, kako bi obilje?io smrt svoje djece, Marte i Tvrtka. Napravio je Autoportret , uplakanoga oca, Staroga oca tu?noga zbog smrti sina , Otac se opra?ta od sina u zagrljaju i Majka se nje?nim poljupcem opra?ta od preminule k?eri . [15] Neposredno pred smrt napravio je skulpturu Pieta . [15]

Dana 16. sije?nja 1962. godine, nekoliko mjeseci nakon smrti sina Tvrtka, Ivan Me?trovi? umro je u svojoj 79. godini ?ivota, u gradu South Bendu , u dr?avi Indijani (SAD). Pokopan je 24. sije?nja 1962. godine u crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama, u mauzoleju obitelji Me?trovi?. [16]

Djelo [ uredi | uredi kod ]

Po Me?trovi?u misterij ljubavi odgonetka je misterija smrti i uvjet vjerovanja u vje?nost. Stoga su mu ?ovjekova djela na zemlji, pa i umjetnost, "otisci besmrtnog bi?a" . Uz herojsko-nacionalni i intimisti?ki ciklus, religiozni ciklus zauzima sredi?nje mjesto u Me?trovi?evu stvarala?tvu (sakralni objekti, skulpture u mramoru, bronci i drvu), u kombinaciji arhajskoga. "gotiziraju?ega", secesionisti?koga i ekspresionisti?kog stila. "Gotiziraju?a ekspresivna mistika" na?la je svoj izraz u kapelici Sv. Kri?a u Ka?teletu ( Split ), s velikim drvenim Raspelom ( 1917. ) i nizom drvenih reljefa s prizorima iz Kristova ?ivota ( 1917. ? 1953. ). Mauzolej obitelji Ra?i? u Cavtatu (Gospa od Anđela, 1920. ? 1923.) monumentalno je arhitektonsko-skulptorsko zdanje, a glavne su mu skulpture Raspelo, Sv. Roko i anđeli s du?ama pokojnika. Spomen-crkva kralja Zvonimira u Biskupiji kraj Knina nadahnuta je starohrvatskim crkvicama.

Galerija djela [ uredi | uredi kod ]

Spomenik neznanom junaku na Avali u Beogradu ( Srbija ) ( 1938. )
Njego?ev mauzolej na Lov?enu ( Crna Gora )
Crkva Presvetog Otkupitelja u Otavicama
Dom likovnih umjetnika u Zagrebu , napravljen po Me?trovi?evom nacrtu

Ostala djela [ uredi | uredi kod ]

Knji?evno stvarala?tvo i publicistika [ uredi | uredi kod ]

Djela [ uredi | uredi kod ]

  • Ivan Me?trovi? , Nova europa, Zagreb, 1933.
  • Gospa od anđela , Nova europa, Zagreb, 1937.
  • Religiozna umjetnost , reprodukcija Me?trovi?evih djela religiozne tematike, Hrvatski izdavala?ki bibliografski zavod, Zagreb, 1944.
  • Dennoch will ich hoffen...Ein Weihnachtsgesprach (Ipak se nadam ili Bo?i?ni razgovori), knjiga refleksija, [18] Rascher Verlag, Zurich, 1945.
  • The sculpture of Ivan Me?trovi? , Syracuse University Press, Syracuse, 1948.
  • Me?trovi? Exhebition of Twenty-Five Panels: Hendricks Chapel Syracuse University , Syracuse, 1950.
  • The Life of Christ: Ten Panels in Wood , Syracuse, 1953.
  • Uspomene na politi?ke ljude i događaje , memoarska proza, Knji?nica Hrvatske revije , Buenos Aires, 1961.

Posmrtno [ uredi | uredi kod ]

  • Uspomene na politi?ke ljude i događaje , memoarska proza (2. izdanje, Matica hrvatska , Zagreb 1969., 3. izdanje, Matica hrvatska, Zagreb, 1993.; slovenski prijevod: Spomini , Ljubljana, 1971., prev. Jo?e Stabej)
  • Ludi Mile: pripovijetke , Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
  • Jedini put da se bude umjetnik jest raditi , (tekst Du?ko Ke?kemet ), Spektar, Zagreb, 1970. (eng. izd. The only way to be artist is to work , prijevod Sonia Wild Bi?ani?, Spektar ? Delo, Zagreb ? Ljubljana, 1970.; slov. izd. Delo je edina pot, da postane? umetnik , Spektar ? Delo, Zagreb ? Ljubljana, 1970.; njem. izd. Der einzige Weg Kunstler zu werden ist arbeiten , Spektar ? Delo, Zagreb ? Ljubljana, 1970.)
  • Pisma Ivana Me?trovi?a Bogdanu Radici, 1946-1961. , Munchen, 1984., (poseban otisak iz " Hrvatske revije ", XXXIII., sv. 2 i 3/1983.) [19]
  • Talijanska pisma Ivanu Me?trovi?u 1911-1921 / priredila i prevela Karmen Mila?i? = Lettere italiane a Ivan Me?trovi? 1911-1921 / a cura e traduzione di Karmen Mila?i?. , Globus, Zagreb, 1987. (usporedno izdanje na hrvatskom, talijanskom i francuskom jeziku) [19]
  • Vatra i opekline , autobiografski roman (priredio Branimir Donat ), [20] Dora Krupi?eva, Zagreb, 1998.
  • Razgovori s Michelangelom , dramski tekstovi, [21] ?kolska knjiga, Zagreb, 2007.
  • Michelangelo: Eseji umjetnika o umjetniku , ?kolska knjiga, Zagreb, 2010. [22]
  • Prijatelji: dopisivanje Ivana Me?trovi?a s Ivom Tartagliom u razdoblju od 1905. do 1947. godine , prir. Norka Machiedo-Mladini?, Biblioteka Varia, knj. 17, Knji?evni krug, Split, 2015.

U rukopisu [ uredi | uredi kod ]

Nagrade i priznanja [ uredi | uredi kod ]

Ostav?tina [ uredi | uredi kod ]

  • Ivan Me?trovi? darovao je hrvatskome narodu obiteljsku ku?u i atelijer u Zagrebu (kasnije preuređena u izlo?beni prostor Atelje Me?trovi? ), obiteljsku vilu s atelijerima u Splitu (kasnije prenamijenjena u izlo?beni prostor Galerija Ivana Me?trovi?a ), sakralno-umjetni?ki kompleks Ka?telet-Crikvine u Splitu i grobnicu obitelji Ivana Me?trovi?a ? Crkvu Presvetog Otkupitelja kod Otavica. [27] Isto tako, Ivan Me?trovi? darovao je i određen broj svojih umjetni?kih djela koja ?ine temelj fundusa spomenutih muzeja. [27]
  • U njegovim Otavicama su i zgrade antimalari?ne ambulante i osnovne ?kole, koji su danas za?ti?eni spomenici kulture, i u dr?avnom su vlasni?tvu. Izgrađeni su po Me?trovi?evim zamislima u razdoblju od 1928. do 1932. godine. I ambulanta i osnovna ?kola uni?tene su za vrijeme velikosrpske okupacije Otavica u Domovinskome ratu .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ a b c d e f g LZMK / Hrvatska enciklopedija : Me?trovi?, Ivan , pristupljeno 31. kolovoza 2016.
  2. ↑ a b LZMK / Proleksis enciklopedija : Me?trovi?, Ivan , pristupljeno 31. kolovoza 2016.
  3. ↑ Anja Cerar/Dnevnik/HRT: Kako za?tititi 'Seljake' Ivana Me?trovi?a , HRT. 21. travnja 2020. Pristupljeno 12. listopada 2020.
  4. ↑ a b c d e Ivan Me?trovi?, Put u Italiju: Biografija   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 16. o?ujka 2010. ( Wayback Machine ), preuzeto 27. travnja 2012.
  5. ↑ a b c d Mladini?, Norka Machiedo , Prilog prou?avanju djelovanja Ivana Me?trovi?a u Jugoslavenskom odboru // ?SP , br. 1. (2007.), str. 133.?156. ( Hr?ak ) , preuzeto 27. travnja 2012.
  6. ↑ Du?ko Ke?kemet , ?ivot Ivana Me?trovi?a (1883. ? 1962. ? 2002.) , sv. 1, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-0-61229-7 , str. 470.
  7. ↑ Du?ko Ke?kemet, ?ivot Ivana Me?trovi?a (1883. ? 1962. ? 2002.) , sv. 2, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-0-61229-7 , str. 287.
  8. ↑ Mate Me?trovi?, U vrtlogu hrvatske politike: kazivanje Peri Zlataru , Golden marketing, Zagreb, 2003., ISBN 953-212-137-4 , str. 42.
  9. ↑ Marko Cura? , Dr. Zdravko Dizdar: Opet ?e Srbija krenuti na Hrvatsku i Vukovar, ne suprotstavi li se Hrvatska rehabilitaciji ?etni?tva , Hrvatski tjednik , hkv.hr, 1. travnja 2012., preuzeto 2. srpnja 2017.
  10. ↑ Du?ko Ke?kemet, ?ivot Ivana Me?trovi?a (1883.-1962.-2002.) , sv. 2, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-0-61229-7 , str. 366.
  11. ↑ a b c d e f g ( engl. ) Karlo Mirth , Me?trovi? in America: "Living from the clod of Croatian soil attached to his roots" , Journal of Croatian Studies , XXIV, 1983., studiacroatica.org, preuzeto 27. travnja 2012.
  12. ↑ Du?ko Ke?kemet, ?ivot Ivana Me?trovi?a (1883. ? 1962. ? 2002.) , sv. 2, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-0-61229-7 , str. 452.
  13. ↑ Du?ko Ke?kemet, ?ivot Ivana Me?trovi?a (1883. ? 1962. ? 2002.) , sv. 2, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-0-61229-7 , str. 454.?455.
  14. ↑ Du?ko Ke?kemet, ?ivot Ivana Me?trovi?a (1883. ? 1962. ? 2002.) , sv. 2, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-0-61229-7 , str. 455.-456.
  15. ↑ a b Du?ko Ke?kemet, ?ivot Ivana Me?trovi?a (1883. ? 1962. ? 2002.) , sv. 2, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-0-61229-7 , str. 508.
  16. ↑ Slađana Josipovi?, Politizacija pokopa Ivana Me?trovi?a // ?SP , sv. 39, br. 2, (2007.), str. 319.?338. ( Hr?ak ) , str. 329., preuzeto 22. o?ujka 2018.
  17. ↑ Vreme , 17. prosinca 1938., str. 6. , digitalna.nb.rs, pristupljeno 17. prosinca 2019.? ( srp. )
  18. ↑ a b c d Dalibor Pran?evi?, Imaginarni razgovori Ivana Me?trovi?a , str. 34. , Kvartal V-1-2008, 34. ? 37. , preuzeto 2. srpnja 2017.
  19. ↑ a b ( engl. ) Hathi Trust Digital Library: "Me?trovi?, Ivan, 1883-1962." , preuzeto 27. travnja 2012.
  20. ↑ Muzeji Ivana Me?trovi?a: Predstavljanje knjiga i publikacija: Ivan Me?trovi?: Vatra i opekline , (u međumre?noj pismohrani archive.org 28. travnja 2012.), preuzeto 2. srpnja 2017.
  21. ↑ Moderna vremena info: Razgovori s Michelangelom , preuzeto 2. srpnja 2017.
  22. ↑ Tonko Maroevi? , Michelangelo: Eseji umjetnika o umjetniku ? Ivan Me?trovi? , mvinfo.hr, preuzeto 2. srpnja 2017.
  23. ↑ ( engl. ) A literary profile of Ivan Me?trovi? by Ante Kadi? , preuzeto 12. lipnja 2011.
  24. ↑ Du?ko Ke?kemet, ?ivot Ivana Me?trovi?a (1883. ? 1962. ? 2002.) , sv. 1, ?kolska knjiga, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-0-61229-7 , str. 701.
  25. ↑ Iz ?ivota Ivana Me?trovi?a   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 19. studenoga 2015. ( Wayback Machine ), mestrovic.hr, pristupljeno 19. studenoga 2015.
  26. ↑ Diana Feri?, Ivan Me?trovi? postaje po?asni građanin Drni?a , mok.hr, 16. kolovoza 2013., pristupljeno 22. prosinca 2023.
  27. ↑ a b Muzeji Ivana Me?trovi?a: Povijest institucije   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 26. travnja 2012. ( Wayback Machine ), preuzeto 27. travnja 2012.


Napomena : Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mre?ne stranice Hrvatske enciklopedije LZMK
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40326
koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.hr/upute.aspx
ozna?en slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

Dopusnica nije va?e?a!
Sav sadr?aj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje .


Napomena : Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mre?ne stranice Proleksis enciklopedije LZMK
http://proleksis.lzmk.hr/37140/
koji je klauzulom na stranici http://proleksis.lzmk.hr/suradnja-i-koristenje/
ozna?en slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

Dopusnica nije va?e?a!
Sav sadr?aj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje .



Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Sestrinski projekti [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Ivan Me?trovi?

Mre?na mjesta [ uredi | uredi kod ]

Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Me?trovi?&oldid=6964883 "