Ovaj ?lanak nije preveden djelomi?no ili uop?e. ( Rasprava ) Pomozite u prijevodu vode?i ra?una o stilu i pravopisu. Izvornik se mo?da nalazi na popisu drugih jezika .

Iranski kalendar ( perz. : ??????? ???? ???????), poznat i kao Perzijski kalendar ili D?elalov kalendar (kalendar Jal?li ). To je solarni kalendar koji se danas koristi u Iranu i Afganistanu . Po?inje svake godine precizno određenom ravnodnevicom u astronomskim promatranjima iz Teherana (oko 52,5° isto?ne g.d., po kojem je određeno i Iransko standardno vrijeme) i Kabula , ?to ga ?ini preciznijim od gregorijanskog kalendara .

D?elalov kalendar uveo je seld?u?ki sultan D?alal al-Din Malik ?ah I. 15. o?ujka 1079. na osnovu preporuka udruge astronoma iz carske promatra?nice u prijestolnici Isfahanu , među kojima je bio i Omar Hajam ^[1] Kalendar je predstavljao najpreciznije izra?unatu solarnu godinu tog doba, a prora?uni mjeseca su po?ivali na prolasku Sunca kroz zodijak ?ime su integrirane ideje iz Surya Siddhante ( Indija , 4. stolje?e ). D?elalov kalendar je ostao u upotrebi osam stolje?a, a revidiran je 1925. godine poveljom iranskog Med?lisa kako bi imao pravilnije du?ine mjeseci.

Struktura kalendara [ uredi | uredi kod ]

Nova godina [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Novruz

Iranska kalendarska godina po?inje kada i prolje?e na sjevernoj polutci: u pono? između dva uzastopna solarna podneva koja obuhva?aju trenutak sjeverne proljetne ravnodnevice, odnosno kada Sunce prelazi nad sjevernu polutku. Ono prvo podne pripada posljednjem danu stare godine, a ono drugo prvom danu nove godine, ?to je blagdan Novruz . Prvi dan kalendara je i dan najve?ih sve?anosti u Iranu, Afganistanu i susednim krajevima, zove se Novruz ( nov (novi) i ruz (dan) - "novi dan"). To je naj?e??e 21. o?ujka , mogu?e je i 20. ili rjeđe 22. o?ujka .

Era se ra?una od Hid?re . Broj godine se dobiva tako ?to se od godine na?e ere oduzme 621 u periodu između iranske i međunarodne nove godine, odn. 622 između međunarodne i iranske n. g.

Teku?a iranska godina (21.3.2009-20.3.2010., inkluzivno) je 1388 AP (AP = Anno Persico/Anno Persarum = Persijska godina) .

Nekoliko iranskih novih godina (zvjezdicom ozna?ena prijestupna godina):

Mjeseci [ uredi | uredi kod ]

Godina ima 12 mjeseci, s perzijskim imenima:

Dolje su dani periodi mjeseci ako godina po?inje 21. o?ujka (naj?e??i slu?aj; ako godina po?inje dan ranije ili kasnije, isto va?i i za dolje prilo?ene datume). Obratite pa?nju da Esfand ima 29 dana u obi?noj i 30 u prijestupnoj godini. Mo?e se zavr?iti 19, 20. ili 21. o?ujka, zavisno od toga kako su raspoređene gregorijanske i iranske prijestupne godine.

Sistemi solarnih kalendara tipi?no koriste prijestupnu godinu i to po jednu svake ?etiri godine, ?ime se svakoj godini dodaje 0,25 dana, ?ime se malo pretjeruje. Zato perzijski kalendar uvodi jedan 5-godi?nji interval za prijestupnu godinu nakon svakih sedam 4-godi?njih intervala. Obi?no se slijedi 33-godi?nji ciklus prekidan povremeno jednim podciklusom od 29 ili 37 godina i to u nadciklusu od 2820 (=21×128 + 132) godina, sa strukturom 21 × (29 + 3×33) + (29 + 2×33 + 37) godina.

Dani tjedna [ uredi | uredi kod ]

Po iranskom kalendaru svaki tjedan po?inje subotom i zavr?ava petkom. Ovako se zovu dani tjedna:

D?om'eh ( d?uma ili petak) je dan glavne molitve i praznik je u ve?ini islamskih zemalja.

Gre?ka godi?njih doba [ uredi | uredi kod ]

Slika pokazuje razliku između iranskog kalendara (s 33-godi?njom aritmeti?kom aproksimacijom) i godi?njih doba. Na Y-osi su dani gre?ke a na X-osi godine gregorijanskog kalendara. Svaka to?ka predstavlja jedan datum date godine. Gre?ka se pomi?e za oko 1/4 dana godi?nje i redovno se ispravlja svake 4. godine i jednim 5-godi?njim periodom kojim se zavr?ava 33-godi?nji ciklus. Mo?e se primijetiti postepeno pomicanje navi?e tijekom prikazanih 500 godina.

Gregorijanski kalendar je skoro isto tako to?an na du?i rok, ali ima ve?a odstupanja (sezonske gre?ke) tijekom vi?e stolje?a.

Povijest kalendara u Perziji [ uredi | uredi kod ]

Perzijancima je tijekom cijele pisane povijesti bila bliska i va?na ideja posjedovanja kalendara . Oni su bili jedna od prvih kultura koja je koristila solarni kalendar i dugo davala prednost solarnom u odnosu na lunarni ili lunisolarni kalendar. Sunce je i u iranskoj kulturi uvijek bilo simbol.

Drevni kalendari [ uredi | uredi kod ]

Stari perzijski natpisi i tablice ukazuju da su prvi Iranci koristili kalendar od 360 dana zasnovan na babilonskom sustavu, modificiran u skladu s njihovim vjerovanjima. Mjeseci su imali dva ili tri odjeljka, zavisno od mjese?eve mijene. Dvanaest mjeseci od po 30 dana su bili nazvani po festivalima ili aktivnostima pastoralne godine. Svakih ?est godina je dodavan 13. mjesec kako bi kalendar bio usklađen s godi?njim dobima.

Zoroastrijski kalendar [ uredi | uredi kod ]

Prvi kalendari zasnovani na zoroastrijskoj kozmologiji su se pojavili u kasnijem ahemenidskom periodu (650. pr. Kr. ? 330 pr. Kr.). Razvijali su se tijekom stolje?a, ali imena su sli?na kao danas.

Ujedinjenom Ahemenidskom Carstvu je bio potreban prepoznatljiv iranski kalendar, jedan je razvijen po uzoru na egipatski kalendar , s 12 mjeseci od po 30 dana, svaki posve?en nekom yazata -i (Eyzad) i s ?etiri odjeljka nalik semitskom tjednu.

• ?etiri dana u mjesecu su bili posve?eni Ahura Mazdi i sedam dana je nazvano po ?est Ame?a Spenti .
• Trinaest dana su dobili: Vatra, Voda, Sunce, Mjesec, Tiri i Geu? Urvan (du?a svih ?ivotinja), Mithra , Sraosha (Soroush, yazata molitve), Rashnu (Sudija), Fravashi , Bahram (yazata pobjede), Raman (Ramesh zna?i mir) i Vata , bo?anstvo vjetra.
• Tri su posve?ene ?enskim bo?anstvima, Daena (yazata religije i personifiranana svjest), Ashi (yazata sudbine) i Arshtat (pravda).
• Preostala ?etiri dana su dobili: Asman (gospodar neba ili Nebesa), Zam (zemlja), Manthra Spenta (Dare?ljiva Sveta Rije?) i Anaghra Raocha ('Beskrajna Svjetlost' raja).

Kalendar je imao zna?ajan utjecaj na religijsku slu?bu. Njime je utvrđen panteon glavnih bo?anstava i osigurano da njihova imena budu ?esto izgovarana, jer su pri svakoj zoroastrijskoj bogoslu?bi prizivane jazate dana i mjeseca. Također je poja?njen obrazac proslava; npr. Mitrakanna ili Mehregan je slavljen na Mitrin dan Mitrinog mjeseca, a festival Tiri (Tiragan) na Tirijev dan Tirijevog mjeseca.

Nakon osvajanja Aleksandra Velikog i njegove smrti, perzijski teritoriji su pripali jednom od njegovih generala, Seleuku ( 312. pr. Kr. ), ?to je bio po?etak iranske seleukidske dinastije. Seleukidi su na osnovu gr?ke tradicije uveli obi?aj datiranja od po?etka ere umjesto po vladavinama pojedina?nih kraljeva. Njihova era je postala poznata kao Aleksandrova, ili kasnije Seleukidska era . Po?to novi vladari nisu bili zoroastrijanci, sve?enici zoroastrijanske vjere su izgubili svoju funkciju na kraljevskom dvoru, zbog ?ega su bili nezadovoljni Seleukidima. Iako su usvojili datiranje po eri, uveli su vlastitu, Zaratustrinu eru.

To je bio prvi ozbiljan poku?aj da se odrede datumi iz ?ivota proroka Zaratustre. Sve?enici nisu imali zoroastrijske povijesne izvore, pa su se okrenuli babilonskim arhivama, ?uvenim u starom svijetu. Tu su saznali da se u perzijskoj povijesti dogodio neki veliki događaj 228 godina pr. Aleksandrove ere. Zapravo, tada je ( 539. pr. Kr. ) Kir Veliki osvojio Babilon . Ali sve?enici su ovo pogre?no protuma?ili kao vrijeme kada je njihovom proroku otkrivena "prava vjera"; po?to je Avestanska literatura ukazivala da se to otkrovljenje dogodilo kada je Zaratustra imao 30 godina, 568. pr. Kr. je uzeta za godinu njegovog rođenja. To je u?lo u zapise kao po?etak Zaratustrine ere, pa i Perzijskog Carstva . Ovaj neto?an datum se jo? spominje u mnogim enciklopedijama kao Zaratustrin datum rođenja.

Par?anske i sasanidske modifikacije [ uredi | uredi kod ]

Par?ani ( Arsakidska dinastija ) su usvojili isti kalendarski sistem s manjim modifikacijama, a eru su datirali od 248. pr. Kr. , kada su smijenili Seleukide. Njihova imena za mjesece i dane su par?anski ekvivalenti avestanskih, ranije kori?tenih, malo su se razlikovali od srednjoperzijskih imena koja su kasnije koristili Sasanidi . Npr. dana?nji perzijski mjesec Day je nazivan Dadvah (Tvorac), na par?anskom je to bilo Datush a Sasanidi su ga zvali Dadv / Dai ( Dadar na Pahlaviju).

Arda?ir I , osniva? Sasanidske dinastije, 224. je dodao pet dana na kraj godine i nazvao ih dani Gatha ili Gah po starim zoroastrijskim himnama istog imena. Ovo je bio kalendar od 365 dana, kakav je ve? postojao u Rimskom Carstvu ( julijanski kalendar ) i u Egiptu . Perzijanci su za egipatski sistem znali stolje?ima, ali ga nikada nisu koristili. Novi sustav je stvorio konfuziju i nai?ao na otpor. Mnogi obredi su sprovođeni tijekom nekoliko dana kako neki sveti dan ne bi bio propu?ten. I do danas mnogi zoroastrijski praznici imaju dva datuma.

Da bi pojednostavio situaciju, Arda?irov unuk Hormizd I je povezao nove i stare svete dane u kontinuirane ?esto dnevne proslave. Izuzetak je bio Novruz , jer su prvi i ?esti dan mjeseca obilje?avani zasebno, a ?esti je postao zna?ajniji kao Zaratustrin rođendan. Ali, reforma nije rije?ila sve probleme, pa je Jazdegard III , posljednji sasanidski vladar, uveo kona?ne promjene. Godina 631. je izabrana za po?etak nove ere i ovaj posljednji carski perzijski kalendar je poznat kao Yazdgerdi kalendar.

Islamski kalendar [ uredi | uredi kod ]

Ali, muslimanski Arapi su ubrzo zbacili dinastiju i postavili islamski kalendar , ?isto lunarni. On je ocrtan u Kuranu i u posljednjoj Muhamedovoj poslanici. Umar , drugi kalif Islama, je po?eo da broji godine u AH 17. ( 638. ), smatraju?i da se Hijra (Muhamedov prijelaz iz Meke u Medinu) dogodila u rujnu 622. Prvi dan godine je i dalje bio prvi dan mjeseca Muharema. Godine islamskog kalendara se ozna?avaju AH ( Anno Hegirae - na latinskom "u godini Hid?re"). Islamski lunarni kalendar je u Iranu dosta kori?ten do kraja 19. stolje?a.

Jalali kalendar (1079) [ uredi | uredi kod ]

Jalali ("D?alalov" ili "D?elalov") kalendar je u 11. stolje?u uveo panel astronoma (među njima i Omar Khayyam ) na carskom opservatoriju u Seld?u?koj prijestolnici Isfahan . To je bio solarni kalendar, zami?ljen kao odgovor na "?etanje" godi?njih doba u islamskom kalendaru. Rad je 1073. naru?io sultan Jalal al-Din Malik Shah I , bio je podlo?an nemirnim vremenima, ali je sre?om zavr?en mnogo prije sultanove smrti 1092. , nakon koje ?e opservatorij biti napu?ten. Kalendar je usvojen 15. o?ujka 1079. i kalendarska era je nazvana Jalali u sultanovu ?ast. ^[1]

Godina je ura?unata od proljetne ravnodnevice , a svaki mjesec je bio određen prema ulasku Sunca (tranzitom) u odgovaraju?u zodija?ku regiju, u ?emu su uklju?ena pobolj?anja starog indijskoga sistema Surya Siddhanta ( Surya - solarna, Siddhanta - analiza, 4. stolje?e n.e.), koji je također osnova Indijskoga kalendara . Po?to vrijeme sun?evog tranzita mo?e varirati 24 sata, du?ine mjeseca pomalo variraju u razli?itim godinama (svaki mjesec mo?e trajati između 29 i 32 dana). Npr. mjeseci u posljednje dvije godine D?elalovog kalendara su imali ovoliko dana:

• 1303 AP: 30, 31, 32, 31, 32, 30, 31, 30, 29, 30, 29 i 30
• 1302 AP: 30, 31, 32, 31, 31, 31, 31, 29, 30, 29, 30 i 30

Po?to su mjeseci ra?unati na osnovu preciznog vremena solarnog tranzita između zodijskih regija, razlika godi?njih doba nikada nije bila ve?a od jednog dana, nije bilo potrebe za prijestupnom godinom. Ipak, ovaj kalendar je bio veoma te?ak za izra?unavanje; zahtijevao je puna efemeridska izra?unavanja i promatranja da bi se odredila Sun?eva putanja. Neki tvrde da je u međuvremenu pojednostavljen, npr. da je uveden sistem s 8 prijestupnih godina u ciklusu od 33 godine. Omaru Hajamu su pripisana i neka druga pravila, npr. ciklus od 2820 godina. Ipak, originalni Jalali kalendar zasnovan na promatranjima (ili predviđanjima) solarnog tranzita ne bi zahtijevao ni prijestupne godine ni prilagođavanja za godi?nja doba.

Grupa astronoma je također dala prora?un du?ine solarne godine od 365,24219858156 dana (365 dana, 5 sati, 48 minuta i oko 45,96 sekundi), Broj decimala odra?ava njihovu uvjerenost u ovaj prora?un.

Tijekom ?ivotnog doba jednog ?ovjeka, du?ina godine se mijenja na ?estom decimalnom mjestu (manje od sekunde). Oni to nisu morali znati ali rezultat je ipak zapanjuju?e to?an: du?ine godine u razli?itima to?kama vremena su:

• 365,2421986 dana: Isfahanski tim, 1079.
• 365,242196 dana: kraj 19. stolje?a
• 365,242190 dana: kraj 20. stolje?a ^[1]

Ipak, zbog promjenjivosti trajanja mjeseca i te?ko?e izra?unavanja kalendara, iranski kalendar je pojednostavljen 1925. (1304. AP).

Iranska kalendarska reforma (1925.) [ uredi | uredi kod ]

Drugi iranski Med?lis ( Majlis ) je 21. velja?e 1911. poku?ao u slu?benoj uporabi propisati kori?tenje pojednostavljenog solarnog kalendara. Sada?nji iranski kalendar je zakonski usvojen 31. o?ujka 1925. u prvim godinama dinastije Pahlavi . Zakonom je re?eno da prvi dan u godini (u pravoj solarnoj godini) treba biti na prvi dan prole?a, "kako je nekada bilo" (??????). Također je određen broj dana u svakom mjesecu, koji je ranije varirao tropskim zodijakom . Vra?ena su stara perzijska imena, koja se i danas koriste. Po?etak ere je postavljen na 622. (godinu Hid?ra ). Odba?eni su 12-godi?nji ciklusi, preuzeti iz Kinesko-ujgurskog kalendara , do tada ?est u upotrebi.

Prvih ?est mjeseci traju 31 dan, sljede?ih pet 30 dana a posljednji mjesec 29 (u prijestupnoj godini 30) dana. Prvih ?est mjeseci su du?i jer se Sunce kre?e du? ekliptika ne?to sporije tijekom sjevernog prolje?a i ljeta (tj. treba mu ne?to vi?e vremena da prijeđe odgovaraju?i put).

Afganistan je slu?beno usvojio kalendar 1957. s razli?itim imenima mjeseci. Dari dijalekt perzijskog jezika u Afganistanu rabi arapske nazive zodija?kih znakova (ista su imena kori?tena i u Iranu prije 1925.). Pa?tu jezik rabi vlastite nazive zodija?kih znakova.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

(na engleskome)

• The Persian Calendar   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 28. o?ujka 2007. ( Wayback Machine )(i na nema?kom) Jednostavno obja?njenje ovog i jo? nekih kalendara
• An Iranian calendar toolbar for Internet Explorer and Firefox
• Online Persian Calendar from aaahoo portal
• Online Persian Calendar Generator and Convertor   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 22. travnja 2007. ( Wayback Machine )
• Online Afghan Calendar with Gregorian, Hejrah-e shamsi and Hejrah-e qamari dates