Ismail Kadare
(rođen
1936.
)
albanski
je pisac svjetskoga glasa. Prvi je dobitnik nagrade
Man Booker International
(2005. godine). Premda su mu djela objavljena na ?etrdesetak jezika, hrvatskoj je ?iroj javnosti gotovo potpuno nepoznat: na
hrvatski
je prevedeno samo nekoliko njegovih djela, i to uglavnom s jezika posrednika.
Kadare je rođen 28. sije?nja 1936. u gradu Gjirokastru (
Gjirokaster
/
Gjirokastra
) na jugu
Albanije
, u obitelji skromnog sudskog slu?benika. Majka mu potje?e iz imu?ne porodice pa odrasta u liberalnoj i obrazovanoj građanskoj sredini. Djetinjstvo i rodni grad (pod naizmjeni?nom talijanskom odnosno gr?kom okupacijom tijekom
Drugog svjetskog rata
) opisuje u romanu
Kronike ne gur
(Kronika u kamenu).
Studira na Sveu?ili?tu u
Tirani
i na Zavodu za knji?evnost Maksim Gorki u
Moskvi
.
[1]
?ezdesetih godina XX. stolje?a
radi kao novinar i urednik te po?inje objavljivati poeziju.
Godine 1963. objavljuje prvi roman,
Gjenerali i ushtrise se vdekur
(General mrtve vojske), koji do?ivljava uspjeh i u zemlji i u inozemstvu. Po romanu je 1983. snimljen istoimeni film s
Marcellom Mastroiannijem
u glavnoj ulozi.
[2]
Otad redovno objavljuje brojna djela koja su ga u?inila jednim od najva?nijih europskih pisaca XX. stolje?a. Među njima se posebno isti?e
Pallati i endrrave
(Pala?a snova, 1981.), politi?ka alegorija ?ija je radnja smje?tena u osmanski
Istanbul
, ali kojom Kadare na suptilan na?in kritizira
komunisti?ki
re?im
Envera Hoxhe
.
[3]
[4]
Godine 1990., pred sam pad komunizma u Albaniji, dobiva azil u
Francuskoj
. Azil je zatra?io zbog, kako ka?e, nepomirljivosti istinskog knji?evnog stvarala?tva i diktature; "Pisac je prirodni neprijatelj diktature". Kadare ostaje u Francuskoj do 1999., kad se vra?a u Albaniju. Trenuta?no ?ivi u objema zemljama, na relaciji
Tirana
-
Pariz
.
[5]
- Gjenerali i ushtrise se vdekur
(General mrtve vojske, 1963.)
- Perbindeshi
(?udovi?te ,1965)
- Keshtjella
(Tvrđava, 1970.)
- Kronike ne gur
(Kronika u kamenu, 1971.)
- Dimri i madh
(Velika zima, 1977.)
- Ura me tri harqe
(Most na tri luka, 1978.)
- Kush e solli Doruntinen
(1980)
- Prilli i thyer
(1980)
- Pallati i endrrave
(Pala?a snova, 1981.)
- Dosja H.
(1981)
- Koncert ne fund te dimrit
(Koncert na kraju zime, 1988.)
- Piramida
(1992.)
- Perballe pasqyres se nje gruaje
(2001.)
- Jeta, loja dhe vdekja e Lul Mazrekut
(2002.)
- "Tri elegije za Kosovo", Edicije Bo?i?evi?, Zagreb, 2000.,
ISBN
953-6751-07-0
- "Lutka" (
Kukulla
), VBZ, Zagreb, 2017.,
ISBN
978-953-304-987-8
- "Razgovor o brilijantima jednog decembarskog popodneva"
Nagrade, priznanja, ?lanstva
[
uredi
|
uredi kod
]
? Dopisni ?lan Akademije moralnih i politi?kih znanosti u Parizu;
? Dobitnik odli?ja francuske Legije ?asti;
? Dobitnik nagrade Prix mondial Cino Del Duca 1992.;
? Dobitnik nagrade Herder 1998.;
? Dobitnik nagrade
Man Booker International
2005.;
? Dobitnik nagrade Princ od Asturije 2009.;
? Dobitnik nagrade Jerusalem 2015.;
? Dobitnik nagrade Letersia shqipe 2017.;
? Dobitnik nagrade Nonino 2018.
